“Mrtvi otok” za Macrona: Lideri Korzike bojkotirali svoga predsjednika

Nakon točno godinu dana, jučer se francuski predsjednik Emmanuel Macron vratio na Korziku na kraju “ture po Francuskoj” u sklopu velike nacionalne rasprave o reformama. No, lideri najvećeg francuskog otoka, Jean-Guy Talamoni (predsjednik Skupštine Korzike) i Gilles Simeoni (predsjednik korzičke vlade), bojkotirali su raspravu na koju je bilo pozvano 360 otočnih načelnika. Načelnik Olivese, Jean-Luc Millo, objasnio je kako se osjeća “poniženim držanjem Pariza prema Korzici”.

Ne traže neovisnost

Operacija bojkota Macrona nazvana je “mrtvi otok”. Na putu do Cozzana, mjesta sastanka, na oko 60 km od Ajaccia, sve je bilo ispunjeno korzičkim zastavama. Koalicija korzičkih nacionalista Za Korziku (Pè a Corsica), potaknula je prosvjed “mrtvi otok” (isula morta, na korzičkom jeziku), a načelnik Bastije Pierre Savelli objašnjava kako je riječ o simboličnoj gesti, zatvaranju trgovina, škola, postavljanja korzičkih zastava itd., kako bi se izrazilo nezadovoljstvo prema predsjedniku Macronu.

Gilles Simeoni, predsjednik Izvršnog vijeća korzičke zajednice, iznosi kako ga je Macron pozvao u Elizejsku palaču 20. veljače na razgovor, ali da je taj poziv odbio. Korzika proživljava ekonomsku, društvenu, kulturnu krizu i očekuje hitne odgovore, ali ona ne dolazi, a Macron se, kako je kazao Simeoni, ograničava na protokolarni posjet.

Korzika, francuska regija-otok s oko 340.000 stanovnika, ne samo što nema ni približno sličnu autonomiju kakvu uživaju Katalonija ili Baskija u Španjolskoj ili Škotska u Velikoj Britaniji, već su njezini zahtjevi mnogo niži od traženja neovisnosti. Na prošlim administrativnim izborima s 56,5% glasova pobijedili su korzički nacionalisti koalicije Za Korziku (Pe’ a Corsicana) na čelu sa Simeonijem i Talamonijem.

Napadaju vile i vikendice

Traže od Pariza četiri stvari: veću autonomiju, amnestiju za “političke zatvorenike”, službeni status korzikanski jezika zajedno s francuskim jezikom i priznanje “statuta boravka” koji bi omogućio sučeljavanje sa spekulacijama s nekretninama i visokim cijenama kod kupovanja stanova.

Upravo glede situacije s nekretninama se stanje zaoštrava. Mnogi Francuzi imaju vikendice na Korzici i cijena nekretnina raste, pa su nedostižne za Korzikance.

Traži se da oni koji borave na otoku mogu imati niže cijene nekretnina. Napadaju se vikendice Francuza. Samo u ožujku ove godine napadnuto je raznim eksplozivima sedam vikendica i vila (29. vikendica u izgradnji u Venzolascu, a 9. su napadnute dvije vile u Penta di Casinci, kuća u Patrimoniju, nekretnina Ville di Pietrabugnu, te dvije vile u Piani).

Korzika je četvrti otok po veličini u Sredozemlju (poslije Sicilije, Sardinije i Cipra), a mnogi je nazivaju i “Otokom ljepote” (l’Île de Beauté). Znana je i kao mjesto rođenja Napoleona (rođen 1769. u Ajacciu) godinu dana nakon što je Republika Genova dala otok francuskom kralju Luju XV. kako bi platila dugove. Trećina teritorija je nacionalni park i ima samo 35 stanovnika po četvornom kilometru.

Glavna ekonomska grana je turizam, slijede poljoprivreda i stočarstvo. Administrativno je podijeljena na dva departmana, sjevernu i južnu Korziku, te ima 52 kantona i 360 općina. Ovogodišnja šala za 1. travnja na Korzici je bila da je talijanska vlada, kao nasljednica Republike Genove, zatražila povratak otoka Italiji, a o tome su pisali i listovi Corse Net Infos i Corse Matin.