NOVA ŠKOLSKA GODINA

Ove godine u osnovnim školama najmanje učenika s teškoćama u razvoju

Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Ove godine u osnovnim školama najmanje učenika s teškoćama u razvoju
30.09.2024.
u 18:00
Promatraju li se županije, najviše djece s teškoćama u razvoju škole je pohađalo u Bjelovarsko-bilogorskoj, Međimurskoj i Koprivničkoj županiji, u sve tri te županije više od 10 posto djece upisane u škole.
Pogledaj originalni članak

U Hrvatskim osnovnim školama s ovom je školskom godinom u svim razredima ukupno 27.060 djece s teškoćama u razvoju - najviše u osmom, a najmanje u prvom razredu. Ovogodišnji broj djece s teškoćama u razvoju u svim osnovnim školama Hrvatske manji je nego u protekle dvije školske godine, no veći u odnosu na školsku 2021./2022. godinu kada je redovne osnovne škole pohađalo 26.220 djece s teškoćama. Te je godine, promatraju li se županije, najviše djece s teškoćama u razvoju škole je pohađalo u Bjelovarsko-bilogorskoj, Međimurskoj i Koprivničkoj županiji, u sve tri te županije više od 10 posto djece upisane u škole.

Te su županije uostalom i ove školske godine na samom vrhu s upisanih najviše djece s teškoćama u razvoju – štoviše ove školske godine postotak djece s teškoćama u razvoju u tim je županijama veći negoli je bio prije tri godine. Tako je u Međimurskoj županiji u osnovnim školama čak 11,68 posto djece s teškoćama u razvoju, Bjelovarsko-bilogorskoj 11,46 posto i Koprivničko-Križevačkoj u kojoj je u škole upisano 10,99 posto djece s teškoćama u razvoju.

Ove godine znatan porast broja takve djece primijećen je u školama Primorsko-goranske županije – djece s teškoćama u cijeloj toj županiji je 11,43 posto odnosno 2128 njih, dok ih je školske 2021./2022. godine u toj županiji bilo 9,38 posto. U odnosu na spomenute županije Šibensko-kninska i Ličko-senjska županija u osnovnim školama na svome području imaju najmanje djece s teškoćama u razvoju – 6,7 posto. Točnije u Šibensko-kninskoj županiji ukupno je 454 djece s teškoćama u razvoju, a u ukupnom broju apsolutno dominiraju dječaci – 301 učenik, dok je u Ličko-senjskoj županiji 205 djece s istovjetnom dominacijom dječaka koji imaju teškoće u razvoju – 126 njih.

VEZANI ČLANCI: 

U redovne srednje škole diljem zemlje s ovom školskom godinom upisano je ukupno 4827 učenika s teškoćama – najviše u drugim i trećim razredima. Ukupan broj srednjoškolaca s teškoćama u razvoju ove je godine manji u odnosu na posljednje četiri školske godine, samo lani u srednjim školama bilo je 6137 učenika s teškoćama u razvoju. Bjelovarsko-bilogorska županija i među srednjoškolcima ima najviše upisanih učenika s teškoćama, a nju slijedi i Grad Zagreb. Naime u svim srednjim školama Grada Zagreba ove je godine 1630 učenika s teškoćama u razvoju – 934 srednjoškolca i 696 srednjoškolki. Lani je u Gradu Zagrebu u svim redovnim srednjim školama bilo ukupno 2068 učenika s teškoćama u razvoju, a školske 2022./2023. njih 2070.

Visoko na listi po najvećem obuhvatu srednjoškolaca s teškoćama u razvoju je i Zagrebačka županija. Ove je godina u svim srednjim školama na tome području upisano 278 učenika s teškoćama u razvoju od čega je 150 učenika i 128 učenica. Nakon Zagrebačke slijedi Zadarska županija u čijim srednjim školama je ove godine upisano ukupno 277 učenika s teškoćama.

Ova je školske godina i godina u kojoj je u glazbenim ili plesnim školama upisano najmanje djece s teškoćama nego u posljednje četiri godine – u cijeloj Hrvatskoj tek njih sedmero, dok ih je školske 2023./2024. godine bilo 13, a školske 2022./2023. deset. Promatra li se ukupni broj srednjoškolaca s teškoćama u razvoju s ovom školskom godinom u cijeloj Hrvatskoj, svoje srednjoškolsko obrazovanje trebalo bi završiti njih 761 od čega je 396 učenika i 365 učenica.

>>> FOTO Možete li odgonetnuti gdje se nalazimo ako imena mjesta prevedemo na engleski?

Foto: Društvene mreže
Karta Hrvatske
Foto: Ivana Ivanovic/PIXSELL
Sinj: Ivan Bešlić otac ubijene Anđele Bešlić
Foto: Zeljko Hladika/PIXSELL
Panorama grada Pregrade
Foto: Zeljko Hladika/PIXSELL
Panorama grada Pregrade
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Grad Zabok
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Grad Zabok
Foto: Sasa Miljevic / PIXSELL
Pore?: Uspješno otplivan još jedan Pore?ki delfin
Foto: Sasa Miljevic / PIXSELL
Panorama Pore?a u ljetno jutro
Foto: Josip Regovic/PIXSELL
Crno-bijele vizure grada Samobora
Foto: Robert Anic/PIXSELL
Samobor: Stari grad na brdu Tepec
Foto: Slavko Midzor/PIXSELL
Grad Velika Gorica
Foto: Slavko Midzor/PIXSELL
Grad Velika Gorica
Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL
Prazne ulice u Vodicama
Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL
Prazne ulice u Vodicama
Foto: Borna Jaksic/PIXSELL
58. Đakovački vezovi, povorka ''Malih vezova"
Foto: Davor Javorovic/PIXSELL
Pogled iz zraka na Grad Đakovo
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
Zagreb: Promjena vremena rashladila grad i gradske ulice
Foto: Tomislav Miletic/PIXSELL
Zagreb: Pogled sa Zagrebačke katedrale na centar grada
Foto: Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL
U Ludbregu i okolici djeluju najveći proizvođači cvijeća u Hrvatskoj
Foto: Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL
Turistička patrola Ludbrega
Foto: Google Maps/Screenshot
Foto: Google Maps/Screenshot
Foto: Matko Begovic/PIXSELL
Baška Voda: Reportaža o problemu s ležaljkama na plaži
Foto: Matko Begovic/PIXSELL
Nekretnine u vlasništvu Rusa u okolici Makarske
Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Jesenski ugođaj u Omišu
Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Jesenski ugođaj u Omišu
Foto: Marko Jurinec/PIXSELL
Op?ina Bednja proteže se preko prekrasnih zagorskih brežuljaka
Foto: Google maps/screenshot
Foto: Google maps/screenshot

NAJAVLJUJU POČETAK RADOVA

RS ne odustaje od zračne luke u Trebinju, a evo zašto je to jako loše za stanovništvo na jugu naše države

Bez obzira na to što dubrovački političari upozoravaju da BiH obvezuje Konvencija o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, tzv. ESPOO Konvencija, kao i Protokol o strateškoj procjeni okoliša uz Konvenciju o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, Dodik je nedavno izjavi da je specifičnost lokacije dala mogućnost i drugima da utječu na gradnju, ali da oni unatoč tome neće odustati od projekta

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.