Ovo je 100 najmoćnijih ljudi u Hrvatskoj

Premijer Andrej Plenković treću je godinu vodeći na Večernjakovoj listi najmoćnijih ljudi u Hrvatskoj na kojoj smo rangirali prvih deset, dok smo ostale poredali bez namjere rangiranja jer je vrlo teško mjeriti i razlikovati jednu vrstu moći od druge.

Neki su moćni po funkciji, a neki i na funkciji ne koriste ovlasti koje imaju zbog nedostatka autoriteta uzrokovanog subjektivnim okolnostima ili jer im to ne dopušta netko tko je moćniji. To što je netko bogat ne znači i da je moćan ako bogatstvo ili sebe nije stavio u društvenu funkciju.

Stoga na listi nema jednog od najbogatijih Hrvata Luke Rajića. Neki više nisu na listi jer su smijenjeni s položaja ili jer su se suočili s jasnim pokazateljima, što je slučaj s političarima, da im zbog afera ili odnosa birača prema njima utjecaj više nije kakav je bio. Ukupno 29 moćnika od lani nije na listi.

Znanstvenici i stručnjaci na pojedinim područjima zbog svojih znanja, vještina i sposobnosti imaju profesionalni utjecaj kojim, nerijetko toga nismo svjesni, bitno utječu na društvena kretanja. Isti je slučaj i s osobama nepoznatim široj javnosti koje iz sjene snažno utječu na naše živote. Dakako, moć može imati pozitivan i negativan predznak, i ideološka opredjeljenja, ali to nam nije bio kriterij zbog kojeg netko treba ili ne treba biti uvršten na ovu listu.

Iako će predsjednički kandidati bitno utjecati na politička zbivanja pa i sudbinu aktualne moćnice na poziciji predsjednice države, nismo ih uvrstili jer oni tek predstavljaju potencijal, koji se može ispu hati, a trenutačno ipak ne raspolažu moćnim alatima. To se odnosi i na bivšeg premijera Zorana Milanovića, Miroslava Škoru i Mislava Kolakušića, premda je potonji već pomrsio račune velikim stranačkim sustavima.

Ove godine na listi je 16 žena, četiri više nego prošle godine. Najmlađi moćnik na listi je 31-godišnji Mate Rimac, a najstariji i ove godine 81-godišnji Dragutin Drk. Za poslovne rezultate tvrtki koristili smo podatke Poslovne Hrvatske. Osim za čelnike četiri fonda, negdje više osoba rangiramo kao jednu jer je njihov utjecaj u tvrtki podjednak.     

Andrej Plenković (49)

Predsjednik Vlade i HDZ-a kormilari, određuje smjer i brzinu kretanja broda zvanog Hrvatska. U njegovim su rukama moćni alati kojima može utjecati na živote svakoga od nas. Njegova je moć po funkciji najveća, a dodatno je definira njegov stil vladanja i autoritet stvoren u Vladi, stranci i državi, kao i iskustvo, znanje i vještine koje posjeduje, te moć procjene osoba i procesa. I to što mu je dana uloga pregovarača u formiranju vlasti u EU, pa i izbor njegove ministrice za glavnu tajnicu Vijeća Europe govori o njegovu vanjskopolitičkom utjecaju, a njegov govor tijela tih dana jasno je odavao koliki je taj utjecaj i koliko mu godi. Kao što je Mostovim ministrima ležerno dao na znanje da ne trpi ultimatume, jednako je postupio i s HNS-ovim faux pas, koliko god je taj njihov korak u očima oporbe i većeg dijela javnosti bio moralno ispravan. I medije je u toj priči gotovo ponizio. Europski izbori malo su ga spustili na zemlju, ali ako je to cijena koju je platio zbog odmaka od vlastite desnice, Istanbulske konvencije, Marakeškog sporazuma, povlačenja Obiteljskog zakona, opiranja referendumskim inicijativama, partnerstva s HNS-om i Miloradom Pupovcem... to i nije puno. Takvu odlučnost u povlačenju nepopularnih poteza kod očekivanih reformi nije pokazao unatoč relevantnim kritikama. I predsjednica je s primicanjem kampanje ublažila svoje kritičke stavove. Andrej Plenković definitivno vlada Hrvatskom. Dakako, sve dok ne dođe pred sud birača koji će dati ocjenu njegove vladavine.

