Vlada bi sutra trebala objaviti točan broj potpisa za dva referenduma

Vlada bi sutra trebala usvojiti izvješće o točnom broju valjanih potpisa za referendum koje su prikupile dvije građanske inicijative “Narod odlučuje” i “Istina o Istanbulskoj”.

Apis, agencija koja je provjeravala prikupljene potpise, sinoć je potpune podatke trebala dostaviti povjerenstvu koje je odlučivalo o spornim potpisima, odnosno povjerenstvo Ministarstvu uprave, koje bi pak izvješće trebalo predati Vladi koja danas u podne održava sjednicu. Već prije nekoliko dana iscurili su neslužbeni podaci o tome da nije prikupljeno dovoljno valjanih potpisa ni za jednu inicijativu jer među potpisima navodno ima kopiranih potpisa iz potpisnih knjiga za prijašnji referendum o braku, lažiranih potpisa koji ne odgovaraju OIB-u i slično.

O upitnim potpisima odlučivalo je sedmeročlano povjerenstvo koje je odabrao ministar uprave Lovro Kuščević nakon što je Sabor zadužio Vladu, a Vlada Ministarstvo uprave za provjeru broja i vjerodostojnosti potpisa. Povjerenstvo je pak odredilo pravila prema kojima je neki upitan potpis bio ipak prihvaćen ili odbačen. Ključno je bilo da se OIB i potpis poklapaju, odnosno da je potpisnik upisan u registar birača.

Povjerenstvo su činili Terezija Marić, načelnica Samostalnog sektora za građanska stanja i modernizaciju upravnog postupanja (članica i predsjednica Povjerenstva), Gordana Vidaković, voditeljica Službe za registar birača (članica), Nani Klepo, stručna suradnica u Službi za politički i izborni sustav (članica), Josip Osmann, savjetnik ministra, Ružica Zekić Marinović, Uprava za upravne i inspekcijske poslova, Stjepan Cavrić, Uprava policije, i Ivana Žiljak, viša savjetnica u Službi za zaštitu osobnih podataka. Mato Palić, docent na Pravnom fakultetu u Osijeku i podržavatelj referenduma o izmjeni izbornih pravila, već je postavio pitanje prema kojim su to zakonskim odredbama određena pravila o tome jesu li određeni sporni potpisi valjani ili nisu.

U Ministarstvu uprave pak kažu da je sve odrađeno prema zakonskoj regulativi. Obje građanske inicijative dobrim su dijelom usmjerene protiv Vlade, odnosno Vladinih odluka i velikih stranaka (HDZ i SDP) pa su se premijer Plenković i njegovi ministri unaprijed odredili da su protiv tih inicijativa. Ministarstvo uprave predlagateljima referenduma nije dopustilo nazočnost promatrača na prebrojavanju i provjeri potpisa tvrdeći da će Apis (popola vlasništvo Grada Zagreb i države) pošteno i objektivno pristupiti provjeri broja potpisa. Tako je cijeli proces provjere bio nadziran kamerama, provjeru je radilo 60 operatera, a cijeli posao državu će koštati oko milijun kuna.

U Hrvatskoj su od samostalnosti održana tek tri referenduma – o samostalnosti, o ulasku u EU i o ustavnoj definiciji braka. Bilo je 14 referendumskih inicijativa koje nisu prošle, a zakon o referendumu potrebno je temeljito mijenjati i točno propisati referendumska pravila. Jedina recentna promjena jest da donacije za referendume više ne smiju biti anonimne.