sezona prehlada i gripe

Suplementacija mikronutrijentima u svrhu optimizacije imunološkog odgovora na cjepivo protiv gripe

Foto: Shutterstock
Cijepljenje
Foto: Shutterstock
virusi
Foto: Shutterstock
Cijepljenje
28.11.2024.
u 07:00
Pogledaj originalni članak

Piše: Dr. med. Helena Šimurina, spec. obiteljske medicine

Stiglo nam je jesensko-zimsko razdoblje, sezona prehlada, gripe i drugih respiratornih infekcija. Uz COVID-19, gripa ili influenca je jedna od najtežih i najopasnijih sezonskih virusnih infekcija koja svake godine uzrokuje gužve u ambulantama i bolnicama, uzrok je izostanaka s posla i iz škola, a nažalost odnosi i mnogo života.

Gripa je virusna zarazna bolest koja se vrlo lako prenosi kapljičnim putem- kihanjem, kašljanjem, dodirivanjem sekreta oboljele osobe pa zatim neopranim rukama unosimo virus u sebe dodirujući usta, oči, nos. U zimskim mjesecima gripa zbog brzog širenja među ljudima, uzrokuje manje ili veće sezonske epidemije. U EU se svake godine oko 50 milijuna osoba zarazi virusom gripe te razviju simptome različitog intenziteta, a osjetljive skupine mogu razviti i ozbiljne komplikacije. Simptomi obično traju 5-7 dana, a uključuju visoku temperaturu oko 39°C, zimicu, bolove u mišićima, grlobolju, začepljen nos, kihanje, kašalj. Mala djeca, trudnice, osobe starije od 65 godina i kronični bolesnici smatraju se osjetljivijim skupinama te imaju veći rizik da obole od težeg oblika gripe i razviju komplikacije. Najčešće komplikacije gripe uključuju upalu uha, upalu sinusa, upalu pluća, kod kroničnih bolesnika često dolazi do pogoršanja njihove kronične bolesti, a može doći i do smrtnog ishoda (primjerice od srčanog ili moždanog udara).

Najbolji način prevencije obolijevanja od gripe je cijepljenje, a osim što smanjuje rizik od obolijevanja, cijepljenje smanjuje i rizik od težih oblika gripe, pojava komplikacija i smrti. Cijepljenje se osobito preporučuje rizičnim skupinama: osobama starijim od 65 godina, trudnicama, djeci i odraslima oslabljenog imuniteta ili osobama koje boluju od kroničnih bolesti (srčani bolesnici, dijabetičari, onkološki bolesnici, kronični bubrežni bolesnici, plućni bolesnici i drugi). U svijetu se godišnje registrira 3 do 5 milijuna teških slučajeva gripe, a godišnje od gripe umire 250-500.000 ljudi. Među preminulima od komplikacija gripe prevladavaju starije osobe i kronični bolesnici, a većina umrlih nisu bili cijepljeni.

Foto: Shutterstock
virusi

Virusi gripe se sezonski mijenjaju te se svake godine priprema novo cjepivo protiv očekivanih sojeva gripe za predstojeću sezonu. Najčešće nam je dostupno četverovalentno cjepivo koje sadrži 4 soja inaktiviranih (mrtvih) virusa gripe. Inaktivirani virusi iz cjepiva ne mogu uzrokovati obolijevanje od gripe već će potaknuti imunološki sustav osobe na stvaranje protutijela koja će osobu zaštititi od gripe. Za stvaranje protutijela potrebno je oko 2 tjedna od primitka cjepiva. Cijepiti se stoga trebamo najbolje krajem listopada ili početkom studenog, dakle prije početka sezone gripe, no možemo se cijepiti i kasnije, tijekom sezone.

Nuspojave cijepljenja protiv gripe su blage, uglavnom se javlja osjetljivost i crvenilo na mjestu davanja cjepiva, a kod nekih osoba se može javiti umor, glavobolja, povišena temperatura, no te nuspojave traju kratko i nestaju za dan ili dva. Jedina kontraindikacija zbog koje se osoba ne bi smjela cijepiti protiv gripe je alergija na jaja i pileće proteine te na neki od sastojaka cjepiva. Cjepiva protiv gripe, kao i druga cjepiva, imaju varijabilnu učinkovitost što ovisi o sposobnosti imunološkog sustava osobe da reagira na cjepivo i da stvori optimalnu razinu protutijela.

