Eksplodirao plinovod u Rusiji; Putin dobio poruku iz BiH: 'S velikom tugom primila sam vijest o tragičnom događaju'

Danas je 269. dan ruske agresije na Ukrajinu. U protekla 24 sata odbijeno je više od 100 ruskih napada, izjavio je predsjednik Volodimir Zelenski. Gradske vlasti Kijeva upozorile su na mogućnost potpunog gašenja energetske mreže glavnog grada uslijed pojačanih napada na energetsku infrastrukturu. Diljem zemlje, procjenjuje se, bez električne energije je 10 miiljuna Ukrajinaca. Švedski tužitelj koji vodi istragu o šteti na plinovodima Sjeverni tok 1 i 2 potvrdio je da se radilo o sabotaži i rekao da su pronađeni tragovi eksploziva

Poštovani čitatelji nastavak događa oko rata u Ukrajini možete pratiti na novom linku. 

Tijek događanja:

21:45 - Pet osoba je ozlijeđeno u ruskom napadu na humanitarnu stanicu u južnoj Ukrajini, rekao je viši suradnik predsjednika Volodimira Zelenskog. Kyrylo Tymoshenko, zamjenik šefa predsjedničke administracije, rekao je da se napad dogodio u gradu Bilozerka, zapadno od grada Hersona, koji su ukrajinske trupe preuzele od ruskih snaga prošlog tjedna. Rekao je da se napad dogodio prilikom dijeljenja kruha, prenosi Reuters.

Moskva je demantirala da je gađala civile.

18:43 - Članica i predsjedavajuća Predsjedništva Bosne i Hercegovina Željka Cvijanović uputila je telegram sućuti predsjedniku Ruske Federacije Vladimiru Putinu povodom eksplozije plina u stambenoj zgradi na ruskom otoku Sahalinu.

“S velikom tugom primila sam vijest o tragičnom događaju u Sahalinskoj oblasti, u kojem su, uslijed eksplozije plina, stradali stanari stambene zgrade. Duboko me potreslo i saznanje da među stradalima ima i djece”, istakla je Cvijanović.

Ona je navela da u ovim teškim trenucima za Rusku Federaciju iskreno žali zbog nesreće i gubitka ljudskih života.

“Poštovana ekselencijo, Vama, obiteljima nastradalih i prijateljskom ruskom narodu upućujem izraze najdubljesućuti a ozlijeđenima želje za što skoriji oporavak“, navodi se u telegramu, javlja N1 BiH. 

18:25 - Eksplodirao je plinovod u blizini Sankt Peterburga u Rusiji, uzrokujući veliki požar koji se mogao vidjeti kilometrima. Prema ruskom ministarstvu za hitne situacije, eksploziju je uzrokovao kvar na cjevovodu i nitko nije ozlijeđen. Pritisak na cjevovodu je od tada smanjen, a obližnja termoelektrana prebačena je na lož ulje kako bi se osigurala nesmetana opskrba toplinom, napisao je guverner regije Alexander Drozdenko na Telegramu, javlja Sky News. 

Podsjetimo, snažna eksplozija potresla je peterokatnicu u naselju Tymovskoye na dalekoistočnom ruskom otoku Sahalinu u subotu oko 5.03 sati ujutro po moskovskom vremenu. Prema preliminarnim informacijama, u jednom od njegovih stanova eksplodirala je plinska boca. "Broj poginulih popeo se na devet osoba", priopćile su u subotu regionalne hitne službe za TASS.

"Broj mrtvih popeo se na devet osoba, a među njima je troje djece", objavila je hitna služba.

18:00 - Ukrajinska vojska u subotu je izvijestila da provjerava vjerodostojnost videosnimki koje, po tvrdnjama Moskve dokazuju da je Kijev pogubio nekoliko ruskih vojnika koji su se predali. "Prije pokretanja istrage, mora postojati temelj za to. Upravo utvrđujemo jesu li ovi videozapisi lažni", rekao je AFP-u glasnogovornik glavnog stožera Bogdan Senik.