Kolinda Grabar-Kitarović (51)


Predsjednica Republike, ističu mnogi, nema efektivne moći, ali još uvijek ima onih koji bi joj i to malo kohabitacijskih ovlasti ukinuli, sveli na protokol i oduzeli joj izravan izborni legitimitet (SDP). K tomu, množe se kandidati koji žele preuzeti tu funkciju pa to smatraju važnim i oni koji tu poziciju vide kao stubu prema premijerskoj dužnosti (Mislav Kolakušić), oni koji su već bili na daleko moćnijoj premijerskoj dužnosti pa sada sa svojim karakterom žele mijenjati Hrvatsku (Zoran Milanović), kao i oni koji drže da treba ojačati predsjedničke ovlasti (Miroslav Škoro). Nema dvojbe da je utjecaj te funkcije ipak velik te proizlazi iz izbornog legitimiteta kakav nema ni jedan drugi dužnosnik. Na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Rusiji predsjednica je šarmirala brojne nogometne fanove diljem svijeta te je ojačala svoju prepoznatljivost među svjetskim državnicima. Diljem svijeta osvojila je srca mnogih kao istinski primjer sportskog navijanja za svoju zemlju. Grabar-Kitarović svoju je moć pokazala promjenom smjera u koji je krenula smjenom svoga savjetnika Mate Radeljića, dotad jednog od političkih moćnika iz sjene, a što je dovelo do preslagivanja i personalnih redefiniranja političkih ciljeva desnice. Njezino premještanje Ureda diljem Hrvatske nerijetko je predmet kritika medijskih analitičara premda bi se moglo pokazati i kao jedna od presudnih okolnosti, uz njezine vanjskopolitičke aktivnosti, koja govori o njezinoj pristupačnosti i potrebi da vidi stvarni život u zemlji umjesto da s Pantovčaka gleda na hrvatsku stvarnost. I izvjesni demografski pomaci koji su se dogodili na državnoj i lokalnoj razini rezultat su i njezina upornog inzistiranja da je riječ o presudnoj temi za budućnost nacije. Redovito je, već treću godinu, među prvih 50 na Forbesovoj listi 100 najutjecajnijih žena svijeta, 48. u 2018., mjesto ispred slavne urednice časopisa Vogue Anne Wintour i slavne glazbenice Beyonce Knowles.

Ante Vlahović (69)

Najveći pojedinačni dioničar i od 1995. predsjednik uprave Adris grupe, od 1. siječnja 2020. odlazi na poziciju šefa Nadzornog odbora. Dioničarima Adrisa bit će 19. srpnja isplaćeno 18,2 kune po dionici iz neraspoređene zadržane dobiti od 298,5 milijuna kuna “unatoč nepovoljnim okruženju i antipoduzetničkom mentalitetu te masovnom iseljavanju iz Hrvatske”, te je najavljeno tri milijarde kuna investicija do 2023. Grupa Adris je 2018. imala 5,96 milijardi kuna prihoda, 8 posto više nego 2017., uz neto dobit od 423 milijuna kuna. Adris je vodeća hotelska nacionalna tvrtka nakon preuzimanja portfelja Anđelka Leke u HUP-u. U rovinjskoj Maistri neki su od ponajboljih jadranskih hotela, od 2014. im rastu prihodi, a lani su dosegnuli 1,19 milijardi kuna uz bruto dobit od 178 milijuna kuna i 1826 zaposlenih. Otvorenjem Grand Park Hotela Rovinj sa pet zvjezdica i kapaciteta 500 gostiju, investicije od 700 milijuna kuna koju je Vlada RH proglasila strateškom, dovršeno je uređenje zone Monte Mulini, u ožujku su priopćili iz Adrisa. U sastavu grupe je i najveći proizvođač ribe na Jadranu Cromaris te Croatia osiguranje. Zaklada Adris, ističe se kao najveća korporativna zaklada u ovom dijelu Europe te “promiče i potiče inovativnost i kvalitetu u znanstvenom i umjetničkom radu, podupire darovite učenike, studente i znanstvenike, štiti i promiče hrvatsku izvornost i jača ekološku svijest te pomaže najpotrebitijima u hrvatskom društvu”. U 11 godina djelovanja dodijelila je 50 milijuna kuna. Stoga njezin utemeljitelj Ante Vlahović, kao i zbog osobnih donacija u milijunskim iznosima, slovi za našeg najvećeg filantropa.

