Jutro nakon borilačkog nastupa dvojice, od trojice, naših najboljih košarkaša u jednom atenskom noćnom klubu nazvao nas je dragi kolega Tonči Vlašić s duhovitom opaskom.
– S obzirom na to da si košarkaški kroničar, ali i da pratiš sve žive borilačke sportove, sad su ti Šarić i Zubac spojili tvoje najveće sportske strasti – rekao je.
I doista. Zubac se od lokalnih provokatora i nasilnika branio boksom, a Šarić se okušao u MMA zahvatima. Kapetan je kapetanski krenuo braniti suigrača, imao je veliku želju i volju, no njegove mogućnosti, s obzirom i na ponešto poljuljani centar ravnoteže, nisu bile na visini zadatka. Bilo kako bilo, obojici im možemo srediti besplatnu poduku za sve buduće slične situacije. Zupcu predlažemo nekoliko sati kod Filipa Hrgovića, a Šariću, kojeg je navodno prizemljio redar s MMA iskustvom, da se javi Cro Copu.
No lako se nama sada šaliti kada je sve prošlo dobro. I kada su se naši "fajteri" iz Grčke vratili a da nisu završili ni u policijskom zapisniku. Jer, znate kako je s policijom i pravosuđem te turističke zemlje, oni vas vole držati neko vrijeme u besplatnom pansionu, ali iza rešetaka.
Cijeli nemili događaj trajao je desetak sekundi tijekom kojih su deblji kraj, u smislu slike koja će u javnosti ostati o tome, izvukli hrvatski košarkaši. Mnogi se sada pitaju što su vrhunski sportaši uopće radili u noćnom klubu pred samu zoru, a odgovor je jednostavan. Činili su isto ono što i njihovi vršnjaci. Otišli su u noćni izlazak kako bi se, nakon tri tjedna u režimu rada reprezentacije, malo proveselili te u tim tonovima i rastali jer se najranije u tom sastavu (ako se plasiramo na Eurobasket) mogu naći tek sljedećeg ljeta.
Dakle, i sportaši imaju pravo opustiti se pa, ako hoćete, i popiti koju, dakako izvan natjecanja. A ovo se dogodilo nakon završenog predolimpijskog turnira na kojem je Hrvatska osvojila drugo mjesto. Drugi je pak par opanaka što su se oni u sve to upustili nepromišljeno, zabavljajući se u nekontroliranim uvjetima. Jer, nisu izašli u Norveškoj ili Danskoj, u kojima u noćnom klubu možda nitko ne bi ni znao da su oni NBA košarkaši, nego u Grčkoj, u kojoj je previše ostrašćenih poklonika sporta.
A s temperamentnim Grcima začas se nađete u problemima. Uostalom, na majici koju smo ugledali u ugostiteljsko-suvenirskoj četvrti Monastiraki ne piše zalud sljedeće: "I can't keep calm. Malaka, I'm Greek". A to je nešto u stilu "Ja se ne mogu smiriti. Šupčino, pa ja sam Grk".
A kad sve to znate, onda se Svevišnjem valja zahvaliti što danas ne pišemo o "grčkoj tragediji" naših košarkaša. A moglo je biti i puno gore, kao što to kazuje i sam Šarićev otac Predrag, koji roditeljski poručuje javnosti da ne treba braniti njegova sina jer je napravio glupost.
Uostalom, sjetite se samo rukometnog vratara Ivana Pešića, koji je u noćnom klubu u Veszpremu skočio braniti kasnije preminulog kolegu Cozmu i na koncu, zbog uboda nožem, ostao bez jednog bubrega.
To se zove nedostatak sigurnosne kulture. Ako već, kao vrhunski sportaš želi ići u lokalnu kafanu u Dubravi, Sesvetama ili Bednji, onda platiš zaštitara koji će te osigurati od lokalnih pijanaca. Vrlo jednostavno. Hrvatski košarkaški savez i reprezentacija ništa nisu naučili na slučaju Dražen Petrović kada se nisu svi organizirano vratili u Zagreb, kao reprezentacija, a ne kao razbijena vojska. Hrvatska košarkaša reprezentacija mora odlučiti da li će biti organizirana i jasno ustrojena vojska ili će biti "zeleni kadar".