Nenad Korkut čovjek je impresivnog životopisa - modni i filmski znalac, doktor, točnije ortoped koji je ujedno i dugogodišnji glasnogovornik Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, ali osim svega toga ovaj je čovjek i veliki zaljubljenik u putovanja. A jedno prekrasno, poučno i nadasve inspirativno podijelio je s nama kako bismo upotpunili još jednom našu sad već bogatu putopisnu rubriku. A njegovo putovanje u istočnu Tursku sada je itekako, nažalost, aktualno zbog strahota koje prolaze tamošnji ljudi nakon razarajućih potresa. No, on je ondje bio još 2019. godine, puno prije ovih strahota danas.
- Bilo je to jedno posebno iskustvo, nevjerojatan doživljaj. Već i prije samog puta bio sam jako uzbuđen što ću posjetiti kolijevku civilizacija, Mezopotamiju, mitske rijeke Eufrat i Tigris, mjesta koja se spominju u Bibliji, rajski vrt iz kojega su istjerani Adam i Eva, mjesto gdje se po legendi nalazi Noina arka. Rijetko ljudi imaju priliku obići ta područja jer su nastanjena pretežno Kurdima te zbog politički osjetljive situacije često te lokacije i nisu sigurne za turiste - ispričao nam je Korkut koji je već ranije proputovao ostatak Turske, od Istanbula i Ankare, preko Kapadokije, Pamukalea i mediteranskog dijela Turske uključujući i povijesne znamenitosti Troju, Efez te Galipolje.
No, posebno ga je intrigirao taj pojas uz granicu s Irakom i južnije prema Siriji koji je manje poznat turistima. Iako je u samo 10-ak dana, koliko je tamo proveo krajem travnja i početkom svibnja 2019. godine, teško upoznati nečiju kulturu, u predodžbi su mu pomogla ranija putovanja u tim krajevima, ali i u Uzbekistanu i Iranu. Za putovanje i same pripreme pouzdao se u prijateljicu s kojom je putovao, a koja je već bila na tom području.
- Imali smo i sjajnog vodiča, Marka, koji je također dobro poznavao te lokalitete. Za slobodno vrijeme ionako nije baš bilo vremena jer bi se nakon cjelodnevnog razgledavanja lokacija jedva čekali odmoriti u hotelskim sobama pripremajući se za sljedeći dan - ispričao je.
Putovanje je bilo dosta dinamično, “nakrcano” destinacijama, a prometna infrastruktura ponegdje nije baš razvijena pa je bilo izazovno, ali Korkut je navikao na tako zahtjevan tempo dok putuje.
- Zbog posla si ne mogu priuštiti preduge ture. Budući da je grupa s kojom sam putovao bila mala, brzo smo se povezali pa nam je i put od destinacije do destinacije bio zabavan, jer smo svi zajedno bili u jednom većem kombiju - prisjetio se.
Istražili su kulturu istočne Turske, tradiciju, prošli labirintom povijesti u potrazi za korijenima civilizacije. Zakoraknuli su i u prastari Ani na samoj armenskoj granici, gledali vrhunac Ararat s palače Ishak Paše, plovili jezerom Van, a važno je spomenuti i 2134 metara visoku planinu Nemrut koja se nalazi 40 km sjeverno od grada Kahta. Jedno je to od najveličanstvenijih lokaliteta. A Korkut je uspio u sklopu putovanja i popeti se na Mt. Nemrut po širokoj makadamskoj stazi.
- Uspon na vrh planine bio je izuzetno naporan, barem za mene koji nisam baš nešto utreniran. Traje oko sat vremena i put je dosta zahtjevan. No kako sam vidio mnogo starije od sebe kako ne posustaju, bio mi je to motiv da ne zanovijetam previše - priznao je.
Na put su krenuli po mraku, što znači da su morali ustati usred noći kako bi došli do podnožja taman prije nego što svane. A na visini od 2150 m ih je onda dočekao i prekrasan izlazak sunca i pogled na svetište kralja Antioha i Teosa.
- Fascinantan prizor koji vam doslovno oduzima dah. Znao sam od prije tu lokaciju sa slika i jako sam je želio vidjeti uživo. Naravno da vam slike ne mogu prenijeti taj neponovljivi osjećaj kada se nađete okruženi ogromnim glavama antičkih skulptura koje su tijekom vremena i potresa, koji često pogađaju to područje, stajale podno velikih skulptura u pozadini. I sve to okupano prvim zrakama sunca. Nije ni čudo da je nedavno tursko izdanje Voguea upravo tu smjestio manekenku na svojoj naslovnici - kaže.
A idući dan posjetili su Göbekli Tepe, najstarije nalazište u povijesti nazvano Grand Zero Civilization, nedavno otkriveni hram.
- Da, to je svakako bio vrhunac putovanja. Upravo kad smo se vratili s puta na National Geographicu je premijerno prikazan dokumentarac o tom senzacionalnom nalazištu, tako da smo imali sreće obići ga među prvima, čak prije nego ga je svijet mogao upoznati preko tog dokumentarca. Prijateljica koja je bila sa mnom upravo je zbog toga još jednom krenula na put, jer kada je prvi put bila tamo, nalazište još nije bilo otvoreno za turiste – ispričao je i dodao da mu je bio zbilja poseban osjećaj stajati na mjestu koje je, nakon što je otkriveno, promijenilo shvaćanje toka civilizacije.
Göbekli Tepe je, naime, star 12.000 godina, dakle 7000 godina je stariji od egipatskih piramida, i smatra se najstarijim hramom koji je izgradila ljudska ruka. Njegov pronalazak revolucionarizirao je arheologiju i antropologiju jer se smatralo kako ljudi tada još nisu živjeli u naseljima. Odmah nakon posjetili su grad Sanli Urfa koji je poput muzeja na otvorenom, prepun kupališta, mostova, džamija, dvoraca.