Dodao je da su te videosnimke "predane stručnjacima" te istaknuo da se u zadnje vrijeme sve češće objavljuju lažne videosnimke. Rusija je u petak optužila Ukrajinu da je "okrutno" pogubila više od deset njezinih vojnika koji su položili oružje te je osudila taj potez, nazvavši ga ratnim zločinom. 

"Nitko neće moći prikazati namjerno ubojstvo više od deset ruskih vojnika izravnim hicima u glavu kao 'tragičnu iznimku'", objavilo je rusko ministarstvo obrane.

U prvome videu snimljenom mobitelom, iz zgrade u dvorištu kuće s podignutim rukama jedan po jedan izlaze muškarci u vojnim odorama. Zatim liježu na pod licem prema zemlji, a protivnički ih vojnik drži na nišanu.

U trenutku kada se s lijeve strane pojavljuje i zadnja tamna silueta, video se naglo prekida i istodobno se čuje rafal.

Na drugoj snimci, snimljenoj s visine, vjerojatno dronom, vidi se desetak tijela u lokvama krvi.

Rusko ministarstvo obrane nije preciziralo kada su ove slike snimljene.

Glasnogovornik UN-a AFP-u je rekao kako "agencija zna za ove videosnimke i proučava ih". Istaknuo je da će, dokaže li se zločin, krivci odgovarati za svoja djela.

Ruski istražni odbor priopćio je da je otvorio istragu o "pogubljenju zarobljenih ruskih vojnika".

17:45 - Novi britanski premijer Rishi Sunak prvi je put posjetio Kijev u subotu, obećavši nastavak čvrste potpore Ukrajini koja je bila u središtu pozornosti njegovih prethodnika, pri čemu je najavio i novi paket pomoći za protuzračnu obranu od ruskih dronova.

"Britanija zna što znači boriti se za slobodu", napisao je Sunak na Twitteru. "Uz vas smo cijelo vrijeme", dodao je.

Sunak je poručio i da će Britanija osigurati novi paket vojne pomoći vrijedan 50 milijuna funti koji uključuje protuzračno oružje i tehnologiju poput radara za suzbijanje napada dronovima. 

London je također istaknuo da će pojačati obuku ukrajinskih vojnika.

"Dok ukrajinske oružane snage uspijevaju potisnuti ruske snage na terenu, civili se brutalno bombardira iz zraka", poručio je Sunak priopćenjem.

"Danas osiguravamo novu protuzračnu obranu, uključujući protuzračno oružje, radar i opremu za borbu protiv dronova, te pojačavamo humanitarnu potporu za hladnu, tešku zimu koja je pred nama", dodao je.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je u subotu videosnimku sastanka njih dvojice u Kijevu te je pozdravio kontinuiranu potporu Londona.

"S prijateljima poput vas uz sebe uvjereni smo u našu pobjedu. Obje zemlje znaju što znači boriti se za slobodu", tvitao je Zelenskij.

Sunak, bivši ministar financija, preuzeo je dužnost prošlog mjeseca nakon kratkotrajnog premijerskog mandata Liz Truss.

Za nju i prethodnika Borisa Johnsona javna podrška Ukrajini bila je važan dio njihove politike.

16:36 - Pojačani ruski raketni napadi u Ukrajini djelomično su osmišljeni i zato da bi se iscrpila protuzračna obrana Kijeva i da bi Rusija konačno ostvarila dominaciju nad ukrajinskim zračnim prostorom, rekao je u subotu visoki dužnosnik Pentagona.

Rusija je prošli tjedan raketirala gradove diljem Ukrajine u sklopu jedne od najžešćih serija raketnih napada otkako je Moskva započela invaziju prije gotovo devet mjeseci. Ukrajinska strana kaže da su ruski udari onesposobili gotovo polovicu ukrajinskoga energetskog sustava, što, s obzirom na dolazak zime ukazuje na potencijalnu humanitarnu katastrofu.

Colin Kahl, glavni politički savjetnik Pentagona upozorava kako se Moskva istodobno nada da će iscrpiti ukrajinsku protuzračnu obranu koja je dosad sprečavala rusku vojsku u nastojanju da uspostavi dominaciju nad ukrajinskim zračnim prostorom. 

