Bol u leđima, kardiovaskularne bolesti i osteoporoza su najčešće bolesti s kojima se susreće starija populacija, zbog čega uzimaju više lijekova i stvara se pritisak na zdravstveni sustav. Te su bolesti mahom prouzročene nedostatkom tjelesne aktivnosti, zbog čega je nužno potaknuti starije osobe da vježbaju i bave se rekreativnim sportom, posebno prilagođenom njima i sprečavanju ili barem ublažavanju nastanka spomenutih bolesti.
Upravo zbog toga od siječnja 2021. do kraja 2022. godine Zagrebački savez sportske rekreacije „Sport za sve“ provodi Hepa S, odnosno ZUTA (Zdravstveno usmjerena tjelesna aktivnost za seniore) projekt, kojeg sufinancira Erasmus+ Europske unije i Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske s ukupno 331,435 eura. Projektom se potiče sudjelovanje u rekreativnim tjelesnim aktivnostima osoba starijih od 65 godina i to razvojem novih, rekreativnih sportskih programa, prilagođenih za spomenute tri vrste najčešćih kroničnih bolesti.
- Sportski programi su prilagođeni za bol u leđima, kardiovaskularne bolesti i osteoporozu. Provode se u suradnji s liječnicima i kineziolozima koji su dodatno educirani tijekom projekta, kako bi vježbanje bilo sigurno i učinkovito. Za njih su napravljeni i posebni priručnici s detaljnim uputama. Vjerujem da bi ovakvih projekata trebalo biti što više jer stručnjaci ističu brojne probleme, s kojima se društvo susreće zbog brzog starenja stanovništva i u Hrvatskoj i u svijetu – ističe Andrea Francetić, voditeljica projekta iz Zagrebačkog saveza sportske rekreacije „Sport za sve“ i dodaje da do 2050 godine očekujemo da se udvostruči broj osoba starijih od 60 godina, u odnosu na 2015. godinu te će njihov udio iznositi 22 posto. Takav tempo starenja stanovništva predstavlja velik izazov za sve države i njihove zdravstvene i socijalne sustave jer se moraju prilagoditi demografskim promjenama.
S obzirom da se projekt Hepa S provodi u suradnji s Fitnes učilištem u Hrvatskoj, ali i partnerima iz Slovenije, Bugarske, Srbije i Portugala, razmjenom iskustava liječnika, fizioterapeuta i kineziologa, došlo se do spoznaje kako su te struke i najvažnije za podizanje svijesti o ovom društvenom problemu.
- Stručnjaci su istaknuli kako su dokazane brojne koristi vježbanja kod starijih osoba i da, oni koji vježbaju, održavaju neovisan život, boljeg su zdravlja kardiovaskularnog sustava, pomaže im kod kognitivnih funkcija, smanjuje im tjeskobu i depresiju, a pomaže im i u fleksibilnosti, pa su manje ukočeni i nepokretni. Vježbanje starijim osobama i poboljšava snagu, gustoću kostiju, sprječava padove, pomaže pri mršavljenju, poboljšava san, pomaže u održavanju društvenih veza, povećava samopouzdanje, produžuje životni vijek... – objašnjava A. Francetić.
Na nedavno održanoj konferenciji „Tjelesna aktivnost, zdravlje i kvaliteta života starijih osoba“ se, među ostalim, moglo čuti i kako čak 45 posto stanovnika Europske unije starijih od 65 godina, odnosno 59 posto u južnoj regiji EU ne zadovoljava preporučenu razinu aerobne tjelesne aktivnosti umjerenoga intenziteta od 150 minuta tjedno. Stoga, promicanje zdravstveno usmjerene tjelesne aktivnosti u starijoj populaciji treba biti jedan od prioritetnih javnozdravstvenih zadataka. Naime, osobe koje vode aktivan život i zadovoljavaju preporuke za tjelesnu aktivnost i vježbanje žive dulje, zdravije su i imaju bolju kvalitetu života, zbog čega bi njihovi liječnici morali posvetiti više tom aspektu života starijih osoba i tretirati tjelesnu aktivnost i i vježbanje kao lijek i dati im, po potrebi, recept za vježbanje.
Više o projektu može se naći na poveznici www.hepas-sportzasve.eu.