Bunjevci nehrvati imat će potporu države Srbije

Za Hrvate u Srbiji nema dvojbe. Bunjevci su, po njima, dio suvremene hrvatske nacije. Sumnjali u to nisu ni za režima Slobodana Miloševića koji je, ističu, Bunjevce čvrsto vezao uza se kako bi razbio hrvatsku identitetsku jezgru. Većina se Bunjevaca, pak, i izjašnjava Hrvatima. No, u Bačkoj adresu ima približno 16.000 njih, trećina, koji niječu hrvatske korijene i smatraju se zasebnom etničkom zajednicom. Duhove je uzburkala nedavna izjava srbijanskog predsjednika Tomislava Nikolića kako Bunjevci “nisu ni Srbi ni Hrvati, već autentična slavenska narodnost”. Politika je, jasno je, na identitetskoj slici uvijek dodavala svoje boje.

Razjašnjavamo porijeklo Bunjevaca, odakle su došli te kakva im je danas uloga na društvenoj i političkoj sceni u Srbiji, ali i izvan nje.

Književnik Antun Gustav Matoš, braća Škrabalo – akademik Zdenko i filmski redatelj Ivo – nuklearni fizičar Gaja Alaga, glumac Vlatko Dulić, svećenici Ilija i Pajo Kujundžić. Njihova će imena nabrojiti hrvatska strana kada ih se pita za poznate Bunjevce iz Bačke. Antu Starčevića i Antu Pavelića spomenut će kao primorske Bunjevce. No, gotovo nijedno od tih imena neće biti na popisu koji nam podastiru Bunjevci nehrvati. Spomenut će tek P. Kujundžića pa dodati pisca i biskupa Ivana Antunovića, Ambrozija Šarčevića, književnika Grgura Peštalića, novinara Agu Mamužića.

Stvarnost je takva. Malo je pitanja o kojima će se složiti Bunjevci koji se smatraju i Hrvatima te 16.700 njih koji niječu hrvatske korijene.

“Zavadi pa vladaj”

Politika u Srbiji te razlike, smatraju Hrvati, desetljećima produbljuje. Bunjevci, pak, svrstavanje u redove Hrvata nazivaju nasilnom asimilacijom, a najteža je bila, navode, 1945.

– Nova komunistička vlast tada je naredbom sve Bunjevce svrstala u Hrvate, uništeni su im svi dokumenti i napravljeni novi – navodi Mirko Bajić, predsjednik stranke Savez bačkih Bunjevaca. Miloševićev režim Bunjevce privija uza se, “kako bi razbio hrvatsku identitetsku jezgru”.

– Slično čini i među Bošnjacima te Romima, po principu “zavadi pa vladaj” – govori Tomislav Žigmanov, književnik i Bunjevac Hrvat. Kakva je uopće bunjevačka budućnost?

– Najmanje to ovisi o hrvatskoj manjinskoj zajednici. Ključna je potpora srbijanskog političkog establišmenta, koja diktira antihrvatstvo Bunjevcima nehrvatima. U vladi ubijenoga premijera Zorana Đinđića znalo se da su zajednica Bunjevaca nehrvata bili trabanti Miloševićeve politike, i bila joj je uskraćena potpora. S kratkotrajnim ozračjem slobode za Đinđićeve vlade naši su se ljudi slobodnije izjašnjavali kao Hrvati – priča Slaven Bačić, čelnik Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji. Nemalen će utjecaj, dodaje, imati i vanjska politika Republike Hrvatske.

Sustavna politika

Riječ je, ističe, o “par excellence” ideološkom pitanju, nastalom još polovicom 19. stoljeća i ta se politika u beogradskim krugovima vodila sve do raspada karađorđevićevske Jugoslavije.

– Obnovio ju je Milošević, nastavili Šešeljevi radikali, preuzela Koštuničina Demokratska stranka Srbije i njihovi aktualni baštinici, odnosno Nikolićeva Srpska napredna stranka. Vuk Karadžić i Vojislav Šešelj smatrali su nas Srbima katoličke “vere”, dok Miloševićeva, Koštuničina i Nikolićeva stranka drže Bunjevce zasebnim narodom. Riječ je o sustavnoj politici usmjerenoj k lakšoj asimilaciji – navodi Bačić. Postavlja se, nadalje, pitanje prijeti li, zbog svega, bunjevačkom imenu kompromitacija. – Dovoljno je kompromitirano jer kao etnonim izaziva kontroverze i za sobom nosi i, nametnute, negativne konotacije – mišljenja je Žigmanov. Bunjevci nehrvati imat će, uvjeren je, i dalje snažnu podršku srbijanskih vlasti, znanstvenih i kulturnih ustanova te konzervativnih dijelova znanstvene elite, dok će bunjevački Hrvati biti prepušteni samima sebi. – Država će ometati naš razvoj. Ne vidim ni u budućnosti mogućnost zbližavanja elita Hrvata Bunjevaca i nehrvata Bunjevaca, ne samo zato što je ideologija ekstremno antihrvatska već i stoga što to ne odgovara njihovim nalogodavcima iz Beograda – zaključuje Žigmanov. Suprotna strana, opet, pogrešnima i nedobronamjernima naziva optužbe kako je Srbija “pomogla ili izmislila Bunjevce da bi dijelila Hrvate”.

– Najbolji način da se odupremo politizaciji od strane bilo koga radi stjecanja dnevnopolitičkih poena ili glasova na izborima jest da sami oblikujemo i zastupamo svoj politički identitet i interes – poručuje Bajić.