KLJUČNA MJERA 8

Karlovčani: Zidovi čuvari od poplava? Neće ići!

Foto: Snježana Bičak
storyeditor/2024-08-29/Goran_Milakovic.jpg
Foto: Snježana Bičak
storyeditor/2024-08-29/Damir_Bekic.jpg
Foto: Luka Stanzl/PIXSELL
Karlovac: Vatrogasci i Crveni križ dostavljaju kruh građanima koji su u svojim kućama
Foto: Luka Stanzl/PIXSELL
Karlovac: Vatrogasci i Crveni križ dostavljaju kruh građanima koji su u svojim kućama
Foto: Luka Stanzl/PIXSELL
Karlovac: Vatrogasci i Crveni križ dostavljaju kruh građanima koji su u svojim kućama
06.09.2024.
u 22:11
Što je zagonetna Mjera 8, koja bi Karlovac i dio njegovih okolnih naselja trebala spasiti od nabujalih rijeka, i zašto su je građani dočekali s velikim nepovjerenjem
Pogledaj originalni članak

Bez izgradnje pregrade Brodarci i ustave Šišljavić – kojima će se vode nabujale Kupe usmjeravati u kanal Kupa – Kupa i zadržavati u retenciji Kupčina, izgrađene prije više desetaka godina, nema rješenja za obranu od poplava grada Karlovca! Izgradnja spomenutih pregrade i ustave, ali i uspornih zidova na obalama rijeka Kupe i Dobre uzvodno i nizvodno od Brodaraca dala bi i puni smisao kanalu Kupa – Kupa, koji je sada za velikih voda na svega 20-ak posto iskorištenosti. To je zaključak koji su brojni mještani naseljeni na tom području uzvodno od grada okupljeni u karlovačkoj Gradskoj vijećnici mogli čuti nakon izlaganja stručnjaka i recenzenata koji su pojasnili koliko je takozvana Mjera 8, koja se odnosi na retenciju Kupčina s pripadajućim čvorovima Brodarci i Šišljavić te uspornim nasipima uzvodno od Brodaraca, nužna da se grad konačno spasi od poplava.

Ovoj Mjeri 8 prethodi sedam mjera koje su u provedbi i koje uključuju gradnju obrambenih zidova uz rijeke Mrežnicu i Koranu, što je već napravljeno u Logorištu i Maloj Švarči, zatim niz drugih zahvata na obalama rijeka, gradnja prokopa koji će velike riječne bujice preusmjeravati dalje od naseljenih područja. U tijeku je i gradnja betonskih i zemljanih nasipa nizvodno od Karlovca uz Kupu, no kruna svih tih ulaganja je Mjera 8 – konačna aktivacija kanala Kupa – Kupa i retencije Kupčina. No do gradnje svih tih elemenata koji su dio sustava, proći će još barem pet godina, a, čulo se na prezentaciji mjere, do sada je prošlo čak osam godina dok je cijela dokumentacija, sva odobrenja i studije utjecaja na okoliš kojima je 2019. potvrđeno da je projekt prihvatljiv za okoliš i ekomrežu, kompletirana.

U tih je osam godina bilo i traženje; isprva se planirala gradnja vodno-energetske stepenice na Brodarcima, no sada je rješenje gradnja ustave, planirani su visoki betonski zidovi uz obalu, ali su stanovnici u Brodarcima i Mahičnu uz plavno područje, koje je za zadnjih poplava štićeno privremenim nasipima, inzistirali da se taj dio projekta preispita tvrdeći da nije logično da se podižu zidovi na mjestima čak viši i od pet metara uzvodno od Brodaraca gdje nikada kuće nisu poplavljivale zbog Kupe, već zaobalnih voda. Mještani tog dijela Mahična i sada su, nakon prezentacije Mjere 8, kakva bi, s korekcijama, trebala zaživjeti na terenu, i dalje odlučni da neće dozvoliti gradnju betonskih zidova uz obalu rijeka jer da to, po njima, nema nikakve logike!

