Građani od EU traže zajedničke referendume i da potiče otvaranje vrtića u tvrtkama

Konferencija o budućnosti Europe je na pola puta. Krajem ove godine pojavile su se prve preporuke usvojene na panelima građana i među njima ima zanimljivih ideja. Konkretno, panel građanki i građana koji se bavio temama europske demokracije, vrijednostima i pravima, vladavinom prava i sigurnošću usvojio je 39 preporuka, od kojih neke predstavljamo u ovom tekstu. 

Drugi paneli, a ukupno ih je četiri, tek će usvojiti svoje preporuke o temama na koje su se oni usredotočili. Sve to znači da sada, početkom 2022., možemo očekivati veće kolanje konkretnih ideja koje se pojavljuju na Konferenciji o budućnosti Europe. Toj se konferenciji često tepa da je najveći demokratski iskorak, nezabilježen igdje drugdje u svijetu, jer se građanke i građane stavlja u središte odlučivanja o budućnosti EU. Ali uspjeh te velike “pokazne vježbe” europske demokracije nije nipošto zajamčen. Sve najvažnije EU institucije su se obvezale da će slušati građane i pretočiti ishod Konferencije u konkretne političke odluke o tome kako EU treba izgledati u budućnosti, ali i dalje postoji dojam da, iako su građani koji u tome sudjeluju vrlo angažirani i zainteresirani za uspješan ishod, opća javnost, svi ostali građani koji u tome ne sudjeluju, i dalje vrlo malo znaju o tome što se na toj Konferenciji uopće događa. 

Možda će drugo poluvrijeme Konferencije, kad se više pojavljuju konkretne ideje, to promijeniti. Stoga smo zavirili u neke od prvih preporuka proizašlih iz panela građana. 

EU bi trebala poticati osnivanje vrtića i igraonica u malim i velikim poduzećima - glasi jedna od preporuka na temu osiguravanja prava i nediskriminacije. “Preporučujemo da EU prisili poduzeća da otvaraju vrtiće proporcionalno broju zaposlenika”, kaže se u toj preporuci panela građana i objašnjava: “Preporučujemo to jer se povezivanjem obiteljskog i profesionalnog života poboljšava uspješnost na radnom mjestu, smanjuje nezaposlenost, a roditelji, posebno žene, dovode u situaciju koja im omogućuje da nastave karijeru. Naglašavajući socijalnu dimenziju, predloženim rješenjem jamči se sigurnost djece i smanjuje tjeskoba roditelja”.

Preporuka broj 18 od 39: “Preporučujemo da se u iznimnim slučajevima u cijeloj Europskoj uniji održi referendum o pitanjima koja su izrazito važna za sve europske građane. Europski parlament trebao bi pokrenuti referendum koji bi trebao biti pravno obvezujući.” U objašnjenju panel građana kaže i ovo: “Svjesni smo da bi ova preporuka mogla zahtijevati izmjenu ugovora i prilagodbu nacionalnih ustava”.

Neke od ideja koje smišljaju građani okupljeni u panelima Konferencije o budućnosti Europe zaista bi prodrmale temeljne ugovore, poput onog europskog, ali i ustave nacionalnih, suverenih država članica. Što takve ideje čini teže provedivima u praksi, ali možda ne i nemogućima. Sve to, pa i pitanje što je (ne)moguće u EU, ovisi o tome kakav će zamah i kakav uspjeh imati ta velika demokratska vježba uključivanja građana u odlučivanje, pa i o najvećim odlukama.

Još jedna preporuka koja se tiče teme donošenja odluka u demokratskoj zajednici suverenih država kakva je Europska unija: “Preporučujemo stvaranje multifunkcionalne digitalne platforme na kojoj građani mogu glasovati na internetskim izborima i anketama. Građani bi trebali moći dati obrazloženje za svoj glas o važnim pitanjima i zakonodavnim prijedlozima koji dolaze iz europskih institucija. Platforma bi trebala biti sigurna, široko dostupna i vrlo vidljiva svakom građaninu.”

Zanimljiva preporuka koja odražava dojam mnogih građana diljem EU, a to je dojam da europski dužnosnici govore predrvenim jezikom te da time čine Europsku uniju i njezin rad nerazumljivim prosječnom građaninu: “Preporučujemo institucijama i predstavnicima EU-a da se koriste pristupačnijim jezikom i da izbjegavaju upotrebu birokratskih pojmova u komunikaciji, ali da istodobno zadrže kvalitetu i stručnost određenih informacija”.

I jedna preporuka o boljem sudjelovanju građana: “Preporučujemo da političari budu odgovorniji u zastupanju građana koji su ih izabrali. Mladi su posebno isključeni iz politike, a kad su uključeni ne shvaća ih se ozbiljno. Međutim, isključenost je univerzalno pitanje i osobe svih dobnih skupina trebale bi biti involvirane u većoj mjeri nego što su sada”. Objašnjenje te preporuke kaže da je “potrebno osvježiti definiciju demokracije”, što pokazuje da se paneli građana na Konferenciji o budućnosti Europe bave velikim zadacima, jer osvježiti definiciju demokracije nije mala stvar. Nastavak tog njihovog objašnjenja: “Moramo podsjetiti sami sebe što je zapravo demokracija – zastupanje ljudi (građana EU-a). Mladima je dosta i razočarani su političarima koje smatraju elitama koje ne dijele njihova stajališta. Zbog toga bi na nov i zanimljiv način trebalo postići veće sudjelovanje ljudi”. 

*Projekt je sufinancirao Europski parlament koji se ne može smatrati odgovornim za iznesene informacije i gledišta te neposrednu ili posrednu štetu do koje može doći u okviru realizacije projekta.

Sutra nastavak: Građani preporučuju promjenu naziva institucija Europske unije jer su sadašnji nazivi prezbunjujući!