VEČERNJI TV

VIDEO Zašto sve manje djece ide u profesionalni sport? 'Temeljni razlog je što gubimo rezultate'

Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
VIDEO Zašto sve manje djece ide u profesionalni sport? 'Temeljni razlog je što gubimo rezultate'
27.11.2023.
u 14:45
- Pa ne mogu reći da je da je zakon podcijenio klupski sport. On se suštinskim problemom klupskog sporta, a to je nedostatak financiranja zapravo i ne bavi. Ovaj novi zakon koji je na snazi od 2003. je bolji nego je bio prošli jer je neke stvari regulirao na drukčiji način i u svakom slučaju to pozdravljamo.
Pogledaj originalni članak

U novoj Večernjakovoj emisiju kod voditeljice Lane Kovačević, današnji gost nam je bio gospodin Vedran Šupuković, direktor Rukometnog kluba Zagreb i predsjednik Udruženja sportskih klubova. Glavna tema današnjeg razgovora bila je tema zašto sve manje djece i mladih odlazi u profesionalni sport...

Imamo vrlo zanimljivu, zapravo temu. Sve je manje djece koja se profesionalno odlučuju baviti sportom, a sve je više onih koji kreću prema amaterizmu. U školske obveze koje su tome sve razlozi?

- A razlozi su šaroliki, ali generalno mi kao društvo gubimo bazu djece koja kreću u sport, ne nužno s namjerom da se bavi profesionalnom sportu općenito da se bave sportom. Usudim se reći da je temeljni razlog činjenica da u zadnjih 15 20 godina, poglavito u klupskom sportu, gubimo rezultate, odnosno nismo kvalitativno na onoj razini na kojoj smo bili. A sva su istraživanja pokazala da se najveća baza djece stvara nakon velikih rezultata. Znači, najveći uspjesi djece u nogometu. Rukomet, vaterpolo ili sad već košarku odbojku, ali one već dugo nemaju nikakav rezultat. Na kontinentalnoj razini dolazi nakon dobrih rezultata naših reprezentacija na kontinentalnim natjecanjima. Konkretno, u rukometu, svaki put kad bi naša reprezentacija osvojila neku medalju na Europskom svjetskom prvenstvu u Olimpijskim igrama automatizmom bi porastao interes djece i roditelji su bili spremni da djecu voze da da ulože da kupe opremu i tako dalje. Takav je slučaj i s nogometom. Tako da ovaj to je jedan od glavnih razloga. Drugi razlog je posljedica neke, ajmo reći, globalizacije i činjenice da je jako puno djece. Danas se okreće nekim alternativnim stvarima i mi općenito imamo problem.

- Nedavno sam razgovarao s jednim profesorom kineziologije koji je rekao da većina djece muške u sedmom razredu osnovne ne napravi kolut natrag. Znači, djeca su okrenuta nekim igricama telefonima. Jako je malo djece vani koja treniraju i igraju sve sportove kao što je bio slučaj u prošlosti, tako da taj problem po meni je vezan za dva razloga. Jedan je sve lošiji i lošiji rezultat, poglavito klubova. S druge strane, činjenica da su djeca se okrenula ovim alternativnim stvarima i da taj kotač treba promijeniti da bismo mogli ponovo imati tu bazu.

Koliko je zapravo, tu se stvari mogu promijeniti i da li je zapravo pozitivna stvar? Što je u školama, recimo, povećana, sada satnica tjelesnog odgoja ili to neće značajno promijeniti?

- Gledajte, teško mi je reći ono što mogu kazati jest da mi radimo s puno škola. Konkretno, kao rukometni klub Zagreb i s osnovne i srednje i nastojimo djecu u najranijoj dobi uputiti na sport, u ovom slučaju, konkretno na rukomet. Međutim, kažem, djeca danas imaju šarolike interese. Ako pogledate danas situaciju da ne znam, Zagreb igra Ligu prvaka u Areni da možete dobiti besplatnu kartu, a da je Arena poluprazna gdje se igra protiv najboljih europskih klubova, a to je u na europskoj razini. Stvar prestiža gleda takvu utakmicu, a da je s druge strane pet puta puna dvorana kod kojekakvih pjevača, bez da ja tu podcjenjujem to dovoljno govori o tome kakve su preferencije mlađih ljudi u tom kontekstu. Kažem moramo raditi na tome da promijenimo tu preferenciju da li se ona promijeniti nekim zakonom? Da li se ona promijeniti činjenicom da će se povećati broj sati tjelesnog odgoja u osnovnim i srednjim školama. U ovom trenutku ne znam, ali znam, recimo, slučaj Mađarske koju su donijeli Zakon o sportu u 2011. I u tom trenutku su bili četvrti po pretilosti na listi Europske unije da su u 11 godina napravili ogroman iskorak i da su trenutačno 17.