POVEZANI ČLANCI:

– Grad Karlovac ne može se obraniti od poplava bez ovog sustava koji uključuje gradnju uspornih zidova/nasipa uz lijevu i desnu obalu Kupe i lijevu obalu Dobre uzvodno od Brodaraca dužine 15,7 kilometara. Gradnje nasipa retencije Kupčina ukupne duljine 14,1 km, uz koje se gradi i nasip kojim se štiti ribnjak Crna Mlaka, zatim rekonstrukciju desnog nasipa kanala Kupa – Kupa uz retenciju Kupčina ukupne duljine 3 km i uklanjanje dijela lijevog nasipa kanala Kupa – Kupa duljine 8,3 km te gradnja ustava Brodarci na Kupi s pripadajućom opremom i gradnja ustave Šišljavić s pripadajućom opremom. Proučavali smo niz drugih načina, ali ovi su se pokazali najboljima.

Što time dobijemo – čitav sustav koji podupire smisao pregrade Brodarci na Kupi čija je funkcija upravljanje protocima velikih voda Kupe i preusmjeravanje dijela vodnog vala u kanal Kupa – Kupa i dalje u retenciju Kupčina. Raspodjela protoka velikovodnog vala postiže se tako da se maksimalno 650 kubika vode u sekundi propušta nizvodno u grad, a maksimalno čak 900 kubika vode u sekundi preusmjerava u kanal Kupa – Kupa – objasnio je Goran Milaković, voditelj Sektora za zaštitu od štetnog djelovanja voda u Hrvatskim vodama. Dakle, u Karlovac bi dolazila daleko manja količina nabujale rijeke i ona više ne bi ugrožavala stanovnike.

No ono što je posebno zabrinulo zainteresirane mještane jest činjenica da se predviđa uzvodno od ustave Brodarci graditi nasipi; što zemljani, što betonski uz obale rijeka i zašto na mjestima moraju biti visoki gotovo šest metara. Po recenziji i riječima profesora Damira Bekića s Građevinskog fakulteta u Zagrebu, kao glavnog recenzenta projekta Mjere 8, rješenje o betonskim zidovima i nasipima jedino je koje karlovačko područje može obraniti od poplava. Jedino se može, dodao je, spustiti zidove za 16 cm u odnosu na prvotno rješenje.

– Zidove se neće raditi u nadvišenju od 1,20 metara, nego ćemo spustiti na 0,60 metara, što smatramo dovoljnom razinom sigurnosti i time ćemo, ako uzmete ovih 16 cm i 0.60 m, za 0,76 m smanjiti visinu zidova. To je ono što se može napraviti. Tako će nešto više vode teći kroz grad Karlovac, a manje kroz oteretni kanal, a time i posljedično djelovati na manje usporne vode na vašem području – pojasnio je prof. Bekić i dodao da se takva praksa provodi i u Europi, gdje su brojne zemlje također zbog klimatskih promjena suočene s velikim poplavama i u mjestima u kojima nikada dosad nije bilo poplavnih ugroza za stanovnike. Kazao je i kako se zidovi uz rijeku moraju dizati i uzvodno od ustave Brodarci kako bi se od mogućih poplava štitilo stanovništvo naselja u tom kraju te da će se nasipi postavljati i oko sela Trg u Ozlju. Gradnja čitavog sustava koji uključuje Mjeru 8, doznalo se, uvjetuje i rušenje starog mosta na Kupi u Gornjem Pokupju, koji se sada koristi kao pješački most.

>> FOTOGALERIJA Pitali smo umjetnu inteligenciju kako će hrvatski gradovi izgledati za 100 godina. Rezultati su fascinantni

Foto: Srecko Niketic/PIXSELL
Turisti na Pulskom Forumu
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
Turisti razgledavaju plan grada Zagreba
Foto: Goran Kovacic/PIXSELL
Turisti prou?avaju veliku autokartu Hrvatske
Foto: DALL E
Hrvatski gradovi u budućnosti
Foto: DALL E
Hrvatski gradovi u budućnosti
Foto: DALL E
Hrvatski gradovi u budućnosti
Foto: DALL E
Hrvatski gradovi u budućnosti
Foto: DALL E
Hrvatski gradovi u budućnosti
Foto: DALL E
Hrvatski gradovi u budućnosti
Foto: DALL E
Hrvatski gradovi u budućnosti
Foto: DALL E
Hrvatski gradovi u budućnosti
Foto: DALL E
Hrvatski gradovi u budućnosti
Foto: DALL E
Hrvatski gradovi u budućnosti

S obzirom na do sada proživljene poplave, mještane ja zanimalo kako će se u sklopu tog rješenja stanovnici naselja Levkušje i Zorkovac, koji nikada nisu plavili vodom iz Kupe, ali potapale su ih zaobalne vode, riješiti taj sve izraženiji problem. Za zaobalne vode, pojašnjeno je, struka rješenje vidi u postavljanju pumpi ili fiksne crpne stanice koje će zaobalne vode ispumpavati u Kupu. Taj će sustav, kažu stručnjaci, nadopunjavati novim projekcijama i rješenjima koji će nastajati, dodali su, u hodu.

