Mostarci su izašli na birališta nakon 12 godina, nova pravila spriječila su preglasavanje

Nakon punih 4467 dana Mostarci su jučer konačno imali prigodu glasovati na izborima kako bi dobili novi saziv Gradskoga vijeća, što je konačno omogućeno dogovorom političkih stranaka iz lipnja ove godine.

Ovaj grad koji je središte Hercegovine nema Gradskoga vijeća od 2012. godine, pa je otad nemoguće bilo razriješiti uprave gradskih poduzeća, donijeti prostorne planove o razvoju grada i druge odluke važne za živote ljudi. A sve je to posljedica izbornih propisa i Statuta koji je nametnula međunarodna zajednica ovome gradu koji ima i posebna pravila kako bi se onemogućila prevlast nešto brojnijih Hrvata nad Bošnjacima. Iako je odaziv na izbore bio bolji nego u ostatku Bosne i Hercegovine, ipak je bio ispod očekivanja političkih stranaka s obzirom na činjenicu da su Mostarci predugo imali predah u biranju lokalnih predstavnika u vlasti. Na to je, po svemu sudeći, utjecala i epidemija koronavirusa, a upravo je ovo hercegovačko središte jedno od mjesta koje je bilo najviše pogođeno zarazom, ali i brojem preminulih pacijenata. Pa ipak na biralištima su se provodile sve epidemiološke mjere od mjerenja temperature svakog sudionika izbornog procesa do dezinficiranja ruku.

Izborima dominiraju liječnici

Najviše izgleda na izborima za pobjedu imaju vodeća Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ BiH) te bošnjačka Koalicija za Mostar koju predvodi Stranka demokratske akcije (SDA), no na izbor gradonačelnika će se posve pouzdano sačekati izvjesno vrijeme.

A ove dvije stranke su na čelo tih listi postavile dva ugledna liječnika, ravnatelja Doma zdravlja Mostar dr. Marija Kordića, koji je nositelj HDZ-ove liste, a SDA koaliciju predvodi ravnatelj Regionalne bolnice “Dr. Safet Mujić” Zlatko Guzin.

Građani Mostara na izborima biraju 35 vijećnika u Gradskome vijeću iz kojega se posredno bira novi gradonačelnik. A to vijeće popunjava se s lista šest gradskih područja, koja su i izborne jedinice, iz kojih se biraju 22 vijećnika, dok se 13 njih bira s jedinstvene gradske liste kao da je Mostar jedna izborna jedinica. Nasljednik Ljube Bešlića na mjestu gradonačelnika, prema Statutu, bira se posredno iz reda izabranih vijećnika, a posljednji put 2008. godine za to je trebalo gotovo godinu i pol. U prva dva kruga glasovanja za izbor gradonačelnika potrebna je dvotrećinska većina vijećnika, no u trećem krugu glasovanja gradski Statut precizira osiguranje jednostavne većine. Odlazeći gradonačelnik Ljubo Bešlić izabran je 2009. godine tek nakon naputka visokog međunarodnog predstavnika Valentina Inzka da se o novom gradonačelniku tajno glasuje. Tada je Bešlić dobio potporu 17 vijećnika i izabran je na tu poziciju.

Ovi izbori, govore kritičari, djelomično su kompromitirani zbog izbornog inženjeringa i prebacivanja više stotina bošnjačkih birača u većinski hrvatski dio Mostara kako bi se pokušalo utjecati na izbor vijećnika iz ovoga dijela grada s obzirom na to da tamo tek nekoliko desetaka glasova može promijeniti odnos snaga. Istodobno su tri većinska bošnjačka izborna područja etnički znatno homogenija. Zbog manipulacija savez stranaka u Hrvatskom narodnom saboru BiH podnio je kaznene prijave tužiteljstvu Hercegovačko-neretvanske županije kako bi spriječio izborne prijevare.

Nelogično je i da se na popisu birača u Mostaru nalaze čak 100.864 birača, dok je po posljednjem popisu pučanstva u ovome gradu živio tek neznatno veći broj stanovnika, njih 105.797. Pri tome je oko 5000 Hrvata više nego Bošnjaka.

Mostar po svojim pravilima

Mostar dugi niz godina nije imao izbore jer je Ustavni sud BiH 2010. godine osporio posebne izborne propise za ovaj grad koje je nametnula međunarodna uprava, a kakve nema nijedan drugi grad ili općina u BiH.

U Gradsko vijeće naime ne može se izabrati više od 15 Hrvata i Bošnjaka, što nije pravilo čak ni u glavnome gradu Sarajevu ili Banjoj Luci. U tome vijeću moraju biti najmanje četiri predstavnika srpskoga naroda te jedan predstavnik manjina. Sve važnije odluke donose se dvotrećinskom većinom ili se moraju suglasiti bošnjačka i hrvatska strana koja može uložiti i nacionalni veto. Na taj je način zajamčeno da bošnjačku stranu Hrvati neće preglasati