Europa je glasovala i ponovna promjena političke ravnoteže prema desnom populizmu i desnom ekstremizmu je stvarnost. Njemački mediji pišu kako to nije iznenađenje. U Njemačkoj u odnosu na savezne izbore, sve tri njemačke političke stranke vladajuće "Semafor koalicije" značajno su izgubile u nedjelju na izborima za Europski parlament. Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) i Liberalno demokratska stranka (FDP) bilježe drastičan gubitak na izborima. Gubitci Zelenih također su teški u usporedbi s posljednjim europskim izborima 2019. godine.
S druge strane, krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) postala je druga najjača stranka po broju glasova. AfD je odmah iza CDU i CSU koji prema preliminarnim službenim rezultatima imaju 30,0 posto . To znači da je Unija očito najjača sila u Njemačkoj. Njemački RND piše kako je ovaj izborni rezultat dodatno teško opterećenje za pregovore o saveznom proračunu koji su u tijeku. U cijeloj zemlji, skandalima opterećeni AfD je slabiji nego što je bio krajem prošle godine. Ipak, stranka je uspjela postati druga najjača snaga jer birače AfD-a, posebice u istočnim njemačkim zemljama, nije zanimala ni ocjena Saveznog ureda za zaštitu ustava da je stranka desničarska ekstremistička ni skandali njezinog vrha.
Njemački mediji pišu kako nitko nema razloga za trijumf niti uz činjenicu da je Unija postala daleko najjača stranka u zemlji. - Prvo, Unija je tradicionalno jaka na europskim izborima. Drugo, Unija jednostavno ne uspijeva zadržati dovoljno glasača koji se frustrirani okreću od semaforskih stranaka. S obzirom na ambicije šefa stranke Friedricha Merza za kancelarskom kandidaturom, rezultat je otrežnjujući, piše RND.
Bruxelles neće moći izbjeći priznanje da su ugovori EU-a o azilu mrtvi!
Bild se osvrće na činjenicu kako su u nedjelju desni populisti u velikom broju pobijedili na EU izborima u mnogim zemljama. - Jednostavnim jezikom: Bruxelles neće moći izbjeći priznanje da su ugovori EU-a o azilu (uključujući Dublinsku uredbu) zapravo mrtvi. Rasprava o ponovnim pregovorima o paketu za azil postaje neizbježna, piše BILD.
VEZANI ČLANCI:
Najčitaniji njemački list nadalje piše da je upitno kako će reagirati druge države, i hoće li, primjerice, graničnim snagama EU-a Frontexu dati više ovlasti. BILD napominje kako je moguć stroži granični režim s više Frontexovih vojnika te povlačenje na granicama EU-a, koja su prije bila zabranjena. Ako stroga zaštita vanjskih granica ne uspije, više europskih unutarnjih granica ponovno će biti trajno kontrolirano.
Nadalje, BILD navodi kako se Grčka mora pripremiti na veliki pritisak! Godinama postupci azila u zemlji ne zadovoljavaju standarde EU-a. - Posljedica toga je što Njemačkoj nije dopušteno poslati imigrante registrirane u Grčkoj natrag. Stoga se postupak azila mora provoditi u Njemačkoj umjesto u Ateni. To znači: Mi plaćamo za grčke migrante!, piše Bild. Mnoge krajnje europske desničarske stranke odbijaju podržati Ukrajinu u borbi protiv Rusije. BILD ističe kako je Mađarska već najavila da se neće boriti uz NATO protiv Putinovih vojnika u slučaju ruskog napada.
AfD i Sahra Wagenknecht (Savez desno-lijevih populista) također pozivaju na obustavu isporuka oružja Ukrajini i umjesto toga zahtijevaju mirovne pregovore temeljene na ruskim idejama - koje su Ukrajina i NATO uvijek strogo odbijali, navodi njemački RND.
Izborni analitičari u Njemačkoj se slažu: zelena politika Europske komisije pod predsjednicom Ursulom von der Leyen (CDU) uvelike je pridonijela frustraciji birača Europom.
>>> FOTO Kataklizma u Njemačkoj: Cijeli gradovi pod vodom, raste broj poginulih, šteta se broji u desecima milijardi
- Ursula von der Leyen i dalje je ponosna na svoj "Zeleni dogovor" (klimatski neutralan do 2050.). Ali, što se tiče politike moći, davno je morala promijeniti kurs (također pod pritiskom svog CDU-a) i više se ne oslanja na lijevo-zelene većine za još jedan mandat, već na potporu desničarskih snaga, uključujući talijansku premijerku Giorgiu Meloni, piše Bild.
