Bilo je samo pitanje trenutka kada će restoran “Monte” dobiti Michelinovu zvjezdicu. Otprije je u više renomiranih svjetskih gastronomskih vodiča uvršten među tisuću najboljih restorana na svijetu i ovo je logičan razvoj događaja. Iza tog restorana stoje samozatajni, vrijedni ljudi koji odlično rade i, povrh svega, stalno se dodatno educiraju, opisuje direktorica turističke zajednice Rovinja Odette Sapač vlasnike prvog hrvatskog restorana koji se okitio Michelinovom zvjezdicom.
Vlasnik “Montea” je Danijel Đekić, koji je i kuhar, a supruga Tjitska, inače Nizozemka, je sommelierka. Bračni par jučer nismo uspjeli kontaktirati telefonom, a u Rovinju kažu da su ovih dana najvjerojatnije upravo u Nizozemskoj, u kojoj su svojedobno i živjeli. Monte je trenutačno zatvoren. O restoranu i vlasnicima iz medija se može doznati i da su strastveno predani svom poslu, koji je niknuo u Danijelovoj obiteljskoj kući. Restoran je devedesetih bio u najmu, a to vrijeme Danijel je iskoristio za stjecanje profesionalnog iskustva u raznim kuhinjama i restoranima, od Pariza do Barcelone. Ambiciozni bračni par jedno je vrijeme u Utrechtu imao vlastiti restoran, a povratak u Rovinj u početku je bio “sezonski”. Monte su vodili ljeti, sve do 2001. kada su se odlučili u Rovinj vratiti za stalno. Na web-stranici restorana danas stoji da filozofija kuhinje počiva na lokalnom, sezonskom i inovativnom, a postojeći meni otkriva da je za užitak objeda s pet do sedam sljedova u ovom nagrađenom rovinjskom restoranu potrebno izdvojiti između 600 i 700 kuna.
Nitko nije mogao utjecati
Da je čast da prvi ponese Michelinovu zvjezdicu u Hrvatskoj opravdano pripala baš Monteu, stručna javnost ne spori. No, mnogima lijepa priča s Michelinom zapinje na listi 34 preporučena hrvatska restorana. Oči definitivno bode izostanak restorana na Kvarneru, u sjevernoj Hrvatskoj i Dalmaciji, s izuzetkom Dubrovnika, a nema čak ni šibenskog “Pelgrinija”, koji mnogi drže možda i najboljim hrvatskim restoranom trenutačno. Bivši ministar turizma Darko Lorencin, koji se svojedobno bio jako angažirao oko toga da se i hrvatska gastronomija nađe u Michelinovim vodičima, odgovara da na taj popis nitko s hrvatske strane nije utjecao, niti bi, dodaje, da je tko i htio, to mogao učiniti.
Francuska veleposlanica
– Nama je bilo uistinu jako stalo da Michelin dođe u Hrvatsku. Međutim, nije ih bilo lako privući. Prvi neformalni kontakt s njihovim najvišim predstavnicima imao sam kao ministar na dodjeli Michelinovih zvjezdica za Portugal i Španjolsku 2014. Nisu krili da im nismo zanimljivi, ali nismo odustajali i na koncu smo led probili uz veliku pomoć francuske veleposlanice u Hrvatskoj. Uspjeli smo ih animirati i kotač se pokrenuo. Prvo su, koliko se sjećam, detektirali dvjestotinjak restorana koji su im bili zanimljivi u Hrvatskoj, potom su izbor suzili na 80-ak, a mislim da su njihovi inspektori potkraj 2015. u konačnici obišli njih 40-ak – zadovoljan je Lorencin završnicom.
A prvi nalazi nisu bili pretjerano ohrabrujući. Michelinovi specijalisti imali su ozbiljnih zamjerki, svjedoče predstavnici Ministarstva koji su bili uključeni u projekt. Predstavnici Michelina općenito su konstatirali da naši kuhari nemaju dovoljan uvid u to što se zbiva na internacionalnoj kulinarskoj sceni, ali i da gastronomija u nas nema institucionalnu podršku. U globalu nisu bili zadovoljni time kako se “upravlja” namirnicama, smatrali su da su meniji pretrpani, a imali su primjedbi i na sljubljivanje namirnica, pa i na samu pripremu. No, istodobno su priznali da hrvatska kuhinja ima potencijala, a pohvalili su entuzijazam i ponos aktera u domaćoj gastronomiji.
– Nismo dali da nas kritike obeshrabre i sad se pokazuje da je to bila ispravna odluka. Jedna Michelinova zvjezdica veliki je dobitak za Hrvatsku – kaže Lorencin.
Hrvatska je time ušla u ekskluzivno društvo vrhunske gastronomije. Michelinovom zvjezdicom okitila se prva u regiji. Austrija, recimo, ima sedam-osam restorana s Michelinovim zvjezdicama, Njemačka oko 150, a Italija i Francuska po 300-tinjak. U svijetu, inače, više od dvije tisuće restorana ima jednu zvjezdicu, 400-tinjak dvije, a tri ima manje od stotinu restorana.
>>Kakva promocija za Hrvatsku! 'Uvjeren sam da je ovo samo početak'
Činjenica je da su naši kuhari u pravilu samouki + osrednje kuharske škole. Sve ovisi o njihovoj trenutnoj inspiraciji. Primjetno je zakidanje na kvaliteti i kvantiteti namirnica kao da se na tome može graditi budućnost. Sve u svemu još dugo ćemo mi ispod prosječne restorane.