Četiri tvrtke koje upravljaju autocestama u Hrvatskoj, Bina Istra, Autocesta Zagreb - Macelj (AZM), Autocesta Rijeka - Zagreb (ARZ) i Hrvatske autoceste (HAC) prošle godine su u autoceste investirale 376 milijuna kuna. To je najmanji iznos ulaganja u nove i sagrađene dionice autocesta otkako je početkom 2000-ih počela intenzivna gradnja tih prometnica u Hrvatskoj. Godinu prije ta ulaganja iznosila su 485 milijuna kuna, a prije osam godina investicije u autoceste iznosile su čak 5,5 milijardi kuna i otad se stalno smanjuju.
Siromašne godine
No taj negativan trend trebao bi biti prekinut ove godine jer je, prema podacima Hrvatske udruge koncesionara za autoceste s naplatom cestarine (HUKA), u 2017. planirano ukupno 859,5 milijuna kuna investicija u nove i postojeće dionice autocesta. Koliko su prošla i nekoliko prethodnih godina bile siromašne po ulaganju u autoceste pokazuje i podatak da lani nije otvorena ni jedna nova dionica autoceste u Hrvatskoj.
Lani je samo pušteno u promet 12,5 kilometara brze ceste Križevci – Vrbovec koja je pod Hrvatskim cestama. Tako je lani mreža autocesta u Hrvatskoj ostala ista kao i u 2015. – 1313,8 kilometara. To je prvi put u zadnjih 20-ak godina da se mreža autocesta u Hrvatskoj nije povećala. Potkraj prošle godine bili su u tijeku radovi na sedam novih kilometara autocesta.
Ove godine bit će pušteno u promet 10,6 kilometara brzih cesta i 1,2 kilometra spojne ceste. Tako da ni ove godine neće biti pušten u promet ni jedan novi kilometar autocesta. Cestarske tvrtke će ove godine početi graditi 17,5 kilometara autoceste A5 od mosta na Dravi do Belog Manastira te puni profil na Istarskom ipsilonu od Rogovića do Cerovlja, dužine 10,68 kilometara. Smanjenje ulaganja u autoceste je očekivano s obzirom na to da je dosad sagrađena glavnina takvih prometnica u Hrvatskoj. No i dalje su potrebna ulaganja, npr. za dovršetak autoceste A5 od mađarske granice do Svilaja, za autocestu Zagreb - Sisak, dovršetak gradnje punog profila Istarskog ipsilona ili punog profila autoceste Zagreb - Macelj na jednom njezinu manjem dijelu.
Gospodarska kriza
Ta ulaganja su, što se državnih tvrtki tiče, stala zbog gospodarske krize, ali i zbog toga što država s privatnim koncesionarima nije uspjela dogovoriti nastavak gradnje.
pa ne može svake godine.