Nakon ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače, zapadni vojni stručnjaci uvelike su očekivali da će ruska vojska pokušati odmah uništiti ukrajinske zračne snage i protuzračnu obranu jer je to ključan element moderne vojne strategije, koji omogućuje bolju potporu kopnenim snagama.

No ukrajinska je vojska ruskim zrakoplovima zaprijetila raketama zemlja-zrak i ostalim sustavima protuzračne obrane. Ruske snage još uvijek ne vladaju ukrajinskim zračnim prostorom.  Taj rani ruski vojni neuspjeh bio je ključan razlog ruskih problema u Ukrajini. Rusija nastavlja svoju neuspješnu invaziju bez obzira na goleme ljudske gubitke i gubitak vojne opreme.

Kahl je kazao kako "vjeruje da je Ruse najviše iznenadilo to u koliko je mjeri ukrajinska protuzračna obrana bila snažna o samog početka sukoba".

"Velikim dijelom to je rezultat domišljatosti i mudrosti samih Ukrajinaca pri upravljanju sustavom protuzračne obrane, ali i činjenice da su im Sjedinjene Države i ostale zemlje saveznice pružile golemu potporu", istaknuo je.

15:00 - Rusija je u subotu osudila i ocijenila provokativnom odluku službene Varšave, koja je odbila dopustiti ruskome ministru vanjskih poslova Sergeju Lavrovu da uđe na njezin teritorij gdje je trebao sudjelovati na sastanku šefova diplomacija OESS-a. 

"Odluka Poljske (...) je provokativna i bez presedana", stoji u priopćenju ruske diplomacije. "Ne samo da je Varšava na ovaj način diskreditirala samu sebe, već je nanijela nepopravljivu štetu autoritetu cijele Organizacije" za europsku sigurnost i suradnju, stoji u priopćenju.

Poljska, koja početkom prosinca organizira ministarski sastanak OESS-a, u petak je objavila da je Sergeju Lavrovu ulazak na poljski teritorij odbijen. "Očekujemo da Ruska Federacija izabere članove svoga izaslanstva u skladu s važećim propisima", rekao je AFP-u pouzdani izvor iz rotirajućeg poljskog predsjedništva OESS-a.

Isti izvor je kazao da rusko izaslanstvo ne bi trebalo na sastanke slati "​​osobe koje je Europska unija sankcionirala" nakon ruske ofenzive na Ukrajinu pokrenute 24. veljače, a među njima je i Sergej Lavrov.

“Uvjereni smo da svi razumni političari dijele rusko stajalište - takvi su potezi neprihvatljivi”, objavila je ruska diplomacija. "Ovakve destruktivne odluke Poljaka (...) guraju OESS prema ponoru", rekao je izvor, optuživši OESS da se pretvorio u "poligon za antiruske vježbe".

Sastanak 57 ministara vanjskih poslova Organizacije za europsku sigurnost i suradnju održat će se 1. i 2. prosinca u Lodzu, gradu u središnjoj Poljskoj. Rusko izaslanstvo predvodit će ruski veleposlanik pri OESS-u Aleksander Lukaševič, priopćila je Moskva.

Sjedište OESS-a je u Beču još od osnutka 1975. na vrhuncu hladnoga rata, a svrha organizacije je promicati dijalog između zemalja istoka i zapada. Godišnji ministarski sastanak OESS-a, na kojemu u uobičajenim okolnostima Lavrov redovito sudjeluje, središnji je događaj ove međunarodne organizacije. Prilika je to da ministri vanjskih poslova razmotre rad OESS-a u svim područjima njegova djelovanja.

12:29 - Ruska baltička flota priprema brojne velike vojne vježbe, objavila je u subotu njezina tiskovna služba, prema novinskoj agenciji Interfax.

"Tijekom zimskog razdoblja obuke na poligonima Baltičke flote predviđeno je održavanje nekoliko desetaka velikih manevara na različitim razinama - uključujući oklopne i motorizirane postrojbe, protuzračnu obranu,  topništvo i izviđačke i radio jedinice, kao i zračne snage flote", priopćila je press služba.

Baltička flota nalazi se u ruskoj eksklavi Kalinjingrad. U ruskim oružanim snagama novi godišnji programi počinju 1. prosinca.