- Urfa je izuzetno mjesto uz koje se vežu mnoge legende vezane uz motive iz Biblije. Zovu je i gradom proroka jer je tamo živio Abraham, jedan od bitnijih protagonista Starog zavjeta. Najatraktivnije mjesto u gradu je svakako Abrahamovo jezerce ili Sveta riba (Balıklıgöl), gdje je kralj Nimrod bacio Abrahama u vatru, no Bog ga je spasio. Bazen se nalazi u dvorištu džamije Halil-ur-Rahman, izgrađene 1211., a koja ima veliko značenje u islamskom svijetu. Okružena je atraktivnim Gölbaşı-vrtovima koje je dizajnirao arhitekt Merih Karaaslan. Lokalna legenda kaže da ako u jezeru vidite bijelu ribu otvorit će vam se vrata raja - ispričao nam je Korkut najveće zanimljivosti.
Završna destinacija bio im je jedan od najstarijih nastanjenih gradova na svijetu - Gaziantep, a on je, nažalost, gotovo sravnjen sa zemljom. S obzirom na to, Korkut je imao veliku sreću vidjeti ga prije svega.
- Srce mi se stegne kad pomislim da sam prije četiri godine boravio na mjestu koje je sada sravnjeno sa zemljom. Prekrasan grad - rekao nam je.
Ono po čemu je ovaj grad poznat diljem svijeta su baklave. Naime, Gaziatep je kolijevka te omiljene turske slastice, a Korkut priznaje da su putem konzumirali razne vrste baklava, no tek kad su stigli u Gaziantep shvatili su kako je sve što su do tada probali neusporedivo s njima. A kako su Kurdi dosta stroži po pitanju vjere od zapadnih Turaka koji su znatno svjetovniji, tako im alkohol nije nigdje bio u ponudi. Sve dok nisu stigli do samog juga pa su u Gaziantepu uživali i u domaćem crnom vinu. U tom gradu nalazi se i Zeugma, najveći muzej mozaika na svijetu. Zeugma, istoimeni antički grad smješten uz rijeku Eufrat, zauzimao je važno mjesto u antičkom periodu. Poplavljen je kada se 2000. sagradila brana i akumulaciono jezero, ali srećom, spašeni mozaici iz njega premješteni su u muzej.
- Kada sam čuo za tragediju koja ih je zadesila, bilo je to za mene dodatno emotivno s obzirom da sam se tako lijepo proveo u tom prekrasnom gradu - ispričao je.
Od Gaziantepa letjeli su natrag za Istanbul pa za Zagreb, a nas su zanimale i cijene.
- Cijene su dosta povoljnije u odnosu na turistički razvijeniji zapadni dio Turske, posebno Istanbul. Rijetko smo tijekom puta nailazili na strance, turisti su bili većinom iz drugih dijelova Turske, a mogli smo ih lako razlikovati od lokalnog stanovništva jer žene većinom nisu bile pokrivene - kazao je i dodao da su svi hoteli u kojima su odsjedali bili vrlo komforni, neki čak i luksuzni.
- Posebno me se dojmio mali butik hotel u Mardiju, uređen u tradicionalnom stilu. U istočnoj Turskoj, kao rijetko gdje na svijetu, još postoji običaj filigranske obrade srebra, pa sam u Mardiju kupio prekrasno unikatno ručno izrađeno prstenje s poludragim kamenjem poput lapisa lazulija i jantara - kazao je.
Posjetili su i kafiće, ali samo u predahu od razgledavanja, kako bi popili kavu ili čaj. Ispričao nam je i da su svi odreda imali onaj “starinski štih”, a ako bi njima zatekli žene, bili su sigurni da su strankinje jer lokalne žene, kaže, ne zalaze na takva mjesta čak ni danju. Budući da su boravili većinom u područjima u kojima je pretežno kurdsko stanovništvo, bili su na mnogo konzervativnijem području u odnosu na ostatak Turske.
- No za razliku od lokalnih žena, turistkinje ne moraju biti pokrivene, no očekuje se pristojno odijevanje, dugi rukavi kao i duže suknje ili hlače. Ono što me posebno oduševilo je da smo u svakom mjestu gdje smo boravili naišli na vjenčanje, i to bilo koji dan, ne smo vikendom, kako je to običaj kod nas - ispričao je Korkut.
Ovo je putovanje u potpunosti ispunilo njegova očekivanja, koja su bila velika s obzirom na kilometre koje ima iza sebe.
- Bilo je to putovanje koje me ispunilo i duboko me se dojmilo. Bio sam na izvoru rađanja povijesti civilizacija, najdalje što se može otići u prošlost. Na takvim mjestima osjetite posebnu energiju, ali i spokoj - priznao je i istaknuo zanimljivu, pomalo humorističnu činjenicu. Naime, u tom području, nedaleko od jezera Van, nalazi se i mjesto koje nosi njegovo prezime, Korkut.
- Nažalost, budući da bismo morali dosta skrenuti s planirane rute, nismo ga uspjeli obići. To mi je bilo jedino malo razočaranje - istaknuo je.
Nenad Korkut, čovjek koji je proputovao mnogo, vidio mnogo i iskusio mnogo, uvijek ističe da su putovanja i upoznavanje novih mjesta, drugačije kulture i običaja najveće bogatstvo koje čovjek nosi natrag sa sobom jer nam upravo to sve omogućuje proširivanje vidika i uči poštovanju i toleranciji prema drugima i drugačijima od nas. A i mi se moramo složiti s njim.
VIDEO Severina na sudu proglašena krivom za vrijeđanje socijalne radnice, otkriveno što joj je rekla