Prema procjenama, za tridesetak godina na Zemlji će živjeti 10 milijardi ljudi, a planet će, ostane li prehrana ista kao danas, biti premalen za proizvodnju tolike količine hrane. Upravo zato je tim od 37 znanstvenika s područja agronomije, klimatologije i medicine, predvođen Walterom Willetom sa sveučilišta Harvard, razradio smjernice za nutricionizam budućnosti i definirao kako se i čime najučinkovitije hraniti.
Vodili su se činjenicama da je u ovome trenutku oko milijarda ljudi pothranjena, dok su dvije milijarde pretile i svakodnevno unose u organizam više hrane nego što im je potrebno. Ujedno, u smjernicama “novog nutricionizma” vođeni su idejom da se hrana više ne smije proizvoditi uz zanemarivanje planeta i dodatno iskorištavanje njegovih resursa. Došli su do zaključka da stanovnici Zapada trebaju smanjiti potrošnju mesa, žitelji Azije morat će smanjiti unos ribe, dok će stanovnici Afrike morati “rezati” potrošnju škrobnih namirnica. Jelovnik budućnosti trebao bi se mahom oslanjati na vegetarijansku prehranu, tek s relativno malim udjelima mesa, ribe i peradi. Prema planu, čovjek budućnosti trebao bi konzumirati samo 14 grama crvenog mesa na dan, 29 grama peradi (dakle, ukupno 43 grama mesa dnevno) i 13 grama jaja. Za usporedbu, prosječni Hrvat danas u prosjeku pojede 181 gram mesa, 4,2 puta više nego što preporučuje ova znanstvena studija.
Teško je očekivati da će ove preporuke biti brzo i lako usvojene. Stoga su znanstvenici izradili i strategiju za postizanje ciljeva koja se odnosi na ukupno pet točaka koje kažu kako je potrebno srezati poticaje u poljoprivredi, osnažiti održivu poljoprivredu, olakšati pristup zdravoj hrani, povećati prinose i smanjiti bacanje hrane.
Željko Pervan
vidim da se tu gleda prosjek. nas je 4 milijuna, Hrvatska ima kapacitet da zadovolji vlastitu potražnju i još više. zašto bi nas bilo briga što druge zemlje ne mogu same prehranit svoje stanovništvo