Baltička flota od 2016. obuhvaća veće vojne snage nakon što je formiran 11. armijski korpus. Tek nedavno se saznalo da je taj korpus ojačan dodatnom motoriziranom divizijom.

Ruska vojska opravdala je to jačanje visokom razinom aktivnosti NATO-a na zapadnim granicama Rusije.

Kalinjingrad je okružen zemljama EU-a Poljskom i Litvom i nalazi se više od 1000 kilometara zračne linije od Moskve, ali samo oko 500 kilometara od Berlina.

12:08 - Ukrajinske snage mogle bi se vratiti na Krim do kraja prosinca, a cijeli rat s Rusijom bit će gotov do proljeća, predvidio je zamjenik ukrajinskog ministra obrane. Volodimir Havrilov, umirovljeni general bojnik, rekao je da se njegova zemlja nikada neće prestati boriti do pobjede

>>OPŠIRNIJE

12:04 - Najmanje 437 ukrajinske djece ubijeno je kao rezultat ruske invazije, priopćio je u subotu ukrajinski ured glavnog tužitelja.

Više od 837 djece ozlijeđeno je, prema popisu za koji su dužnosnici rekli da "nije konačan", jer još uvijek provjeravaju informacije iz zona aktivnih borbi, oslobođenih područja i teritorija koji su još uvijek pod okupacijom ruskih snaga.

Najviše je stradalih u istočnoj regiji Doneck, gdje je poginulo ili ozlijeđeno 423 djece, priopćilo je tužiteljstvo.

Ujedinjeni narodi objavili su da je najmanje 16.295 civila ubijeno od veljače kada je počela ruska invazija, koju su Kijev i zapadni čelnici osudili kao čin ničim izazvane agresije.

Moskva negira da je gađala civile.

12:00 - Stručnjaci za konstrukcije i eksplozive koji su pregledali dizajn Kerčkog mosta i slike eksplozije ponudili su nove detalje o tome kako je most oštećen. Složili su se da je štetu najvjerojatnije uzrokovala bomba u kamionu, kako su rekli ukrajinski dužnosnici, a ne projektil ispaljen s broda ispod mosta, kako su neki sugerirali.

>>OPŠIRNIJE

8:40 - Institut za proučavanje rata (ISW) objavio je karte sukoba na ukrajinskom teritoriju.

Uz to, u objavi su napisali da se "ruski dužnosnici pripremaju za još jedan krug tajne mobilizacije" i to za vrijeme jesenskog ciklusa novačenja, što će vjerojatno pogoršati ukupnu kvalitetu ruskih trupa koje se šalju u borbu u Ukrajini.

Naime, ruski Telegram kanali aktivno su 18. studenoga raspravljali o pokazateljima da se Kremlj priprema za drugi val mobilizacije i dijelili sliku nacrta poziva koji je primio građanin Sankt Peterburga kojemu je navodno rečeno da se pojavi na mobilizaciji u siječnju 2023. unatoč tome što je ruski predsjednik Vladimir Putin objavio službeni završetka djelomične mobilizacije 31. listopada.

Nacionalistički milblogeri dodatno su tvrdili da će opća mobilizacija početi u prosincu ili siječnju. Nezavisna ruska novina objavila je 18. studenog istragu koja pokazuje da državne strukture i poduzeća nastavljaju pripremati svoje zaposlenike za mobilizaciju šaljući ih na razne programe obuke i obrazovne tečajeve vezane uz mobilizaciju. 

Drugi ruski medij primijetio je da je vojni sud garnizona Odintsovo u Moskovskoj oblasti nenamjerno potvrdio da se mobilizacija nastavlja unatoč njezinom formalnom završetku. Sud je navodno optužio mobiliziranog vojnika da je 13. studenog pretukao svog zapovjednika “tijekom obavljanja dužnosti vojne službe ili u vezi s obavljanjem te dužnosti za vrijeme mobilizacije”, što ukazuje da sud postupa po pretpostavci da je mobilizacija još uvijek u tijeku. 

Kremlj je rekao da ruski predsjednik Vladimir Putin ne mora potpisati dekret kojim se formalno završava razdoblje mobilizacije, kao što je ISW ranije izvijestio.

