Europska komisija (EK) jučer je Hrvatskoj dodijelila 357 milijuna eura iz sredstava kohezijske politike za gradnju Pelješkog mosta. EU će u financiranju gradnje mosta kojim će se najjužniji dio zemlje i Dubrovnik povezati s ostatkom Hrvatske sudjelovati s 85 posto. U EK su u objašnjenju te svoje odluke naveli da će se Pelješkim mostom znatno poboljšati svakodnevni život građana Hrvatske time što će se više nego upola skratiti putovanje od Dubrovnika do Splita.
Komisija gradi mostove
U EK smatraju i da će neometana povezanost znatno koristiti turizmu i trgovini te osnažiti teritorijalnu koheziju južne Dalmacije i ostatka zemlje.
– Ova Komisija doslovno gradi mostove. Ovaj je projekt primjer naše predanosti uklanjanju prepreka, spajanju državnih područja i zbližavanju ljudi. Znam koliko i građani Hrvatske čekaju taj most i drago mi je što će EU putem svojih fondova sudjelovati u novom poglavlju povijesti te zemlje – kazala je povjerenica za regionalnu politiku Corina Creţu.
U EK su naglasili i da je projekt Pelješkog mosta pripremljen u suradnji s tijelima Bosne i Hercegovine.
Jučerašnjom dodjelom 357 milijuna eura okončan je tako put dug gotovo 4,5 godine koji je Hrvatska morala proći kako bi došla do europskog novca za svoj krucijalni infrastrukturni projekt. Sve je krenulo u veljači 2013. godine kad se tadašnja Vlada Zorana Milanovića, nakon što je prvo odustala od gradnja Pelješkog mosta koja je bila ugovorena za prethodne HDZ-ove Vlade ipak ostavila otvorenu opciju gradnje tog mosta i to samo ako za to dobijemo novac iz EU fondova. A preduvjet za to je bio da se EK dokaže da je most najbolja opcija za povezivanje Hrvatske. Stoga je s francuskim konzultantima ugovorena izrada Predstudije povezivanja teritorija RH i mogućnost financiranja prometnog rješenja iz fondova EU.
Najbolja opcija
Ta predstudija bila je gotova u studenom 2013. a njezin je zaključak bio da je među svim opcijama povezivanja Hrvatske – cestovni koridor, tuneli pod morem ili ispod Neuma, obilaznica, trajekt – most najbolja opcija. Nakon toga bilo je potrebno izraditi Studiju izvedivosti povezivanja razdvojenog teritorija Hrvatske koja je opet morala dokazati da je most najbolje rješenje za to. I Studija, čija je izrada ugovorena u prosincu 2014., a bila je gotova u srpnju sljedeće godine, dala je prednost mostu. Zaključak te studije bio je da je most na temelju više kriterija, uključujući sigurnost, učinak na promet i na okoliš te na temelju analize troškova i koristi najbolja u usporedbi s ostalim opcijama. Nakon toga su u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvu regionalnog razvoja i EU fondova i Hrvatskim cestama krenuli u ispunjavanje aplikacije za prijavu Pelješkog mosta za sufinanciranje iz EU fondova.
I prije slanja u EK, aplikacija je morala proći provjeru JASPERS-a – zajedničke pomoći za potporu projektima u europskim regijama. JASPERS je aplikaciju primio u srpnju prošle godine, a u prosincu je stigla njegova potvrda da je projekt spreman. Zatim je slijedio sljedeći korak – slanje prijave Neovisnoj kontroli kvalitete koja je morala dati konačni sud je li projekt prihvatljiv za sufinanciranje. U ožujku ove godine napokon je stiglo i to ključno pozitivno mišljenje u kojem se preporučuje sufinanciranje u iznosu od 85 posto. Odluka EK o sufinanciranju gradnje Pelješkog mosta nakon toga je bila samo formalna, a službeno su na nju potpis stavile povjerenica Cretu i ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Gabrijela Žalac.
Odavno bismo imali Pelješki most da slučajni i njegova partija nisu blokirali, ismijavali, podmetali izgradnji. Da smo nastavili izgradnju i puževim koracima od kada je počela izgradnja danas bismo već bili u Šengenskoj zoni,