Nakon ljetnih praznika, školsko zvono diljem Hrvatske danas je označilo početak nove nastavne godine za ukupno 451.660 učenika, koliko ih pohađa i osnovne i srednje škole. I dok Hrvatska, barem prema prvim informacijama unesenim u sustav, broji manje prvašića nego prethodne nastavne godine, ove godine ima više srednjoškolaca. Naime, prema trenutačnim podacima, prvi razred srednje škole upisalo je oko 41.400 učenika, što je za oko 1100 učenika više u odnosu na prošlu školsku godinu kada je prve razrede upisalo 40.285 učenika. Te brojke i nisu ohrabrujuće kada se zna da je u razdoblju od školske 2013./2024. godine pa do školske 2023./2024. Hrvatska ostala bez ukupno 58.918 učenika, najviše u Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Brodsko-posavskoj županiji. Stoga ne čudi podatak da je danas u hrvatskim školama prosječna veličina jednog razreda 17 učenika, dok ih je školske 2013./2014 u jednom razredu bilo 20.
Štoviše ove školske godine, promatrano sve razrede i osnovnih i srednjih škola, Hrvatska ima najmanje učenika u V. razredu osnovnih škola. I dok se čekaju najnoviji upisni podaci koji će biti dostupni do 30. rujna dokad traje upis u e-maticu, ova će nastavna godina biti u znaku važnih priprema, prije svega nastavnika strukovnih srednjih škola, koje se ove godine pripremaju za veliku reformu strukovnog obrazovanja koja službeno s primjenom novih kurikula započinje sljedeće nastavne godine. Riječ je o reformi koja se najdulje pripremala, a u njoj su, od svih dosadašnjih reformi, najviše sudjelovali upravo sami nastavnici i ravnatelji kako bi učenike pripremili za modularnu nastavu koja će se primjenjivati u strukovnim školama.
Tijekom protekle školske godine u eksperimentalnom dijelu modularne nastave sudjelovalo je devet škola, dok se ove godine lista škola koje uvode modularnu nastavu povećava. U ovoj školskoj godini nema većih promjena koje mogu utjecati na učenike osnovnih ni srednjih škola. Nema velikih ni krucijalnih promjena u državnoj maturi, a učenici osnovnih škola nastavljaju s pisanjem nacionalnih ispita na razini cijelih generacija. Ti su datumi već poznati. Tako će učenici svih IV. razreda osnovnih škola nacionalnim ispitima pristupiti 10. ožujka 2025. godine kada ih očekuje ispit iz hrvatskog jezika. Učenici četvrtog razreda ispite će pisati još i iz matematike i prirode i društva. Svi učenici VIII. razreda osnovnih škola nacionalnim ispitima pristupaju 17. ožujka kada ih također očekuje ispit iz hrvatskog jezika. Za sve osmaše provedbe nacionalnih ispita trajat će do 3. travnja 2025. godine budući da ih oni pišu iz osam predmeta – hrvatskog, prvog stranog jezika, matematike, biologije, fizike, kemije, geografije i povijesti.
Kao i prošle godine, rezultati nacionalnih ispita ne utječu na učenike, ne upisuju se brojčano u imenik, niti utječu na prosjek ocjena. Stoga je važno napomenuti upravo roditeljima da nikakve pripreme, pogotovo ne one koje se plaćaju, nisu potrebne. Cilj nacionalnih ispita jest dobiti uvid u realno znanje učenika, kako na razini generacije, tako i na razini škole, a svi ravnatelji osnovnih škola već su dobili dopis s molbom da u danima provedbe nacionalnih ispita ne planiraju školske izlete ni terensku nastavu budući su ispiti ove godine pomaknuti jer je između ostalog za tjedan dana pomaknut i početak nove nastavne godine.
GALERIJA Testirali smo školske šestare. Prate li kvaliteta i praktičnost cijenu?
452 tisuće sjedalica onih od spužve koje koštaju cca 10 kuna komad, to je investicija od par tisuća eura da naša djeca ne sjede na drvenim hladnim stolicama, ali nema se novca, znate djeco, Plenki je morao upravo kupiti nove mobitele za 9,8 milijuna eura, pa nema se sada, sjedite vi djeco i dalje na drvenim stolicama kao za vrijeme Tite.