Evidentno je da ruske vlasti nikada nisu u potpunosti prekinule mobilizacijske napore, što znači da je ograničeni broj mobiliziranih novaka još uvijek prisiljen proći kroz sustav obuke u isto vrijeme dok ročnici prolaze kroz vlastiti ciklus obuke. To će vjerojatno dovesti do još niže kvalitete obuke za mobilizirane novake i ročnike jer se natječu za nedostatne kapacitete za obuku. 

7:32 - Kremlj se nada "pozitivnom ishodu" u pregovorima o razmjeni zarobljenika za ruskog trgovca oružjem Viktora Bouta, rekao je dužnosnik ruskim državnim medijima u petak. Ta primjedba dolazi u trenutku kada SAD okrivljuje Moskvu za iznošenje nerazumnih zahtjeva u raspravama o dvojici Amerikanaca zatvorenih u Rusiji.

Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov rekao je državnoj medijskoj agenciji TASS da je Bout, koji služi 25-godišnju zatvorsku kaznu u SAD-u, "jedan od onih o kojima se raspravlja" u razgovorima s Bidenovom administracijom. Rjabkov je rekao da, iako dvije strane "još nisu došle do zajedničkog nazivnika", mogućnost razmjene zarobljenika nije samo moguća, već postaje sve jača.

"Doći će vrijeme kada će izgledi postati konkretan dogovor", rekao je, prema izvješću državnih medija. U kolovozu je Boutov odvjetnik Steve Zissou rekao za CNN-ov "Novi dan" kako je uvjeren da će se predložena razmjena zatvorenika njegovog klijenta dogoditi. "Gledajte, nije tajna da ga žele natrag već nekoliko godina", rekao je. "Desetljećima su ga pokušavali vratiti."

U srpnju je CNN izvijestio da je Bidenova administracija ponudila razmjenu Bouta kao dio potencijalnog dogovora za oslobađanje dvoje Amerikanaca koje drži Rusija, košarkaške zvijezde Brittney Griner i Paula Whelana. State Department je proglasio i Grinera i Whelana nepravedno pritvorenim. A američki dužnosnici okrivili su Moskvu što nije unijela razumna očekivanja u pregovore o njihovom oslobađanju.

Upitan o Rjabkovljevim komentarima u petak, glasnogovornik State Departmenta Vedant Patel rekao je da je "neuspjeh Rusije da ozbiljno pregovara o ovim pitanjima ... u suprotnosti s njezinim javnim izjavama". "U konačnici, ovdje djela govore više od riječi", dodao je Patel. Ruski dužnosnici zatražili su da Vadim Krasikov, bivši pukovnik domaće obavještajne agencije, bude uključen u predloženu zamjenu Bouta za Grinera i Whelana, rekli su CNN-u više izvora upoznati s raspravama.

Rusija drži Whelana zbog navodne špijunaže od 2018., dok je Griner nedavno prebačena u zatvorsku koloniju nakon što je osuđena na 9 godina zatvora zbog krijumčarenja droge u Rusiju. Grinerino pritvaranje izazvalo je zabrinutost da se ona koristi kao politički pijun u ratu Rusije protiv Ukrajine.

7:27 - Do novooslobođenog Hersona jučer je krenuo prvi vlak iz Kijeva. "Ovo je naš vlak pobjede!" rekao je tom prilikom Kirilo Timošenko, zamjenik šefa ureda ukrajinskog predsjednika.

U vlaku je bilo 200-tinjak putnika.

7:20 - Početkom ovoga tjedna Europska unija je službeno pokrenula misiju obuke ukrajinskih vojnika pod nazivom Misija Europske unije za pomoć Ukrajini (EUMAM Ukraine). Generalnu odluku o uspostavi misije za obuku već su donijeli ministri vanjskih poslova 17. listopada. Mađarska je jedina zemlja koja nije glasovala za tu odluku, već je iskoristila konstruktivnu suzdržanost, što znači da država neće sudjelovati niti financirati misiju.

Austrija je već izjavila da će podržati misiju, ali da neće u njoj aktivno sudjelovati.

