Sudbina Balkana je da tu stalno tinja vatra i nikada ne znaš kada će eksplodirati bure baruta na kojem leži. Iako su svi vjerovali kako će glasovanje o primitku Kosova u Interpol biti samo formalnost, do toga ipak nije došlo zbog srpske agresivne kampanje. Vlada Kosova odmah je uzvratila udarac uvodeći carinu od 100% za robu uvezenu iz BiH i Srbije. Koliko je taj potez uzdrmao predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i srpsku vladu, govori održavanje sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost na kojoj je Vučić kazao kako je Priština započela pravi trgovinski rat i dovela do najteže situacije u posljednjih 10 godina.
– Ovaj potez Prištine može se smatrati politički najizazovnijom i najtežom situacijom od nelegalnog proglašenja nezavisnosti pokrajine Kosova – kazao je Vučić. Odmah po primitku vijesti, vlasti u Beogradu sazvale su izvanrednu sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnosti, na kojoj su sudjelovali politički vrh i predstavnici vojske, policije, obavještajnih službi i drugih sigurnosnih tijela Srbije, predsjednik Srbije na razgovor s političkim vrhom zemlje poziva veleposlanike Rusije i Kine u Srbiji, a tek nakon njih održani su i izvanredni sastanci s čelnikom delegacije EU u Srbiji, kao i s veleposlanicima SAD-a, Velike Britanije, Francuske, Njemačke i Italije. Usred svih napetosti koje su uslijedile, ulje na vatru dodala je i akciju uhićenja u sjevernom dijelu Kosovske Mitrovice, gdje je kosovska policija, pod sirenama i uz paljbu iz vatrenog oružja, uspjela uhititi četiri osobe srpske nacionalnosti, tri u vezi sa slučajem ubojstva političara Olivera Ivanovića, a četvrtog zbog opiranja policijskim službenicima. Kako su se u sjevernom dijelu Kosovske Mitrovice upalile sirene za uzbunu i dio ljudi izašao s oružjem, albanska policija se s uhićenima brzo povukla južno od Ibra.
Analitičari strahuju kako bi, ako međunarodna zajednica hitno ne poduzme krucijalne korake, situacija na sjeveru Kosova mogla izmaknuti kontroli. Jer, Sjever Kosova, a posebice grad Mitrovica, još uvijek je podijeljen grad u kojem vlada velika netrpeljivost. Gradonačelnici četiri općine sa srpskom većinom sa sjevera Kosova podnijeli su ostavke zbog, kako su naveli, kršenja ljudskih i ekonomskih prava Srba nakon odluke o uvođenju carinske stope od 100% . Time su kosovski Srbi prekinuli svaku vezu s vlastima u Prištini i organi prištinske administracije prestali su funkcionirati ne sjeveru što dodatno otežava okolnosti. Kosovski premijer Ramush Haradinaj bio je jasan kazavši da srpski premijer Aleksandar Vučić ne razumije nikakav drugi jezik osim jezika sile i uvjeren je da ga jedino silom može prisiliti da prizna neovisnost Kosova. S premijerom Haradinajem slaže se i njegov zamjenik Enver Hoxhaj koji smatra da je Srbija faktor destabilizacije u regiji opravdavajući podizanje carine za 100%.
– Srbija nastavlja agresivnu kampanju protiv Kosova na međunarodnom planu. Ona također minira i proces normalizacije. Kako bi zaštitila naš interes, Vlada Kosova odlučila je povećati carinu. Nove mjere će biti uskoro objavljene – kazao je za Večernji list Enver Hoxhaj ističući kako Srbija ne želi samo destabilizirati Kosovo već i čitavu regiju.
Vučić nije odustao od RS
– To je svima jasno. Kad ne izaziva krizu s Kosovom, onda je izaziva s Hrvatskom ili pak Makedonijom ili Crnom Gorom. Srbija ima dobre odnose samo s Republikom Srpskom i nikim drugim... Zar to nije čudno? U nekoliko sam navrata, za vrijeme boravka u Hrvatskoj, Makedoniji i Crnog Gori, razgovarao s čelnicima tih država da osnujemo jedan pakt koji bi se suprotstavio Srbiji i njihovoj agresivnoj politici – kazao je Hoxhaj vjerujući kako ideja velike Srbije nije umrla i još uvijek je u zraku.
– EU i SAD-u moraju shvatiti u kojem smjeru idu Balkan i kakav će biti nakon deset godina. Posebice BiH, Kosovo i Makedonija. Ako EU i Zapad ne shvaćaju opasnost srpske politike u tom dijelu Balkana i ništa ne poduzimaju oko ubrzanja procesa eurointegracija tih zemalja, nitko ne zna što će se dogoditi s Kosovom, Makedonijom, a najviše s BiH – govori Hoxhaj napominjući kako, nažalost, EU pogrešno čita situaciju.