VEZANI ČLANCI:

- Bili su četvrti i da su broj igrača sportaša u šest sportova od vitalnog nacionalnog interesa skoro udvostručili znači sa 150 tisuća na 287. Znači, tako su skoro udvostručili bazu, što.

Je li kod novog zakona zapravo bilo različito u odnosu na ovaj naš novi zakon koji je od koji je na snazi?

- Do. Naš novi zakon je na snazi. Prvi tjedan 2006. Tri kod njih zakon je različit od našeg u potpunosti zato što on regulira i financiranje na nivou države. Kod nas to nije slučaj i s tim financiranjem. Oni su znatno poboljšali infrastrukturu znatno više uložili u klubove. I sad s tom infrastrukturom i ulaganja u klubovima su u kažem, napravili ogroman iskorak. I što se tiče zdravlja nacije u ovom dijelu pretilosti, što se tiče baze, odnosno broja sportaša.

Samo ćemo se vratiti malo na naše najmlađe koji je to zapravo sport trenutno je najatraktivniji među učenicima među djecom?

- Nogomet, mislim, nogomet je sport broj jedan na globalnom nivou, poglavito u Europi i on tu nema ovog ozbiljnog konkurenta, tako i kod nas. Osim toga, kod nas su rezultati nogometne reprezentacije na iznimno visokom nivou. Mi smo na zadnja dva svjetska prvenstva bili na postolju u ligi. Nacija smo osvojili srebrnu medalju. Bili smo drugi, tako da nogomet je neprikosnoven.

GALERIJA Slavni sportaš u nevolji. Sin ga želi izbaciti iz vlastitog stana

Foto: Dusan Milenkovic
Beograd: Utakmica 31. kola Turkish Airlines Euroleague, KK Crvena zvezda Meridianbet - BC Valencia
Foto: A.K/ATAImagesPIXSELL
Beograd: Predizborni skup Srpske napredne stranke
Foto: A.K/ATAImagesPIXSELL
Beograd: Predizborni skup Srpske napredne stranke
Foto: Dusan Milenkovic
Beograd: Utakmica 31. kola Turkish Airlines Euroleague, KK Crvena zvezda Meridianbet - BC Valencia
Foto: Bane T. Stojanovic
Beograd: Crvena zvezda smanjila vodstvo Partizana u finalnoj seriji ABA lige, susret kasnio jer su navijači gađali košarkaše Partizana upaljačima
Foto: Dusan Milenkovic
Beograd: Utakmica 34. kola Turkish Airlines Euroleague KK Crvena zvezda Meridianbet - BC Fenerbahce Beko

Vratimo se na novi Zakon o sportu. Koliko je zapravo on podcijenio klupski sport i na koji sve način? 

- Pa ne mogu reći da je da je zakon podcijenio klupski sport. On se suštinskim problemom klupskog sporta, a to je nedostatak financiranja zapravo i ne bavi. Ovaj novi zakon koji je na snazi od 2003. je bolji nego je bio prošli jer je neke stvari regulirao na drukčiji način i u svakom slučaju to pozdravljamo. Međutim, temeljni problem hrvatskog klupskog sporta je nedostatak. Financiranja, odnosno činjenica da su klubovi unatrag 10-15 godina financijski devastirani jer su bili oslonjeni na samo dva izvora financiranja. Jedan je jedinice lokalne samouprave drugi poduzeća u većinskom državnom vlasništvu. Ulaskom Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije poduzeća u većinskom državnom vlasništvu su prestala financirati klupski sport i tu je nastao ogroman ogroman jaz. S tom financijskom devastacijom došlo do rezultatske erozije. Mi smo znači izgubili ovog kompetitivnost na europskoj razini. Ako se vratimo, recimo u devedesete godine, to nije tako davno. To je vrlo blizu 25-30 godina. Onda ćete vidjeti da smo mi u ovim ekipnim sportovima na razini klupskog sporta Europe bili skoro pa neprikosnoveni. Recimo, 1990-1991 je Jugoplastika, odnosno Pop 84 bio prvak Europe u košarci.

