Održavanje zdravog i snažnog imunološkog sustava važno je tijekom cijele godine, no posebice tijekom jeseni, zime i ranog proljeća. Dodaci prehrani i biljni pripravci koriste se već dugi niz godina za prevenciju i tretiranje infekcija koje se javljaju u zimsko doba. Prehlada, gripa, kašalj, grlobolja i kongestija stanja su koja se mogu uspješno ublažiti, prevenirati ili skratiti pravilnim odabirom dodataka prehrani, ljekovitog bilja i odgovarajućom prehranom.
Osluškujte signale svog tijela
Važno je imati na umu da se dodaci prehrani ne smiju smatrati zamjenom za uravnoteženu prehranu, već trebaju činiti kvalitetnu nadopunu. Pažljivim "osluškivanjem" našeg tijela sami možemo najbolje pratiti signale koji nastaju zbog neodgovarajuće prehrane, načina života ili određenih zdravstvenih tegoba. Signali se očituju slabljenjem imuniteta, učestalim infekcijama, anemijom, lošom kvalitetom kose, kože, noktiju, smanjenim apetitom, grčevima mišića, umorom, slabosti, iscrpljenosti, potištenosti, nesanicom, sporim cijeljenjem rana i cijelim nizom drugih simptoma.
VEZANI ČLANCI:
U razdoblju smjene toplog i hladnog razdoblja, naš organizam pokazuje potrebu za većom pažnjom. Ako obratimo pažnju na hranu koju jedemo i način života te tako osiguramo svojoj obrani (imunološkom sustavu) potrebno "oružje", naš će organizam ostati zona zatvorena za "neprijateljsko djelovanje" patogenih čestica.
Slabljenje imunološkog sustava čini nas podložnijima gotovo svakoj vrsti bolesti. Neki od učestalih simptoma oslabjelog imuniteta uključuju umor, učestale infekcije, upale, alergijske reakcije, sporo cijeljenje rana, kroničnu dijareju te infekcije koje su rezultat prerastanja nekih inače normalno prisutnih organizama, poput kandidijaze ili gljivičnih infekcija. Procjenjuje se da zdrava odrasla osoba normalno godišnje oboli od prehlade ili infekcije dva puta. Osobe koje imaju znatno veći broj infekcija godišnje trebaju se bolje pobrinuti za svoj imunitet.
Ništa bez uravnotežene prehrane
Godine istraživanja iznjedrile su dokaze o prehrambenim čimbenicima koji pospješuju imunitet. Nekvalitetna prehrana čini nas podložnijima infekcijama, usporava oporavak i potencira simptome koji se javljaju kod disfunkcije imunološkog sustava. Znanstvenici su dokazali kako funkcija imunološkog sustava slabi s godinama, a novija istraživanja pokazala su da je taj fenomen u izravnoj vezi s prehranom te da se može usporiti ili čak zaustaviti uz pomoć uravnotežene prehrane.
GALERIJS: Idealno godišnje doba za mršavljenje: Uz ove jesenske namirnice kilogrami će se početi topiti za čas
Unos energije ima znatan utjecaj na aktivnost imunološkog sustava, a dokazano je kako pothranjene osobe lakše podliježu infekcijama od onih s odgovarajućom tjelesnom masom. Naš imunološki sustav ne voli izrazito restriktivne dijete za mršavljenje, ali mu se ne sviđa ni prekomjerna tjelesna masa. U pothranjenih kroničnih bolesnika i osoba starije dobi možemo očekivati veću smrtnost i teže oblike bolesti od virusnih respiratornih infekcija poput gripe i COVID-19. S druge strane, sada je nedvojbeno da je veći problem pretilost, budući da nam je tekovina "društva obilja" donijela veliku učestalost pretilosti i prekomjerne tjelesne mase.