Emil Tedeschi (52)

Vlasnik multinacionalne kompanije Atlantic grupe (tvrtke i predstavništva u osam zemalja i izvoze na više od 40 tržišta) s oko šest tisuća zaposlenika, prihodima većim od 5,5 milijardi kuna (2,1 milijarde lani u RH, milijardu više nego prije pet godina, i 1800 zaposlenika u 11 kompanija) poslovni je lider s integritetom koji svoje poslovne i osobne kapacitete, stavlja u društvenu funkciju. Poduzetnik s karakterom demonstrirao je svoju moć govora u ožujku kao predsjednik žirija za nagradu EY-poduzetnik godine kad je nadahnuto govorio o aktualnostima politike i gospodarstva. O Uljaniku i 3. maju s tako malo riječi rekao je tako puno: “Kakva blamaža u upravljanju, kakva blamaža u nadzoru, kakva neodgovornost i neznanje političkih elita! (...) Tko ima pravo dati i jednu kunu javnog novca brodogradnji, u odnosu na zaposlene u tekstilnoj ili drvnoj industriji, ili bilo kojem drugom poduzeću, sektoru ili industrijskoj grani? Nacionalna strategija ne može biti samo gašenje požara pod izgovorom nacionalne odgovornosti.”. I kad govori što smo mogli čuti od puno učenijih od njega, te riječi iz njegovih usta imaju daleko veću specifičnu težinu, upravo zato što to izgovara jedan od naših najuspješnijih poslovnih ljudi: “Društvo bogatih, obrazovanih, onih koji razmišljaju održivo i onih socijalno osjetljivih treba biti društvo za kojim težimo”. Najmoćniji ljevičar je jedinstvena pojava u hrvatskom biznisu, pa stoga i nije bilo iznenađenje što je ušao u vlasničku strukturu zagrebačkog radija Yammat FM na kojem uređuje emisiju. Prepoznatljiv je i izvan Hrvatske. U travnju je održao predavanje na Ekonomskom fakultetu u Beogradu. Svoju moć demonstrirao je i odlukom o udruživanju košarkaških klubova Cedevite i slovenske Petrol Olimpije, što je aludirajući na NBA, nazvao avangardnim potezom za Europu. Tek ćemo vidjeti je li u pravu ili je riječ o ishitrenoj i njemu nesvojstvenoj neodgovornoj odluci osobito prema igračima mlađih generacija. Odlukom o podjeli zadržane dobiti, 32 kune po dionici (12 više nego lani), Tedeschiju će 18. srpnja biti isplaćeno 53,6 milijuna kuna od ukupno 106,6 milijuna kuna dividende. Atlantic grupa je lani ostvarila neto konsolidiranu dobit od 243,9 milijuna kuna. Atlantic bilježi najveći godišnji rast cijene dionice – 34,5% na Zagrebačkoj burzi – te je dobio prvu nagradu za najbolje odnose s investitorima. Blic je Tedeschija uvrstio u Top 50 najmoćnijih stranaca u Srbiji.

Miljenko Živaljić (58)

Predsjednik uprave Zagrebačke banke od 2015., a član uprave od 2007., imenovan je na još jedan četverogodišnji mandat na čelu banke, koji mu teče od 7. veljače ove godine, nakon što je potvrđen od HNB-a. Lani u studenome Zagrebačka je banka dobila nagradu za najbolje privatno bankarstvo u Hrvatskoj u 2018. koju dodjeljuju časopisi Professional Wealth Management i The Banker, kao i nagrade EuromTop Employers.

U 2018. ostvarili su dobit od 1,85 milijardi kuna, poslovni prihodi su im bili 4,5 milijarde kuna (od kamata 2,6 milijarde, milijardu od provizija i naknada i 757 milijuna kuna od trgovanja i ostalih prihoda). Imovina banke iznosi 113 milijardi kuna, a povećana je za 11 milijardi kuna (+10,8%).