– Srbija nikada nije odustala od pripajanja Republike Srpske Srbiji. To su u nekoliko navrata izjavili i njihovi visoki dužnosnici. Za razliku od BiH, Kosovo je u daleko boljoj poziciji jer 90% pučanstva na Kosovu su Albanci. Imamo alternativu jer nam je susjedna zemlja Albanija. Ako netko misli igrati regionalnu prljavu igru, mora znati da mi više nismo slabi. Ono što Aleksandar Vučić igra oko razgraničenja i zamjene teritorija, njegov cilj nije Kosovo već BiH, odnosno Republika Srpska. Kad Vučić govori o sjeveru Kosova, on misli na Republiku Srpsku. Republika Srpska je dva-tri puta veća nego Kosovo i gospodarski je jača od Kosova. Na sjeveru Kosova živi 30 tisuća Srba, na čitavom teritoriju Kosova nema više od 70 tisuća Srba, a u Republici Srpskoj živi njih između milijun i pol do dva milijuna. Razgraničenje, odnosno razmjena teritorija, otvorila bi Pandorinu kutiju i Vučić bi zasigurno pripojio Republiku Srpsku Srbiji. Zato svi mi u regiji moramo biti oprezni i surađivati zajedno – uvjeren je Enver Hoxhaj koji je to kazao i Kolindi Grabar-Kitarović i Andreju Plenkoviću.
Ono što najviše zabrinjava EU i SAD činjenica je da u vrijeme dok Kosovo Srbiji i BiH uvodi carine na zajedničkom zasjedanju vlade u Peći, Kosovo i Albanija su dogovorile ukidanje carina između dviju država. Vlade Albanije i Kosova dogovorile su ukidanje carinskih stopa, roaminga u telekomunikacijama i potpisali su još sedam sporazuma u različitim područjima. Između ostalog, potpisani su sporazumi o priznanju vozačkih dozvola, o zajedničkoj carinskoj kontroli na graničnom prijelazu Morina, o javnom dugu i zajedničkoj suradnji s međunarodnim financijskim organizacijama, kao i suradnji na području zdravstva. Isto tako, potpisan je sporazum o stvaranju zajedničke Privredne komore Kosova i Albanije. Edi Rama pozvao je Ramusha Haradinaja da Priština i Tirana uspostave zajednički fond za vanjskopolitičko funkcioniranje, koji bi pomogao integraciji dviju zemalja u Europsku uniju do 2025. godine.
– Od 1. siječnja Kosovu moramo omogućiti tranzit u luci Drač, a u sljedećem razdoblju i pristup carinskoj uniji. Tko smatra da je to prijetnja, bilo u Beogradu ili Bruxellesu, može doći, a mi ćemo mu pokazati kako to nije prijetnja – naglasio je Edi Rama. Dogovor Albanije i Kosova mnogi analitičari vide kao početak spajanja tih dviju zemalja. Već dulje vrijeme u mnogim veleposlanstvima Albanije u svijetu, djeluje i veleposlanstvo Kosova. Premijer Kosova, Ramush Haradinaj i premijer Albanije, Edi Rama, svojim su dogovorom napravili pritisak te poslali poruku Bruxellesu da ili ubrza ulazak Albanije u EU ili će se Albanija ujediniti s Kosovom.
Što žele Albanci?
Nastala situacija, bez sumnje bi mogla izazvati eskalaciju napetosti i sukobe na jugu Balkana, uz neminovnost oružanih sukoba, manjeg ili većeg opsega. Koço Danaj, albanski političar koji je prije obnašao nekoliko važnih funkcija u Komunističkoj partiji tijekom režima Envera Hoxhe, a tijekom ’90-ih bio je aktivan kao znanstvenik i politički analitičar, utemeljio je Platformu za prirodnu Albaniju, koja nekoliko godina propagira “ujedinjenje svih albanskih zemalja u jednu državu”. I dok albanski premijer Edi Rama odbacuje optužbe za stvaranje velike Albanije te tvrdi kako će se svi Albanci naći u jednoj državi ulaskom svih zemalja regije u EU, Koço Danaj tvrdi “kako se Albanija mora držati neovisnosti albanskih teritorija koje je proglasio Ismail Qemali 1912. i da Tirana ne treba priznati Londonsku konferenciju iz 1913. jer je ona laž i velika obmana”. Da gotovo svi Albanci teže što skorijem ujedinjenu, govori i anketa prema kojoj 86% kosovskih Albanaca želi ujedinjenje s Albanijom.
Pogledajte i video: Obuka kosovske vojske
srbija je pleme a ne država