Rezultati istraživanja širom svijeta upozorili su da je među najtežim slučajevima COVID-19 bolesnika u jedinicama intenzivnog liječenja bio znatan udio pretilih. Smatra se da pretile osobe imaju veću sklonost respiratornim infekcijama zbog mehaničkih i hormonalnih uzroka. Adipokini i citokini koje proizvode adipociti, te leptin igraju središnju ulogu u modulaciji aktivnosti svih stanica imunosnog sustava, poznato je kako se masno tkivo danas razmatra kao endokrini organ, a debljina je prepoznata kao kronično upalno stanje. Problem debljine u Republici Hrvatskoj ima javnozdravstvenu važnost, budući da je čak 60% populacije prekomjerno teško ili pretilo. Stoga je gubitak suvišnih kilograma danas jedna od najboljih odluka koju možemo donijeti, u svrhu zaštite od kroničnih nezaraznih, ali i zaraznih bolesti. Želimo li osnažiti svoj imunitet, treba birati namirnice koje su bogate nutrijentima važnim za funkcioniranje imunosnog sustava. To su u prvom redu kvalitetni izvori proteina i "dobrih" masnoća te antioksidansa i probiotika i prebiotika putem biljne i fermentirane hrane.
VEZANI ČLANCI:
Zaštita u hladnijim danima
Prehrana koja potiče zdravlje imunološkog sustava mora osigurati visokokvalitetne, kompletne proteine, primjerice, one koje nalazimo u jajima, ribi, morskim plodovima te mesu i mliječnim proizvodima. Mahunarke, povrće, gljive, orašasti plodovi i žitarice također mogu biti izvanredan izvor imunostimulirajućih aminokiselina, a u kombinaciji s ostalim izvorima proteina pružaju odgovarajuću zaštitu imunosnom sustavu.
Želimo li pospješiti funkciju imunosnog sustava trebamo dati prednost složenim ugljikohidratima i smanjiti unos rafiniranog, konzumnog šećera. Laboratorijske studije pokazale su da jednostavni šećeri ometaju sposobnost bijelih krvnih zrnaca da uništavaju bakterije. Utjecaj masti na imunološki sustav kompleksan je i tek djelomično razjašnjen. Poznato je da prekomjeran ukupan unos masti djeluje negativno na imunitet, međutim čini se da je vrlo važno koja vrsta masti prevladava u prehrani. Primjerice, jednostruko nezasićene masne kiseline i polifenoli podrijetlom iz ekstradjevičanskog maslinovog ulja imaju zaštitni učinak na imunitet.
Osim pravilne prehrane, tjelesna aktivnost, smanjenje razine stresa i dovoljno sna također će pridonijeti održavanju normalnog funkcioniranja imunosnog sustava. Uz navedeno, dobra higijenska praksa, fizičko distanciranje i izoliranje zaraženih najbolji su poznati načini za sprječavanje širenja infekcije.
GALERIJA: Ako želite zdravo srce, ovo su namirnice koje morate uvrstiti u svoju prehranu već danas
Vitamini D i C: U pandemiji je najviše prepoznat kao snažan zaštitnik imuniteta, posebice kad je riječ o zaštiti od virusnih respiratornih infekcija. Globalna populacija naučila je puno o važnosti vitamina D za imunosni sustav, o manjkavosti prehrambenih izvora, obogaćenoj hrani, ulozi sunčeva zračenja i primjeni dodataka prehrani s vitaminom D. Neupitno je da tijekom hladnijeg dijela
godine treba svakodnevno uzimati vitamin D u dnevnoj dozi od 400 – 800 IJ. Sve brojnije epidemiološke studije pokazuju kako niske koncentracije vitamina D mogu utjecati na povećanje učestalosti pojave respiratornih virusnih infekcija ili težine njihove kliničke
slike, što ukazuje na potencijalno važnu ulogu ovog vitamina u prevenciji i liječenju. Dobri stari vitamin C dobio je veću pozornost od početka pandemije, ali i to se odnosi i na druge imunomodulatore poput echinaceje, kurkumina, ulja crnog kima, beta-glukana i probiotika.
