U Bruxellesu su špijuni posvuda. Tvrdi to belgijski ministar pravosuđa Paul Van Tigchelt koji je u intervjuu upozorio da su skandali poput Qatargatea i Chinagatea samo vrh sante špijunaže u glavnom gradu Belgije. U Bruxellesu se ne nalaze samo institucije EU i NATO-a, već i oko 100 drugih međunarodnih organizacija i oko 300 stranih diplomatskih misija. Belgijski hvatači špijuna, koji su odgovorni za očuvanje sigurnosti tih europskih i NATO organizacija, sve se više suočavaju s ruskim neprijateljstvom, kineskim špijuniranjem i povratkom tvrdokorne geopolitike, rekao je Van Tigchelt.
Problem nije novi, s obzirom na ulogu Bruxellesa na međunarodnoj sceni. – Kaže se da je špijunaža druga najstarija profesija na svijetu. Stoga je europska koordinacija ključna i stalno se poboljšava – rekao je belgijski ministar koji trenutačno predsjeda sastancima ministara pravosuđa EU dok njegova zemlja predsjeda Vijećem EU, piše Politico.
Zbog prijetnji špijuniranjem, belgijska vlada udvostručila je ljudstvo državnih sigurnosnih službi na oko 1000 djelatnika. Njegov se prioritet također djelomično pomaknuo s protuterorizma – nakon terorističkih napada u Parizu i Bruxellesu 2015. i 2016. – na protuobavještajne poslove. Belgija je također uložila u časnike za vezu u Washingtonu, Den Haagu i Maroku.
VEZANI ČLANCI:
Belgija se u posljednje vrijeme morala suočiti s nekoliko špijunskih skandala visokog profila. U slučaju Qatargate sumnja se da su osumnjičenici povezani s Europskim parlamentom primali novac ili darove u zamjenu za izvršavanje naloga Katara. Maroko i Mauritanija također su navodno osumnjičeni da stoje iza operacija za utjecaj u Europskom parlamentu. Tu je i Chinagate, čiji je centar Frank Creyelman iz krajnje desne stranke Vlaams Belang. Creyelman, koji se našao na meti kritika u prosincu nakon što su procurili razgovori između njega i kineskog špijuna, navodno je više od tri godine utjecao na belgijsku politiku u zamjenu za mito.
Postoje i druge potencijalne prijetnje budući da će 2024. biti ključna godina, a Belgija i EU idu na izbore. Zbog toga se obavještajne službe moraju pripremiti za hakiranje i dezinformacije, rekao je Van Tigchelt, belgijski liberal koji je i zamjenik premijera. – Nije nemoguće da u nekom trenutku jedan od ovih nama ne tako bliskih režima pokuša hakiranjem u sustav lažirati izbore. Toga moramo biti svjesni jer je moguće. Geopolitički kontekst tjera nas da budemo manje naivni – rekao je Van Tigchelt upozoravajući pritom na Rusiju. Ukupno je Belgija do sada protjerala 41 ruskog diplomata zbog navodne špijunaže. – Rusija nije samo izvršila invaziju na Ukrajinu, već je uključena u hibridni rat i ovdje. Za svaku je demokraciju teško pronaći pravu ravnotežu u pogledu sigurnosti – rekao je Van Tigchelt.
– Ako Belgija sutra odluči smanjiti 10 milijardi eura iz socijalne skrbi kako bi ih stavila u sigurnost, to je u redu za mene, ali to su izbori koje morate donijeti. Demokracija koja poštuje vladavinu prava uvijek je u određenoj mjeri ranjiva – dodao je.
U tjednima koji slijede belgijski parlament trebao bi odobriti nova pravila koja će olakšati kažnjavanje onih koji će biti uhvaćeni u špijunaži. Sadašnje odredbe datiraju iz 1930-ih i ne klasificiraju špijunažu kao kazneno djelo. To je, primjerice, otežalo kazneni progon Creyelmana, kojeg je stranka Vlaams Belang izbacila u sklopu skandala Chinagate.
VEZANI ČLANCI:
Iako će belgijska pravila o špijunaži postati stroža, Van Tigchelt je upozorio da je i dalje teško dokazati špijunažu pred sucem jer se povjerljivi podaci često ne mogu koristiti u otvorenim sudskim postupcima. Za ministra je provođenje kaznenih istraga na sudu samo jedan od načina stvaranja ''neprijateljskog radnog okruženja'' za špijune u Belgiji. Ostali načini uključuju protjerivanje diplomata zbog njihove umiješanosti u špijunažu, povlačenje radnih dozvola i zatvaranje istraživačkih instituta povezanih sa špijunažom.
Kako bi stvorila takvo neprijateljsko radno okruženje za špijune, Belgija bi trebala razmotriti više prelaska s obrambenih protuobavještajnih na ofenzivne metode, rekao je Van Tigchelt. Dodao je da su belgijske obavještajne službe bitan tampon ''protiv opasnosti o kojima govorimo. Uvjeren sam u potrebu jake državne sigurnosti koja može biti ofenzivnija nego danas. Što se mene tiče, to je sljedeća rasprava koju bismo trebali imati'', dodao je.
No sve će se dogoditi u kontekstu vladavine prava, naglasio je ministar pravosuđa, kao i ograničenja onoga što belgijske obavještajne službe mogu učiniti. Iako mogu raditi sa stranim obavještajnim službama, Belgijci ne mogu izvoditi nikakve operacije u inozemstvu, rekao je Van Tigchelt. ''To neće biti James Bond situacija'', zaključio je.
GALERIJA Sjeverna Koreja demonstrirala novo oružje
I kako su završili oni što su špijunirali Merkelicu?