Prekomjerno vježbanje ne pridonosi imunitetu

Lois Pasteur je u 19. stoljeću otkrio da su mikroorganizmi odgovorni za infekcije, a potom je shvatio da se jačanje tijela, a ne svladavanje napadača, može pokazati najdjelotvornijom strategijom. Imunološki sustav je izuzetno dobro prilagodljiv obrambeni entitet koji se sastoji od mnoštva stanica i molekula sposobnih za prepoznavanje i eliminiranje različitih stranih tijela.

Za povećanje imunosne sposobnosti važna su tri čimbenika: prehrana, tjelovježba i psihičko stanje. Prehrana utječe na razvoj imuno sustava već od razvoja fetusa. Mnogi enzimi u stanicama imuno sustava zahtijevaju prisutnost mikronutrijenata da bi postigli optimalnu funkciju imunosnog sustava. Tako se za pravilan rad imuno sustava neophodnim smatra prisutnost cinka, željeza, bakra, selena, vitamina A, B6, C i E.

Većina ovih nutrijenata nalazi se u voću, povrću, cjelovitim žitaricama, orašastim plodovima i sjemenkama.

Stanice imunološkog sustava posebno su osjetljive na oksidativna oštećenja te zahtijevaju adekvatan unos antioksidansa, primjerice vitamina C, E, karotenioda, flavonoida te selena, koji su komponente antioksidativnih enzimskih sustava.

Prekomjerno vježbanje guši imunosni sustav, a mirniji, manje stresni oblici tjelovježbe su za imunitet najbolji. Možda je to zato što hormoni stresa, koji se luče kao odgovor na stres, oslabljuju imunološki sustav. To može biti i ključno objašnjenje za brojna istraživanja koja su ustanovila da loša psihološka stanja poput stresa, potištenosti i žalosti oslabljuju imunološki sustav. Svrha je imunološkog sustava otkriti neprijatelje tijela i uništiti ih. Zdrava, jaka sluznica u dišnom i probavnom sustavu prva je crta obrane od napadača, tvrdi dr. Darija Vranešić.

Najbolji način za održavanje dobre funkcije imunološkog sustava je konzumiranje dobro izbalansirane prehrane, redovito bavljenje umjerenom tjelesnom aktivnošću, izbjegavanje stresa i naglog mršavljenja te osiguravanje kvalitetnog sna.