Cink: Cink je također doživio veliki uzlet tijekom pandemijskog razdoblja, a ljekarne su bilježile nedostatke dodataka prehrani s cinkom koji su se brže prodavali nego što su pristizali. Jedna od najpoznatijih uloga cinka svakako je doprinos normalnoj funkciji imunosnog sustava. Naime, cink utječe na stvaranje i aktivaciju T-limfocita, bijelih krvnih stani ca važnih u borbi protiv infekcija, pa se nedovoljan unos cinka negativno odražava na broj i funkciju T-stanica, a samim time i na imunitet. Zanimljivo je da je cink važan i za osjet okusa budući da čini dio proteina čiji je zadatak raspoznavanje okusa. Zbog te poveznice, oslabljeni osjet okusa i mirisa čest su simptom nedostatka ovog minerala.
VEZANI ČLANCI:
Probiotici: Iako imaju razne metaboličke učinke u našem tijelu, jedan od važnih učinaka probiotika je stimulacija imunosnog sustava, odnosno utjecaj na T-limfocite i makrofage, povećana proizvodnja sekretornog IgA, kao i proizvodnja protuupalnih citokina. Više je mehanizama djelovanja putem kojih probiotici utječu na imunitet, a to su: jačanje funkcije crijevne barijere, proizvodnja antimikrobnih tvari, kompetitivna inhibicija patogena, modulacija imunosnog odgovora. Manje je poznato da je provedeno više kliničkih studija na bolestima gornjeg dišnog sustava s probioticima nego na vitaminu C, vitaminu D, cinku, rudbekiji (Echinacea) i beta-glukanima. Sistematski pregled i metaanalize potvrdili su da suplementacija probioticima smanjuje incidenciju i trajanje respiratornih infekcija, a smanjuje i broj propisanih antibiotskih terapija kao i broj dana bolovanja.
Beta-glukan: Znanstveni dokazi prikupljeni iz studija provedenih na animalnim modelima i ljudima snažno podupiru imunostimulativni učinak beta-glukana. Riječ je o prirodnim polisaharidima izoliranim iz gljiva i kvasaca koji se sastoje od Dglukoze vezane (1,3) – beta glikozidnim vezama, s nepravilnim bočnim lancima različitih duljina vezanih (1,6) – vezama. Adekvatna funkcija imunosnog sustava ključna je za obranu od patogena, uključujući i one koji su uzročnici prehlade i općenito infekcija dišnog sustava.
GALERIJA: Ubacite ih i vi: Najzdraviji smoothieji sadrže ovih 7 namirnica
Propolis: Propolis je pčelinji proizvod koji se posljednjih godina sve više ispituje i primjenjuje u medicini. U dosadašnjim znanstvenim istraživanjima iz njega je izolirano više od 250 različitih spojeva, uključujući antioksidanse (flavonoide), aminokiseline, vitamine, minerale, organske kiseline i eterična ulja. Posebno valja istaknuti povoljno djelovanje propolisa na imunosni sustav i jačanje otpornosti organizma. Timus, žlijezda smještena u prsnom košu, proizvodi limfocite, glavne stanice za obranu organizma te je odgovorna za održavanje zdravog imunosnog sustava. Propolis se smatra jednim od najučinkovitijih prirodnih proizvoda za jačanje timusa, a posljedično i jačanje obrambene sposobnosti cijelog organizma.
Matična mliječ: Stvara se u žlijezdi pčela radilica, a proizvode je samo mlade pčele radilice prvih 14 dana poslije izlijeganja. Gusta je poput vrhnja, kiselkastog i pomalo trpkog okusa te je žućkaste boje. Mnoge biološki aktivne supstance matične mliječi uzrokuju povoljne fiziološke učinke u organizmu. 10-hidroksi-2-decenska kiselina (10-HDA) je nezasićena masna kiselina karakteristična za matičnu mliječ koja za sada nije pronađena drugdje u prirodi. Pripisuju joj se farmakološki učinci kao što je antitumorska i antibiotska aktivnost te jačanje imunosnog sustava. Zbog svega toga matična mliječ široko je komercijalno rasprostranjena te se po cijelom svijetu koristi u medicinske svrhe.
Stručnjaci otkrivaju: Što jesti za život bez boli i upala? Stručnjaci otkrivaju koje namirnice uključiti u prehranu