Troškovi poslovanja iznose 1,8 milijardi kuna ili 40,73 %. Neto krediti komitentima iznose 65,87 milijardi kuna, a depoziti komitenata 83 milijarde kuna. Zaba drži četvrtinu bankarskog tržišta. Banka potpomaže niz kulturno-umjetničkih manifestacija, sport, humanitarne aktivnosti i kroz Moj Zaba Start dodjeljuje financijske potpore najboljim poduzetničkim i društveno korisnim idejama i projektima.

Milan Bandić (63)

Gradonačelnik Zagreba, s proračunom od 9,8 milijardi kuna za 2019. (9,3 milijarde kuna za 2018. i 7 milijardi u 2016.) dovoljno je za uvrštavanje među najveće hrvatske moćnike, i bez njegova političkog i dužnosničkog iskustva s kojim se nitko u Hrvatskoj ne može mjeriti. Kad netko poput Bandića odrađuje šesti gradonačelnički mandat, onda je logično da za njega vrijede posve drukčiji kriteriji pa si može dopustiti štošta zbog čega bi se netko drugi na njegovu mjestu vrlo loše proveo. I na naizgled teške gafove i afere, Bandić uvijek ima osebujan odgovor. Tako, kad mu je prigovoreno da je sebi bliske ljude zapošljavao u za tu svrhu izmišljenom uredu za ljudske resurse, rekao kako je taj ured njegova zamisao, te još potkrijepio: “Ja nisam ničiji žmigavac, ja samo koristim svoje ovlasti”. Na uzvratno pitanje je li mu neugodno, uzvratio je: “Zašto bi meni bilo neugodno, to je moj stil. Moj stil je mojih šest mandata. Dopustite mi da imam svoj stil. Moj stil je neponovljiv. Nitko za milijun godina neće dobiti šest mandata gradonačelnika, to je pitanje stila”, njegova je verbalna bravura i minijatura u kojoj je sve rekao o svojoj moći. Inače, upravo kako bi se spriječila koncentracija moći kod jedne osobe, uveden je institut ograničenja mandata koji vrijedi za predsjednika države, ali ne i za (grado)načelnika ili premijera. Iako je još 2013. Bandić najavio da će nakon šestog mandata u mirovinu, teško je povjerovati da neće odraditi i sedmi mandat. Njegov saborski klub dokaz je da je Bandić najveći eklektik među političarima čije političke majstorije i najveći moraju ukalkulirati u svoje planove.

Silvio Kutić, Roberto Kutić 
i Izabel Jelenić

Osnivači su tvrtke Infobip, globalne IT i komunikacijske tvrtke iz Vodnjana, dobitnici nagrade EY Poduzetnik godine za 2018. Infobip ima više od 1500 zaposlenika u 61 uredu na svim kontinentima osim Antarktike. To je bio najbržerastući hrvatski startup po broju zaposlenih koji je prerastao u najbržerastuću hrvatsku kompaniju, te najvećeg hrvatskog izvoznika u IT sektoru. Usluge te komunikacijske platforme u “oblaku” koriste i Uber, Facebook, WhatsApp, Virgin Records odnosno 4,7 milijardi ljudi. Uručujući im nagradu, Emil Tedeschi je rekao: “To što Hrvatska ima u Vodnjanu je čudo. To je svjetska tvrtka u Hrvatskoj, to su znanje i ingenioznost.”. Dokaz tomu su i brojna priznanja i nagrade koje su dobili diljem svijeta u poslovnim i inovacijskim kategorijama. “Uspjeli smo zbog posebne kulture u našoj tvrtki i naših zaposlenika. Znanje je naše najveće oružje, imamo svoje programe, svoju akademiju na koju nam dolaze iz cijelog svijeta. Drago nam je da smo omogućili mladim ljudima da rade i da napreduju i da u konačnici ostanu živjeti u Hrvatskoj. Postajemo centar izvrsnosti inženjerstva i želimo od Vodnjana napraviti tehnološki grad u koji se dolazi sa svih strana svijeta po naša znanja”, rekao je Silvio Kutić, kako je prenio Lider. Od tvrtke iz Vodnjana tek se očekuju moćne stvari s obzirom i na njihove najave investicija u Zagrebu i Istri te plan zapošljavanja tisuće inženjera i programera.