Proširenje Europe
Politički komentatori u Njemačkoj pišu kako će o temi proširenja Europe, Europska komisija ubuduće morati posebno žestoko polemizirati s novoizabranim parlamentom. Najmanje deset zemalja nalazi se na listi čekanja za ulazak u EU, uključujući Ukrajinu, Kosovo, Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Gruziju i Tursku – sve zemlje kandidatkinje s dosta ekonomske i političke prtljage! A u slučaju Ukrajine i Gruzije, trn u oku šefu Kremlja Putinu, koji optužuje Bruxelles da mu je opljačkao “prednje dvorište”. Europski desničarski populisti učinit će sve što mogu kako bi potkopali takva pristupanja - bilo putem nacionalnih vlada ili u Europskom parlamentu, javlja Bild.
EU daleko od ljudi
Europska unija nikad nije bila tako daleko od ljudi kao danas, piše MDR i nastavlja kako je prije dvanaest godina EU bila dobitnik Nobelove nagrade za mir. A danas? EU skeptici su se vratili. Ratna, energetska i gospodarska kriza te problem migracija koji još uvijek na mnogim zemljama nije riješen.
VEZANI ČLANCI:
Učinjene su graške koje je vrlo teško ispraviti
Focus piše kako je politika o migrantima posljedica činjenice da su demokratske stranke u Europi doživjele neuspjeh. - Pogotovo kada je riječ o migracijama, od prvog izbjegličkog vala 2015. napravljene su velike greške koje je sada vrlo teško ispraviti. Strahovi i frustracije nakupili su se među ljudima u mnogim europskim zemljama.
-Kancelar Olaf Scholz (SPD) i francuski predsjednik Emmanuel Macron, kao dva najmoćnija čelnika u Europi, nisu uspjeli poslati zajednički signal jedinstva i snage. To se odnosi i na stajalište Europe o ratu u Ukrajini i na važna gospodarska pitanja koja se odnose na unutarnje tržište EU-a. Obojica su u svojim zemljama percipirani kao tehnokrati moći – a ne kao pravi lideri u trenutku kada je ponovno riječ o ratu i miru u Europi, piše Focus.
>>> FOTO Od radosnih zagrljaja do razočaranja: Evo kako su po stožerima reagirali po stožerima
Velika kritika: Scholz nije loša osoba, samo loš kancelar
Čovjek se pita koliko dugo SPD želi gledati nastavakovog pada: njihov vođa sada je samo štrumf u dvorištu diva SPD-a Willyja Brandta, piše Focus u tekstu pod naslovom „Kancelar Scholz, greška - kako čovjek SPD-a bez obrane klizi u ponor“. U tekstu poznati njemački komentator i novinar Gabor Steingart piše kako Scholz ostaje čudak u usporedbi s bivšim kancelarom Helmutom Schmidtom, kojeg su se „drugovi“ (Genossen) tada htjeli riješiti, i bivšim kancelarom Gerhardom Schröderom, kojeg se „drugovi“ više ne sjećaju.
-Nedostatak moći u njegovoj pojavi, nedostatak vizije u njegovoj vladi i nestvarnost njegove osobne komunikacije doveli su ga tu gdje je sada: na rubu. Scholz nije loša osoba, samo loš kancelar. U povijesnoj knjizi poglavlje koje govori o njegovoj vladavini vjerojatno će u ne tako dalekoj budućnosti imati naslov: Olaf Scholz, greška, piše Steingart u tekstu koji je objavio Focus.
Mladi na EU izborima u Njemačkoj
Ipak, pozitivno u svemu je da je velik broj mladih ljudi izašao na ove europske zbore. Naime, po prvi put su na europskim izborima mogli glasati i mladi koji imaju 16 i 17 godina. Glasačko ponašanje njemačke mladeži stoga se očekivalo s velikim uzbuđenjem i zapravo je donijelo neka iznenađenja.
Najveće iznenađenje dolazi od Zelenih: u dobnoj skupini od 16 do 24 godine stranka je izgubila impresivnih 23 postotna boda glasova u usporedbi s posljednjim europskim izborima 2019. S 34 posto pala je na 11 posto. Mladi birači spremniji su dati šansu manjim strankama. Sveukupno, ostale stranke su dobile 28 posto - dvostruko više od ukupnog rezultata.
>>> FOTO Ovo su junaci preferencijalnih glasova