Istraživači su otkrili da ljudi prirodno pretpostavljaju kako imaju sve potrebne informacije za donošenje odluke ili podršku svom stajalištu, čak i kada to nije slučaj, piše Science Daily. Znanstvenici su ovo nazvali "iluzijom adekvatnosti informacija". "Otkrili smo da, općenito, ljudi ne stanu kako bi razmislili postoji li možda više informacija koje bi im pomogle donijeti informiraniju odluku", rekao je koautor studije Angus Fletcher, profesor engleskog jezika na Državnom sveučilištu Ohio. "Ako ljudima date nekoliko informacija koje se čine povezanim, većina će reći 'to zvuči točno' i nastavit će s time."
Studija je objavljena u časopisu ‘PLOS ONE’. Fletcher je istraživanje proveo s koautorima Hunterom Gehlbachom, psihologom na Sveučilištu Johns Hopkins, i Carly Robinson, višom istraživačicom na Stanfordu. U studiji je sudjelovalo 1.261 Amerikanaca. Podijeljeni su u tri skupine koje su čitale članak o izmišljenoj školi koja nema dovoljno vode. Jedna skupina čitala je članak koji je nudio samo razloge zašto bi se škola trebala spojiti s drugom koja ima dovoljno vode; druga skupina čitala je članak koji je nudio samo razloge za ostanak odvojeno i nađu druga rješenja; a treća kontrolna skupina čitala je sve argumente za i protiv spajanja škola.
VEZANI ČLANCI:
Rezultati su pokazali da su dvije skupine koje su čitale samo polovicu priče, bilo to za spajanje ili samo protiv spajanja, i dalje vjerovale da imaju dovoljno informacija za donošenje dobre odluke, rekao je Fletcher. Većina njih izjavila je da bi slijedila preporuke iz članka koji su pročitali. "Oni koji su imali samo polovicu informacija zapravo su bili sigurniji u svoju odluku o spajanju ili ostanku odvojenima nego oni koji su imali cijelu priču", rekao je Fletcher. "Bili su prilično uvjereni da je njihova odluka ispravna, iako nisu imali sve informacije." Osim toga, sudionici koji su imali samo polovicu informacija vjerovali su da bi većina drugih ljudi donijela istu odluku kao i oni.
Ipak, postoji i jedna pozitivna vijest iz ove studije, rekao je Fletcher. Neki od sudionika koji su pročitali samo jednu stranu priče kasnije su pročitali argumente druge strane. Mnogi od tih sudionika bili su spremni promijeniti svoje mišljenje kada su imali sve činjenice. To možda neće uvijek funkcionirati, osobito kod ukorijenjenih ideoloških pitanja, rekao je. U takvim slučajevima, ljudi možda neće vjerovati novim informacijama ili će ih pokušati preoblikovati kako bi odgovarale njihovim postojećim stavovima.
VEZANI ČLANCI:
"Ali većina međuljudskih sukoba nije o ideologiji. To su samo nesporazumi u svakodnevnom životu", rekao je Fletcher. Ovi nalazi nadopunjuju istraživanja o tzv. naivnom realizmu, vjerovanju ljudi da je njihovo subjektivno razumijevanje situacije objektivna istina, objasnio je Fletcher. Istraživanja naivnog realizma često se fokusiraju na to kako ljudi različito razumiju istu situaciju. No, iluzija adekvatnosti informacija pokazuje da ljudi mogu dijeliti isto razumijevanje ili vjerovanje, ako oboje imaju dovoljno informacija. Fletcher, koji proučava kako ljudi podliježu utjecaju priče, rekao je da bi se trebali informirati kako bi bili sigurni da imaju cijelu priču o nekoj situaciji prije nego zauzmu stav ili donesu odluku. "Kao što smo otkrili u ovoj studiji, postoji neki automatski način razmišljanja u kojem ljudi misle da znaju sve relevantne činjenice, čak i ako ih ne znaju. Prvi korak kada se ne slažete s nekim trebao bi biti da se zapitate: 'Postoji li nešto što propuštam što bi mi pomoglo da bolje razumijem njihovu perspektivu i njihovu poziciju?' To je način borbe protiv ove iluzije adekvatnosti informacija."
Istraživanje otkrilo poslove s najgorim šefovima: Je li vaš na popisu?
Nisam pročitao niti jedno ali znam da se ne trebaju spajati! 😂😂Zašto? Pa oni koji su za spajanje ti su za Jugoslaviju, a mi smo se borili da iz nje izađemo. Svoj na svome! 😂😂