Zdravko Marić (42)

Gospodar hrvatskih financija uvjerljivo je najbolji i jedan od najstručnijih ministara u Vladi Andreja Plenkovića čiji su potezi izravno doveli do ušteda proračunu u stotinama milijuna kuna, rekordnog smanjenja javnog duga u BDP-u, utjecali na kontinuirano poboljšanje kreditnog rejtinga koji je dosegao investicijsku razinu i svrstali nas u red financijski sređenih zemalja. Početkom godine pohvalio se da je hrvatski sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma ušao u “top 10” zemalja s najmanjim rizikom od 129 ocjenjivanih, prema izvješću Međunarodnog centra za povrat sredstava iz Basela. Marić bi mogao pisati priručnike za odnose s javnošću kao jedan do najboljih komunikatora na javnim funkcijama pa i u osobno kriznim situacijama kad je prozivan u kontekstu sukoba interesa zbog svoga nekadašnjeg angažmana u Agrokoru. Najavio je i inicijativu za ulazak Hrvatske u Europski tečajni mehanizam dva (ERM II), za što je rekao da je korak prema uvođenju eura.

Dinko Lucić (48)

Predsjednik uprave Privredne banke Zagreb dobio je nagradu CEO Today Magazine Europe Awards za 2019. u Hrvatskoj za izuzetan doprinos u predstavljanju PBZ-a. U prosincu je PBZ obilježio 10-godišnjicu humanitarnog projekta “Činim dobro svaki dan” donacijom od 243.750 kuna Klinici za ženske bolesti i porode KBC-a Zagreb. Kad je pak lani u Londonu primio nagradu Euromoney 2018 za najbolju banku u Hrvatskoj, Lucić je pred tisuću bankara iz cijeloga svijeta izišao ukrašen crveno-bijelim obilježjima te im je rekao da, iako su mnogi uvjereni da će Engleska biti pobjednik, “mi, iako mali narod, osjećamo da je došlo naše vrijeme. Naprijed Hrvatska i živjela Hrvatska! Mi smo mali, ali svi smo jedno”, rekao je Lucić uoči polufinalnog meča u Rusiji i po tomu je sasvim sigurno ostao zapamćen. Ukupni prihodi PBZ-a u 2018. bili su 5,6 milijardi kuna, neto prihodi od kamata 2,8 milijardi kuna, neto dobit 1,7 milijardi kuna, krediti i predujmovi klijentima 66,68 milijardi kuna, a obveze prema klijentima 85 milijardi, te je omjer troškova poslovanja u prihodima 44,2%. Ukupna aktiva PBZ-a je 112 milijardi kuna.

Josip Bozanić (70)

Od kakvog su značaja riječi kardinala kao utjelovljenja utjecaja Crkve, vidjelo se po reakcijama predstavnika židovske zajednice 27. siječnja, kad je u povodu dana sjećanja na holokaust rekao kako se na taj dan osobito trebamo sjetiti što se događalo u Hrvatskoj “bez ikakve zadrške ističući istinu o strahotama Jasenovca i drugih logora, stratišta nevinih ljudi”. Bozanić je tada na ponos svih kršćana rekao: “Kršćanstvo i bilo koji oblik mržnje prema čovjeku i drugom narodu jedno drugo isključuju”, te da “kršćanin ne može biti antisemit”. U dojmljivu govoru ispunjenom čovjekoljubljem izrazio je suosjećanje “s preživjelim Židovima koji nose teret osobnog iskustva ljudske okrutnosti, s njihovim obiteljima i potomcima, kao i cijelim židovskim narodom”. Spomenuo je i da se u doba holokausta “čuo jedan glas i vidjelo živo svjedočanstvo koje je ustalo i protiv zatiranja židovskog naroda”. I kardinal Alojzije Stepinac bio je žrtva neistina i mržnje. I na Dan državnosti kad je na misi za Domovinu okupio državni vrh, u propovijedi je rekao kako se čini da i lijevima i desnima odgovara što nije dovršeno proučavanje žrtava Drugog svjetskog rata i poraća. “Tako nalaze posao, pa i zaradu za svoja politiziranja, čak i na račun društvenog budžeta, a time samo unose nepotrebnu radikalizaciju u hrvatsko društvo”, kazao je, istaknuvši potrebu da se oslobodimo radikalizacije hrvatskoga društva i naivnog prihvaćanja pustih i nerealnih obećanja.