– Ovim sveobuhvatnim rješenjem želimo da svi u Karlovcu, kada sve bude izgrađeno, mirno spavaju. Nije nam cilj graditi sustav koji će štititi jedan dio građana, a druge dovoditi u opasnosti. Analize je radila struka i uzimamo u obzir sve probleme koji postoje na terenu; od zaobalnih voda koje će se javljati u manjoj mjeri, kada sve iz Mjere 8 bude potpuno izgrađeno, do toga da postoji rješenje za potoke na tom terenu, a uzimamo u obzir i podzemne vode koje ovaj sustav ne ugrožava. Sustav nije planiran da naruši kvalitetu života ikome, već da je poboljša, da stanovnike i njihove nekretnine zaštiti od mogućih poplava.

Zidove je nužno graditi, rade se po cijeloj Europi, i samo su na nekim kotama visoki oko pet metara. Zidovi će biti betonski samo tamo gdje nam teren drukčije ne dozvoljava, gdje je naselje odmah uz cestu, odnosno rijeku i jer drukčijeg rješenja, a da je održivo, nema. Dakle, ovdje se radi i o tome da će neki mještani uz Kupu morati biti kolegijalni jer zidove ne možemo graditi ispred onih koji plave, a dalje više ne jer neki ne plave, sustav mora biti cjelovit – pojasnio je Zoran Đuroković, generalni direktor Hrvatskih voda. Rasprava na temu koliko je sustav dobar ili loš te hoće li zaštititi mještane od poplava iznjedrila je i nekoliko detalja koji govore u prilog tome da čitav sustav sada trpi zbog grijeha iz prošlosti.

– Neki u Mahičnu kažu da neće dozvoliti gradnju zidova jer njima smeta, ali tako će dio nas biti poplavljen. Dakle, o tome već godinama slušamo mi starosjedioci priče doseljenika i vikendaša. Prvo su uz Kupu gradili vikendice bez ikakvih dozvola, da bi im kasnije država omogućila da ih legaliziraju i tako su nastala ta naselja uz samu rijeku, što nikada dosad nije rađeno. Ljudi prije nisu gradili na obalama rijeka, već na uzvisinama uz rijeke, a država je taj nakaradni sustav gradnje, kao i na Jadranskoj obali, naknadno legalizirala protivno svim pravilima struke i sada svi imamo probleme – kazao je jedan mještanin Mahična. Drugi pak smatra da bi bilo bolje otkupiti ljudima kuće i zemljišta i tako ih iseliti i time riješiti probleme jer ne bi bilo ni ugroze od poplava, a zidovi onda, dodao je, ne bi smetali nikome. To, pojasnio je Đuroković, nije opcija koju podupiru ni prostorni planovi grada na terenu.

POVEZANI ČLANCI:

– Kruna obrane od poplave Karlovca je Mjera 8, za koju je revizija pokazala da je dobro zamišljena, da je idejno rješenje dobro napravljeno, zbog čega su dobivene i sve druge dozvole nadležnih tijela. To je najkompleksnija od prethodnih mjera i zato je detaljno rađena. Već sada se vide benefiti strateškog projekta Vlade kojim se od poplave štiti karlovačko i sisačko područje u naseljima Logorište i Mala Švarča, gdje su nasipi uz Koranu i Mrežnicu izgrađeni i mještani su za zadnjih poplava bili obranjeni, za razliku od mještana uz Kupu, koji su bili direktno izloženi poplavama u posljednje četiri ili pet godina. Sad imamo definiran model vezan za ustavu Brodarci i to će biti konačno rješenje za Karlovac – dodao je Zoran Đuroković. Odbacio je mišljenja građana da bi se šljunčarenjem rijeka produbljivalo njihovo korito.

