Refuse, reduce, reuse, repurpose, recycle, tzv. pravilo pet R, jednostavna je smjernica za sve koji žele dati svoj doprinos očuvanju okoliša te smanjiti štetne učinke svog svakodnevnog djelovanja na prirodu.
'Refuse' (eng. odbaci) podrazumijeva odbacivanje korištenja proizvoda koji nam nisu nužni kako bismo smanjili gomilanje otpada. 'Reduce' (eng. smanji) znači smanjenje potrošnje i stvaranja smeća. 'Reuse' i 'repurpose' pravila nas trebaju potaknuti da ponovno koristimo iste proizvode odnosno da im pokušamo dati novu svrhu, dok 'recycle' poziva na recikliranje kad god je to moguće.
VEZANI ČLANCI:
Da bismo ponešto naučili o takvom stilu života, ne trebaju nam skupi seminari i radionice, dovoljno je da porazgovaramo sa svojim bakama i djedovima, pripadnicima tzv. generacije boomera, koji su, ni ne znajući za 'pravilo 5 R', još dalekih sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća i ranije, djelovali upravo u skladu s današnjim preporukama ekologa.
Cvijeće u limenkama: Naše bake bile su tako majstorice za ponovnu upotrebu predmeta. Primjerice, jednom kupljena staklenka za zimnicu koristila se unedogled. Jedne godine bi u njoj bio pekmez, druge kiseli krastavci, treće ajvar. Cvijeće se sadilo u limenke od marmelade, a one od kupovnih keksa u mnogim se domovima i danas koriste kao spremnik za igle i konce.
Nadalje, nekad se kupovalo puno manje odjeće nego danas, a vrijedilo je zlatno pravilo nasljeđivanja i razmjene. Tako su mlađa djeca nasljeđivala odjeću od starijih braće i sestara ili rođaka i susjeda, a s obzirom da je odjeća tada bila puno kvalitetnija od današnje, iste komade znalo je nositi i nekoliko generacija.
GALERIJA: Evo koje su biljke idealne za vas prema vašem horoskopskom znaku
Sve se popravljalo: Ako bi se na hlačama ili majici s vremenom pojavila koja ruka, bake su bile majstorice krpanja pa bi uz pomoć malo igle i konca odjevni predmet ponovno vratile u igru. Većina djedova je pak spremno popravljala ostale predmete po kući jer se u to vrijeme ništa nije olako bacalo, samo kako bi se kupilo novo. Sve se pokušavalo popraviti ili privesti novoj svrsi.
Manje se trošilo i na kupovinu hrane jer je svatko tko je imao komadić zemlje nastojao proizvesti bar malo povrća i voća za sebe. Za zalijevanje vrtova skupljala se kišnica, a pesticidi i insketicidi za nekadašnje vrtlare i voćare bili su nepoznat pojam. Hrana se nije bacala, a za mnoge danas nezamislivo podgrijavanje ostatak ručka za večeru, bilo je uobičajeno. Obroci su se uglavnom pripremali kod kuće, dok se u restorane izlazilo samo u posebnim prilikama.
VEZANI ČLANCI:
Slatkiši u rinfuzi: Hrana je do prije nekoliko desetljeća i u trgovine stizala u ekološki puno prihvatljivijim pakiranjima od današnjih. Plastike gotovo i nije bilo. Mlijeko se prodavalo u staklenim bocama, mesari su meso zamatali u papir, a bonboni i čokolade su se prodavali u rinfuzi i pakirali u male papirnate vrećice.
Sve do prije tridesetak godina većina obitelji imala je samo jedan automobil, no za kraće relacije naši djedovi i bake radije su birali bicikl ili bi poslove obavljali pješice. Drugim riječima, naše bake i djedovi bili su pioniri ekologije iz čijeg primjera možemo naučiti jako puno.
VIDEO Krpelji napadaju: Evo kako se možete zaštititi od ovog malog, ali opasnog nametnika