Gordan Jandroković (51)

Predsjednik Hrvatskog sabora i blizak Plenkovićev suradnik kreira odnose unutar HDZ-a i u hrvatskom društvu i politici. Stoga se u medijima i javnosti već tradicionalno s osobitom pozornošću važu njegove izjave, kao svojevrsna pretkazanja političkih događanja u vrhu stranke i države.

Pavao Vujnovac (45)

Čelnik grupe Energia Naturalis (ENNA) odnosno vlasnik Prvog plinarskog društva, najvećeg distributera i trgovca plinom, kojem su lani prihodi narasli na 8,17 milijardi kuna, a dobit na 253 milijuna kuna. Hanfa je prekjučer odobrila ENNA-i objavu ponude za preuzimanje Luke Ploče po cijeni od 412 kuna po dionici jer je 16. siječnja vukovarska tvrtka stekla 2848 redovnih dionica po cijeni od 368 kuna, objavila je Hina, a što je 25,62% udjela u temeljnom kapitalu. PPD i Ina dali su Vladi ponudu dokapitalizacije svaki po 150 milijuna kuna u temeljni kapital Petrokemije, čime postaju većinski vlasnici. PPD s Gazpromom ima ugovor o isporuci plina do kraja 2027. 


Ivan Čermak (69)

Vlasnik je Crodux derivata dva d.o.o., jedine naftne kompanije u zemlji u stopostotnom hrvatskom privatnom vlasništvu. Crodux je lani imao prihode od 5,36 milijardi kuna (3,9 milijardi u 2017.), bruto dobit od 139 milijuna kuna i 1120 zaposlenih (953 u 2017.). Za savjetnike je angažirao bivšeg ministra obrane Antu Kotromanovića, a po potrebi koristio je i usluge bivšeg premijera Zorana Milanovića.

Davor Lukšić Lederer (36)

Lukšić grupa vodeći je hotelijer u Hrvatskoj za elitni turizam. U sastavu grupe su Excelsa nekretnine, Plava laguna, Istarska kreditna banka, Istraturist, Jadranski luksuzni hoteli u čijem su sastavu tri dubrovačka hotela sa pet zvjezica i dvije vile.

Mate Rimac (31)

Inovator i poduzetnik, vlasnik je Rimac automobila, tvrtke koja je već nekoliko godina, osobito nakon razvoja najbržeg električnog automobila Concept One, svjetski poznato ima automobilske industrije, iako je osnovana tek prije 10 godina. S tim uspjehom usporedivi su jedino, premda još uvijek veći, skijaški uspjesi obitelji Kostelić. Nakon niza priznanja (Večernjakova osoba godine za 2014., 28 najutjecajnijih ljudi u EU na listi portala Politico.eu, New Europe 100 najpametnijih ljudi Srednje i istočne Europe u kategoriji biznisa 2016., lista “30 mlađih od 30” časopisa Forbes u kategoriji industrije, Ernst&Young Poduzetnik godine za 2017. godinu, Gospodarstvenik godine 2017. u izboru stručnog žirija Večernjeg lista i Poslovnog dnevnika...) Rimac je nakon Porschea privukao pažnju i Hyundaija koji je najavio s ulaganjem od 80 milijuna eura ulazak s njegovom tvrtkom u strateško partnerstvo radi razvoja vozila na struju visokih perfomansi. U sjedištu Rimčeve tvrtke susreli su se njegovi partneri te premijer i petero ministara. Kuju se ozbiljni planovi o dovođenju automobilske industrije u Hrvatsku!

Dubravko Grgić (61)

Regionalni kralj osiguranja, najveći dioničar koncerna Agram, milijarder čije je udjele i uloge u nizu tvrtki teško ažurno pratiti, a svoj utjecaj je pokazao na “razvodu” od Agrokora, gdje neće raditi probleme s tužbama, a Fortenova će kupiti dionice Agrolagune i Žitnjaka za 20 milijuna eura.

Branko Roglić (74)

Vlasnik Orbico grupe, najvećeg distributera u regiji, s 20 tvrtki u 20 država, kojima je vrijednost sam procijenio na 1,25 milijardi eura. Orbico zapošljava 6000 ljudi. Orbico Beauty jedan je od većih distributera kozmetike u Europi. Vlasnik je i dvaju hotela te više od 15-ak vila i 30 jahta. Orbico je lani u RH imao prihode od tri milijarde kuna, bruto dobit 74 milijuna kuna i 590 zaposlenih, a Orbico Beauty bilježi rast prihoda od 295 milijuna kuna te 141 zaposlenika. U Rumunjskoj je preuzeo većinski udio distributera globalnih brendova.