VEZANI ČLANCI:

- 1990 i 1999 je mladost bila prvak Europe u vaterpolu. Jadran, prvak Europe u vaterpolu, pa 1996. Mladost, pa 1999. POŠK je bio 1990. Prve su odbojkašice Mladosti bile prvakinje Europe. 1998 su od odbojkašice Dubrovnika bile prvakinje Europe. Rukometašice Podravke bile prvakinje Europe, Europe. RK Zagreb je bio prvak Europe u rukometu, igrao je finala Lige prvaka. Odbojkaši Mladosti 97-98 igrali su Final four Lige prvaka. Pazite govorim o 25-30 godina. Ajmo da imamo gdje smo danas. Danas smo u situaciji da košarke nema nigdje da je Cibona u stečaju, da mladost u odbojci nije ni blizu na tim razinama, da mladost u vaterpolu nije ni blizu na tim razinama da Zagreb igra Ligu prvaka, ali da više nije ni blizu tako kompetitivan. Sve iz jednog razloga, a to što je stvoren ogroman financijski jaz između nas i Europe u trenucima kad smo mi bili na na ovom nivou, mi smo svi imali među vodećim proračunom u Europi. Na žalost, danas to nije slučaj da smo mi u deficitu, odnosno Evropi da se 20 30 puta. U tom kontekstu jako teško očekivati da mi budemo na tom nivou.

Kad govorimo o financijskom jazu o kojem zapravo iznosu govorimo...

- Kako mislite u kojem iznosu?

O kojem iznosu govorimo da bi zadovoljilo sve potrebe?

- Ovisi od sporta do sporta. Naravno, ali mi se želimo natjecati s konkurencijom koja ima deset puta više od nas deset puta nominalno veći proračun na nivou nekog europskog natjecanja. To je apsolutno nemoguće isplatiti. Znači mi, moramo se financijski revitalizirati da bi se revitalizirali. Rezultatski kad se rezultatski revitalizirao? Onda ćemo povećati interes javnosti i senzibilitet javnosti i počet ćemo stvarati one ostale strukture prihoda koji će omogućiti svojevrsnu samoodrživost klubova i taj rezultatski iskorak na ovoj razini, na koji mi možda to očekujemo, a trenutno nismo blizu.

VEZANI ČLANCI:

Hrvatsku, između ostalog, u svijetu upravo predstavljaju ili su predstavljali sportaši i sport. Koliko smo toga svjesni ili nesvjesni upravo zbog nedostatka financiranja?

- Mislim da je ovo pitanje zapravo temeljno pitanje vrijednosti i važnosti hrvatskog sporta za cjelokupno hrvatsko društvo. Budući da je hrvatski sport apsolutno neupitno najveći promotor države na europskoj i svjetskoj razini. I zapravo ta evaluacija vrijednosti sportskih rezultata za širu društvenu zajednicu je, mislim, ključ u tome kako i na koji način evaluirati vrijednost sporta u nekoj hrvatskoj društvenoj hijerarhiji znači koliko ljudi dođe u Hrvatsku tijekom ljeta na ljetovanje. Zahvaljujući dobrom rezultatu ne znam nogometne reprezentacije i činjenice da nogometne staze bila druga i treća nemjerljivo. Ne znam da li postoji takva analiza, ali ako postoji, sigurno ćemo utvrditi da je to nemjerljivo. Koliko velikih svjetskih zvijezda iz svijeta sporta dođe ljeti u Hrvatsku ili tijekom godine na odmor opet radi sporta nije došao u Split. U Split radi, ne znam čega, nego radi Kukoča nije došao Beckham na Lopud, ni ne znam radi ovoga nego radi Luke Modrića, tako da ovaj sport je neupitno najveći promotor i kažem pitanje te evaluacije. Koliko jedna slika na u sada na Svjetskom prvenstvu u Kataru kada je naša reprezentacija osvojila treće mjesto na onom ostalu vrijedi marketinški za hrvatsku državu.

- Ja vjerujem da je to nemjerljivo i da taj jedan marketinški učinak debelo nadilazi sve eventualno ove i nekih ova neka potencijalna financijska ulaganja u hrvatski klupski sport koja bi mogla omogućiti da se taj sport revitalizira.

Spomenuli ste Mađarsku. Koje to još zemlje zapravo bi nam trebale biti uzor. Što se tiče dobre primjene Zakona o sportu.

- Gledajte, cijela Europa ima određene poticaje za ulaganje u sport. Međutim, kod nas trenutačno nije baš u modi da se spominju neki modeli koji dolaze sa strane I onda u tom kontekstu smo mi kao udruženje išli u nekom smjeru da stvorimo neki svoj model da predložimo svoj model, kako i na koji. Način pomoći hrvatskom klupskom sportu. Mi smo taj model jasno i s komunicirali prije 23 tjedna na okruglom stolu u Hrvatskoj gospodarskoj komori gdje su bili najveći ulagatelj u hrvatski klupski sport iz privatnog sektora i vjerujem da će to biti jedna platforma oko koje će se svi dionici složiti i da ćemo donijeti neke promjene koje ćemo koje će omogućiti da hrvatski sport klupski Prodigy.

