Mnogi će na spomen stresa samo odmahnuti glavom i reći "ma kakav stres".
Ipak, koliko god nam se može činiti banalno, liječnici upozoravaju da stres nije tako bezazlen. Zapravo, postao je "tihi ubojica" modernog doba.
Običan dan na radnom mjestu, neočekivane situacije, prevelika očekivanja okoline ili vas samih... Sve su to "trigeri" za stres u svakodnevnom životu.
U nastojanju da što bolje razumijemo kako stres utječe na naš organizam i zdravlje časopis Popular Science objavio je znanstveni pristup na to kako stres može oblikovati naše živote.
Pomozite si sami
Stres koji "gutamo" može utjecati na naše tijelo izvana, ali još opasnije, i iznutra.
Kortizol, poznat kao hormon stresa, može negativno utjecati na naš kardiovaskularni sustav, stanice, živčani i probavni sustav. Dugotrajno stanje zabrinutosti može povećati rizik od srčanog udara pa čak i dovesti do promjena u mozgu. Osobe koje pate od depresije imaju izrazito visoke razine kortizola u organizmu, a to može poremetiti i ritam spavanja.
Istraživanja su pokazala da muškarce najviše zabrinjava financijska situacija, a žene su pod stresom češće nego muškarci.
Dobra je vijest da možemo sami utjecati na to kako kontrolirati stres. Stručnjaci upozoravaju da štetne posljedice stresa možete prevenirati, ili barem malo umanjiti štetu – smijehom. Kako se navodi u časopisu, kada se smijete iz mozga se otpušta endorfin koji utječe na dobro raspoloženje.
Pomoći će i tjelovježba. Kada sjedite raširite ruke i noge i tako ostanite dvije minute. Znanstvenici tvrde da će taj položaj pomoći da se snizi razina kortizola. Socijalizacija i meditacija također se navode kao savjeti za oslobađanje od stresa.
razgovaral bi ali nemam s kime bliske osobe bježe od mene šta da radim?