– Na dijelu Kupe gdje je nekada bila duboka osam metara i bila je plovna, sada imate dubinu od svega četiri metra. Ne znam zašto stalno odbacujete to izmuljivanje, ekonomsko šljunčarenje kako vi kaže, kao dio rješenja u smanjivanju opasnosti od poplava, ali i održavanju rijeka čistima – naveli su mještani. No prvi čovjek Hrvatskih voda tvrdi da rijeke nekada nisu bile dublje zbog šljunčarenja. – Tu se ponovno vraćamo na klimatske promjene. Nekada ste imali zime s puno snijega i samim time i višemjesečni dotok voda od topljenja snijega iz Gorskog kotara i ostalih područja koje su "ispirale" rijeku i njeno dno te se zato mulj nije toliko taložio. Danas tog prirodnog protoka vode nema, jer gotovo uopće nema snijega. Danas imate mahom krajnosti – iznimno nizak vodostaj ili iznimno visok za padalina – pojasnio je Zoran Đuroković.

Projekt je odobrila i Europska komisija za financiranje kao jedino moguće rješenje struke u obrani od poplava. Mještani su, pak, stava, da rješenje nije usuglašeno sa stanjem na terenu. Pozdravljaju gradnju ustava Brodarci i konačno stavljanje u punu funkciju kanala Kupa – Kupa i retencije Kupčina, ali strogo su protiv gradnje zidova, posebno onih betonskih i visokih koje smatraju besmislenima, jer, kažu, stručnjaci nisu svjesni kako se rijeka i podzemne vode ponašaju za velikih poplava i da se priroda ne ponaša uvijek onako kako tvrde njihovi izračuni.

>> FOTOGALERIJA Ovdje živi hrvatska elita: U nestvarnom luksuzu u centru Zagreba uživaju Dalić, Kramarić, Petir...

Foto: Davorin Visnjic/PIXSELL
Zagreb: Stambeno naselje Park kneževa
Foto: Davorin Visnjic/PIXSELL
Zagreb: Stambeno naselje Park kneževa
Foto: Davorin Visnjic/PIXSELL
Zagreb: Stambeno naselje Park kneževa
Foto: Davorin Visnjic/PIXSELL
Zagreb: Stambeno naselje Park kneževa
Foto: Davorin Visnjic/PIXSELL
Zagreb: Stambeno naselje Park kneževa
Foto: Davorin Visnjic/PIXSELL
Zagreb: Stambeno naselje Park kneževa
Foto: Davorin Visnjic/PIXSELL
Zagreb: Stambeno naselje Park kneževa
Foto: Davorin Visnjic/PIXSELL
Zagreb: Stambeno naselje Park kneževa
Foto: Davorin Visnjic/PIXSELL
Zagreb: Stambeno naselje Park kneževa
Foto: Davorin Visnjic/PIXSELL
Zagreb: Stambeno naselje Park kneževa
Foto: Davorin Visnjic/PIXSELL
Zagreb: Stambeno naselje Park kneževa
Foto: Davorin Visnjic/PIXSELL
Zagreb: Stambeno naselje Park kneževa
Foto: Davorin Visnjic/PIXSELL
Zagreb: Stambeno naselje Park kneževa
Foto: Davorin Visnjic/PIXSELL
Zagreb: Stambeno naselje Park kneževa
Foto: Davorin Visnjic/PIXSELL
Zagreb: Stambeno naselje Park kneževa
Foto: Davorin Visnjic/PIXSELL
Zagreb: Stambeno naselje Park kneževa
Foto: Davorin Visnjic/PIXSELL
Zagreb: Stambeno naselje Park kneževa
Foto: Davorin Visnjic/PIXSELL
Zagreb: Stambeno naselje Park kneževa
Foto: Davorin Visnjic/PIXSELL
Zagreb: Stambeno naselje Park kneževa
Foto: Davorin Visnjic/PIXSELL
Zagreb: Stambeno naselje Park kneževa
Foto: Davorin Visnjic/PIXSELL
Zagreb: Stambeno naselje Park kneževa
Foto: Davorin Visnjic/PIXSELL
Zagreb: Stambeno naselje Park kneževa

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.