Najveća je to misije vojne obuke koju je EU ikada pokrenuo. Cilj je pripremiti početnih 15.000 ukrajinskih vojnika za bojno polje. Prvotno je zamišljeno da misija traje dvije godine, a očekuje se da će koštati oko 60 milijuna eura godišnje. Novac dolazi iz Europskog instrumenta mirovne pomoći koji je već ozbiljno opterećen jer se koristi i za pokrivanje troškova isporuka oružja država članica EU-a Ukrajini.

Misiju će provoditi dvadesetak država članica.

Sjedište misije u Poljskoj i Njemačkoj

Glavno središte misije bit će u Poljskoj, zemlji koja graniči s Ukrajinom, dok će sekundarno sjedište biti u Njemačkoj.

Njemačka ministrica obrane Christine Lambrecht rekla je na sastanku s kolegama iz EU-a u Bruxellesu da Berlin do lipnja planira obučiti 5.000 Ukrajinaca "u širokom rasponu vještina". 

Slovenija će u misiji Europske unije za obuku ukrajinskih vojnika sudjelovati s nekoliko desetaka instruktora koji bi trebali biti poslani u Njemačku, najavio je u utorak u Bruxellesu državni tajnik ministarstva obrane Damir Črnčec. Međutim, zasad nema planova za obučavanje ukrajinskih vojnika u Sloveniji, istaknuo je.

Sudjelovanje drugih zemalja

Španjolska ministrica obrane Margarita Robles najavila je da će Španjolska u okviru misije moći obučavati 2400 ukrajinskih vojnika godišnje. Podsjetila je da je Španjolska već obučila više od stotinu pripadnika ukrajinske vojske snage pojedinačno u Zaragozi, Almeriji, Toledu i Madridu.

“Španjolska je uvijek bila saveznik koji je bio uključen u sve misije Europske unije i razumijemo da je ova misija važna za pomoć Ukrajini”, rekla je Robles u Bruxellesu.

Belgijska ministrica obrane Ludivine Dedonder najavila je da će njezina zemlja sudjelovati u misiji. Belgijska vojska specijalizirana je za razminiranje na kopnu i moru, a spremna je podijeliti to znanje. Prošloga mjeseca vlada je već odlučila pozvati ukrajinske vojnike u Belgiju iduće godine kako bi naučili rukovati novom opremom za deaktiviranje eksploziva.

No, ovisno o potrebama i zahtjevima Kijeva, Belgija je voljna pružiti i druge oblike obuke poput borbene obuke, obuke u komunikaciji i traumatologiji na bojištu.

U okviru EUMAM-a Bugarska će u Sofiji obučavati četiri od ukupno 60 ukrajinskih jedinica sačinjenih od vojnih medicinskih sestara i medicinskog osoblja. Odluka parlamenta o potpori u obliku vojne opreme očekuje se idućeg tjedna.

Nejasna situacija u Hrvatskoj

Hrvatska vlada želi sudjelovati u misiji obuke ukrajinskih vojnika, ali nije sigurno da će do toga doći zbog protivljenja predsjednika Zorana Milanovića.

Kao vrhovni zapovjednik vojske predsjednik može blokirati odluku vlade, a njegovo protivljenje može nadjačati dvotrećinska većina u parlamentu. Nakon što je 15. studenog ponovio svoje protivljenje, Milanović je izjavio: “Neka stvar ide u Sabor, ako dvije trećine zastupnika tako odluče, ja ću to prihvatiti”.

Hrvatska vlada optužuje Milanovića da ima proruske stavove, dok on smatra da bi sudjelovanjem u programu EUMAM Ukrajina Hrvatska bila uključena u rat. Predsjednik Milanović optužuje vladu i ministre da ga pokušavaju zaobići u odlučivanju o vanjskim poslovima i obrani.

Ministar obrane Mario Banožić nakon sastanka u utorak nije rekao na koji će se način Hrvatska točno uključiti. “Ne mogu vam komentirati module dok ne prođu koordinacijska tijela, prije svega vladu. Te module je predložila Hrvatska vojska temeljem svojih iskustava koje je imala u prijašnjim misijama i operacijama”, kazao je Banožić.

Na pitanje bi li se obuka ukrajinskih vojnika odvijala u Hrvatskoj ili u nekoj drugoj članici ako ta odluka dobije odobrenje, Banožić je rekao da su predložena oba modula.