Nova ruska poruka Hrvatskoj: Neka Kijev prihvati sporazum iz Minska

Dok traju pripreme za posjet predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, što bi se prema izvorima s Pantovčaka trebalo dogoditi ove jeseni, iz Moskve još jednom stiže izraženo rusko protivljenje kontaktima između hrvatskih i ukrajinskih vlasti, u kojima Hrvatska, prema inicijativi premijera Andreja Plenkovića, prenosi Ukrajini svoja iskustva vezana za mirnu reintegraciju okupiranih područja.

Ministarstvo vanjskih poslova Rusije u priopćenju objavljenom 1. rujna na svojim web-stranicama tvrdi da je iskustvo Republike Hrvatske u povratu okupiranih područja tijekom 1990-ih “negativno” te da je stoga opasno da službeni Kijev pokušava učiti na temelju tog iskustva.

– Prisjetimo se 250 tisuća srpskih izbjeglica koje su iz Hrvatske protjerale vojne operacije provedene iz Zagreba 1995. godine, kao i mnogobrojnih civilnih žrtava – piše u priopćenju ruskog ministarstva. “Bilo kakvo spominjanje vojnih scenarija prema Donbasu posebno se čini pogrešnim i nemoralnim u trenutku kada je u prvim danima škole ‘normandijska kontaktna skupina’ uspjela dogovoriti prekid vatre”, dodaje se u priopćenju.

Ipak, za razliku od prvog takvog priopćenja iz studenog 2016., kad je službena Moskva prvi put izrazila zabrinutost zbog Plenkovićeve najave prenošenja hrvatskog iskustva Ukrajincima, ovaj put priopćenje ruskog ministarstva sadrži i jednu pozitivnu, a ne samo negativne poruke Hrvatskoj. Tekst, naime, završava rečenicom koja kaže da se Moskva “rukovodi težnjom prema razvitku prijateljskih odnosa s Hrvatskom” (pa stoga poziva Zagreb da ohrabri Kijev na primjenu sporazuma iz Minska).

Priopćenje iz studenog prošle godine nije naglašavalo nikakvu rusku težnju za prijateljskim odnosima sa Zagrebom, nego su u njemu Rusi “pozivali Zagreb da se, umjesto besmislenog rasuđivanja (o stanju u Ukrajini, op. a.) posveti rješavanju kroničnih unutarnjih problema, povezanih s pravima Srba i drugih nacionalnih manjina u Hrvatskoj”.