Šibenska tvrđava sv. Nikole te fortifikacijski obrambeni sustav Zadra, danas su službeno upisani na UNESCO-ov popis zaštićene svjetske baštine na 41. zasjedanju UNESCO-ovog Odbora za svjetsku baštinu koje se održava u Krakowu, doznaje se od šibensko-kninskog župana Gorana Pauka.
Šibenska tvrđava Sveti Nikola i zadarski gradski bedemi uvršteni su na popis svjetske baštine kao dio zaštićenog niza obrambenih sustava na teritoriju nekadašnje Mletačke republike.
Tvrđava Sv. Nikola, jedna od četiriju u Šibeniku, izgrađena je u 16. stoljeću radi obrane od turske najezde s mora na ulazu u šibenski kanal Sv. Ante. Jedinstvena je to građevina sazidana prema nacrtima mletačkog vojnog graditelja Michelea Sammichellea i jedna je od najjačih fortifikacijskih utvrda na Jadranu.
Zadarski gradski bedemi u dužini od tri kilometra koje je u 16. stoljeću podigla Mletačka republika za obranu od Turaka, dio su obrambenog sustava koji omeđuje zadarski Poluotok.
„Od 6. srpnja iščekujemo dan kad ćemo doći na dnevni red. S obzirom da se razmatralo 30-tak nominacija, a riječ je o dugačkoj proceduri i raspravama i očekivali smo da bi to moglo biti tek danas. Rasprava je započela oko 11,30 sati, nije bilo primjedbi od bilo koje strane i svi su govornici podržali nominaciju. Ovo je fantastična stvar za Šibenik, izaslanstvo iz Hrvatske je jako zadovoljna. Tvrđava sv. Nikole ima neprocjenjivu vrijednost, a nas čeka ozbiljan posao na valorizaciji Kanala sv. Ante i na stavljanju tvrđave Svetog Nikole u turističku funkciju“, izjavio je šibensko-kninski župan Pauk.
Za hrvatsku delegaciju put u Krakow na 41. zasjedanje UNESCO-ovog Odbora za svjetsku baštinu bio je itekako uspješan, jer je Hrvatska dobila pet novih lokacija pod UNESCO-ovom zaštitom.
U subotu su na UNESC-ov popis upisane tri bukove šume u nacionalnim parkovima Sjevernom Velebitu i Paklenici, u okviru zajedničke nominacije devet zemalja 'Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Europe'. U nedjelju upisane su šibenska tvrđava sv. Nikole i zadarska fortifikacija, koje su na popis svjetske baštine UNESCO-a ušle uz Bergamo, Peschiera del Garda i Palmanovu u Italiji, Kotor u Crnoj Gori i to u sklopu nominacije Obrambeni sustavi Republike Venecije u razdoblju od 15. do 17. stoljeća.
41. zasjedanje UNESCO-ovog Odbora za svjetsku baštinu, održava se od 2. do 12. srpnja u Krakowu u Poljskoj.
Jadni li smo ga, umjesto da nam to bode vijest dana ili bar u rubrici kultura, mi to stavimo pod Lifestyle. Najbolje nam je srusiti te zidine i sagraditi puno lipse i novije .