Recimo našim gledateljima. Koji je to zapravo model kako bi to funkcioniralo?

- Naš prijedlozi idu u dva smjera. Jedan smjer je promjene u dijelu poreza na dohodak. Znači, prijedlog je bio da se povećavaju neoporezivi iznos naknade stipendije sportaša amatera. Do sada je neoporezivi iznos stipendije bio 232 eura. Neoporezivi iznos naknade sportaša amatera 231. Naš je prijedlog da se ide na tisuću plus 1000. Vlada, odnosno Ministarstvo financija je 6:11 stavilo na savjetovanje u javnu raspravu svoj prijedlog kojim se povećavaju neoporezivi dijelovi i stipendije naknade za 232 na 560 eura i povećava se neoporezivi dio nagrade za sportaše s 2600 eura od 2800. Naš prijedlog da to ide na 5000 eura i u tom dijelu bi puno pomogli malim klubovima da se oni na određeni način rashodovnu konsolidiraju kroz povećanje poreznih stopa, jer uglavnom su to sve amaterski ugovori stipendijski. I generalno većina tih klubova u svom portfelju ima igrače mlađe od 24 godine koji mogu ima stipendijski ugovor, a drugi dio je vezan za porez na dobit i ajmo reći naš prijedlog da se svaki rashod po sponzorskim ugovoru uplaćen u nekoj sportskoj organizaciji drukčije valorizira, odnosno da se za iznos uplaćenog po ugovoru o marketinškoj suradnji između kluba i gospodarstva dodatno smanji za taj iznos.Osnovica poreza na dobit.

VEZANI ČLANCI:

Predsjednik ste Udruženja sportskih klubova pri HGK. Koje je zapravo sve cilj Uz ovaj sada spomenuti ovu inicijativu i prijedlog vrlo konkretan koji ste iznijeli. Koji su sve vaši daljnji planovi? Kako ćete i što ćete dalje predlagati?

- Naš cilj je prvenstveno kažem da tu oporavimo bazu klubova jer su klubovi u nikad većem problemu hrvatske samostalnosti, neovisno o rangu natjecanja. Naš cilj je jednako tako da jasno komuniciramo s javnosti sve ono što su problemi klubova što nas tišti, gdje ne možemo naići na razumijevanje onih ljudi gdje mislimo da bi trebali naići na razumijevanje i mislim da je ovo dobra i velika stvar za hrvatski klupski sport. Da smo uspjeli klasteri Zaira te da smo se uspjeli ujediniti da smo kroz Hrvatsku gospodarsku komoru dobili drukčiji legitimitet nego smo ga imali. Kad smo bili ovako samostalni i pojedinačno nastrojeni. I u tom kontekstu vjerujem da će udruženje samo po sebi polučiti sve ono što članice od njega očekuju, a prvenstveno je ovoga ovaj dio da da pokušamo to tom poreznom reformom pomoći klubovima, da da se oporavi.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 9

TO
tomislav10
15:07 27.11.2023.

Djecu treba privući da se bave sportom, a to znači da od njih odnosno njihovih roditelja ne možeš očekivati da sve plaćaju; opremu, putovanja...

VA
varto
15:17 27.11.2023.

U Hrvatskoj je sve podređeno političarima i interesima raznih lobija.Općenito nas je manje a propagiramo LGBt skupove i kulturu,plaćamo kojekakvim udrugama basnoslovne svote dok s druge strane ima djece koja ne dobiju obrok u školi.O srednjim školama da i ne pričamo.Osnovno školske torbe su preteške,glomazne,imam dijete od 14g koje ima 40 tak kila a torba svaki dan 20 i više.Kakva Ce biti njena kičma?Neka Plenki svaki dan nosi 60kila na ledina,to je cca pola njegove kilaze.Drugo,sportovi danas služe samo za skupljanje članarina,nema tu nekih napredaka,rada s djecom,to je čisto ubiranje članarina da bi se moglo plaćati nesto drugo .Uvjeti u klubovima su katastrofa .ima toga za nabrajati do prekosutra al sto vrijedi kad nema tko čuti ni vidjeti

Avatar raznosač_pice
raznosač_pice
16:49 27.11.2023.

Baviti se profesionalno sportom znači živjeti od toga i osigurati u kratkoj karijeri egzistenciju do kraja života. Osim s nogometom u HR sve ostalo je promašaj. A i nogomet kopni financijski. Ne postoji bilo kakva potpora države ili lokalne zajednice vrhunskim sportašima, a mnogo roditelja talentirane djece nisu u stanju to financijski ispratiti. To je realnost.