Kako možemo poboljšati učinak cjepiva i potaknuti naš imunološki sustav da dobro odreagira na cjepivo te stvori dobru zaštitu protiv gripe?

Foto: Shutterstock
Cijepljenje

Osnovne su preporuke da se osoba treba cijepiti kada je zdrava, odnosno da nije trenutno bolesna od teže bolesti ili akutne infekcije s temperaturom jer je tada imunološki sustav oslabljen i neće moći stvoriti optimalnu razinu protutijela protiv gripe. Zdrava prehrana, s unosom dovoljno voća i povrća, zdravih žitarica, proteina i zdravih masnoća, važna je za optimalno funkcioniranje imunološkog sustava jer zdravom prehranom unosimo vitalne mikronutrijente – vitamine i minerale bez kojih naš imunološki sustav ne može adekvatno vršiti svoju funkciju. Sljedeći važan faktor koji također utječe na cjelokupno zdravlje organizma, a osobito na imunološki sustav je dovoljno kvalitetnog sna, odnosno preporučuje se 7 do 8 sati spavanja. Istraživanja su pokazala da osobe koje noću spavaju 5 sati ili manje imaju veću sklonost infekcijama, oslabljenog su imuniteta, a također imaju i upola slabiji učinak cjepiva i stoga slabiju zaštitu od gripe. Poznato je da je za zdravlje važna i fizička aktivnost u smislu prevencije pretilosti, metaboličkih i srčanih bolesti, no istraživanja pokazuju da fizička aktivnost može i potaknuti imunološki sustav na bolji odgovor na cijepljenje stoga se preporučuje 90 minuta šetnje, brzog hoda ili druge aerobne aktivnosti nakon što osoba primi cjepivo.

Ono što se svakako svima preporučuje, a osobito starijim osobama, kroničnim bolesnicima i osobama koje se ne hrane adekvatno jest uzimanje dodataka koji sadrže antioksidanse, vitamine i minerale. Znanstveno istraživanje (objavljeno u znanstvenom časopisu „Vaccines“) rađeno na preparatu BiVits® ACTIVA Recovery pokazalo je da suplementacija vitaminima C i D, zatim cinkom, selenom, manganom te N-acetil cisteinom (NAC) kao važnim antioksidansom, potiče imunološki odgovor. Ovo istraživanje dokazalo je da se navedenom kombinacijom nutrijenata optimizira reakcija imunološkog sustava na cjepivo te se povećava razina stvorenih protutijela protiv gripe, a također dolazi i do porasta Th1 limfocita koji su ključni u zaštiti od virusnih infekcija.

BiVits

Osobe kojima prehrana nije adekvatna, koji imaju nezdrave životne navike (pušenje, alkohol,...), žive stresnim tempom života i nedovoljno spavaju- imaju povećan oksidativni stres koji oštećuje stanice mnogih organa te se kod takvih pojedinaca povećava rizik obolijevanja od kroničnih bolesti ali i od akutnih infekcija. Spomenuta kombinacija u BiVits® ACTIVA Recovery sa C i D vitaminom, selenom, cinkom, manganom i N-acetil cisteinom, osim pozitivnog učinka na imunološki sustav, dokazano povećava i ukupni antioksidativni kapacitet štiteći tako stanice od oksidativnog stresa i oštećenja.

Uzimanjem ove kombinacije nutrijenata u BiVits® ACTIVA Recovery, prije i nakon cijepljenja možemo osigurati bolji imunološki odgovor na cjepivo i bolju zaštitu od gripe te antioksidativnu zaštitu stanica, osobito kod starijih osoba i kroničnih bolesnika koji su imunološki oslabljeni i često imaju manjak vitamina i minerala.

Pripremimo se za nadolazeću sezonu gripe ali i drugih respiratornih infekcija, pomognimo svom imunološkom sustavu kako zdravijim načinom života tako i nadomjeskom vitaminima i mineralima i svakako neizostavnim cijepljenjem protiv gripe. Neka nam ovi zimski mjeseci i blagdani proteknu u zdravlju i ostanu u lijepom sjećanju.

Proizvode i više informacija potražite na https://bivits.hr/, u ljekarnama ili specijaliziranim prodavaonicama.

Pogledajte na vecernji.hr