Miroslav Šeparović (60)

Predsjednik Ustavnog suda u drugom mandatu od listopada 2017. Prvi je među ukupno 13 čuvara hrvatskog Ustava od svih triju vlasti, zakonodavne, izvršne i sudbene, a između ostaloga i od referendumske volje naroda, pa je zapravo prvi čovjek, kažu, četvrte vlasti u državi.

Dražen Jelenić (53)

Glavni državni odvjetnik, po funkciji je moćan iako njegovu simboličnu moć kao čelnika institucije koju vodi ograničavaju hrvatski zakoni koji propisuju kako i kada mora progoniti počinitelje kaznenih djela, te kada i koje radnje mora poduzimati kako bi zaštitio imovinu Republike Hrvatske. Unatoč tim ograničenjima, i od njegovih vještina i menadžerskih sposobnosti ovisi uspješnost na tim povjerenim mu zadacima.

Damir Krstičević (50)

Ministar obrane i koordinator sigurnosnog sustava, uživa respekt kao ratni zapovjednik. Na čelu je resora koji ima najviše logističkih potreba. U veljači je objavljeno da je Ministarstvo obrane potpisalo ugovore s 34 hrvatske tvrtke koje proizvode vojnu opremu, pružaju usluge i izvode radove u ukupnoj vrijednosti od 314 milijuna kuna, 32 milijuna kuna više nego 2018. Pred ministrom je novi pokušaj nabave borbenih aviona.

Davor Božinović (57)

Ministar unutarnjih poslova i najbliži Plenkovićev suradnik utječe na unutrašnju i vanjsku politiku Vlade. Na čelu je resora o kojem ovisi imidž Hrvatske kao slobodne i uređene zemlje, koja poštuje ljudska prava i slobode svih građana, osobito u kontekstu migracija.

Daniel Markić (46)

Ravnatelj Sigurnosno-obavještajne agencije, za sigurnost zemlje u doba terorizma i masovnih migracija presudne institucije osobito u zemlji ovisnoj o turizmu. U ožujku je u gradu svoga rođenja, Parizu, sudjelovao na osnivačkom susretu Europskog obavještajnog kolegija (koji je inicirao francuski predsjednik Emmanuel Macron) kao panelist na jednom od okruglih stolova. SOA je i institucija važna za unutarnju stabilnost zemlje i neki pokušaji uvlačenja u političke afere pokazali su da institucija ima povjerenje javnosti.

Ivan Tolj (50)

Predstavnik vlasnika Styrije, najveće medijske korporacije u Hrvatskoj, koja je tiskani i digitalni lider pod čijim su okriljem Večernji list, 24 sata, Poslovni dnevnik, Njuškalo i niz tjednika, mjesečnika i portala. Svojim angažmanom utječe na medijska i društvena zbivanja u Austriji, Hrvatskoj, Sloveniji i BiH.

Boris Vujčić (55)

Guverner HNB-a, sistemski je neovisan što mu daje moć, a da je ime koje nešto znači i u globalnom svijetu financija, dokaz je što ga je početkom godine mjesečnik The Banker proglasio najboljim europskim guvernerom i najboljim centralnim bankarom za 2018. u globalnim razmjerima.

Tamara Perko (42)

Predsjednica uprave HBOR-a od početka 2017. na preporuku ministra Zdravka Marića i od lani članica Upravnog vijeća Europske udruge javnih banaka. Početkom godine bila je u Dubaiju na World Government Summitu gdje je s tadašnjom čelnicom MMF-a Christine Lagarde, sada predsjednicom Europske središnje banke, sudjelovala na panelu o jačanju malih i srednjih kompanija. HBOR je lani odobrio 8,4 milijarde kuna poduzetnicima, 13% više nego 2017., te podržao 2650 projekata. Lani su imali dobit veću od 200 milijuna kuna (porast od 27%), odobrili su 1970 kredita (5,6 milijarde kuna ili 9% više), s time da su krediti za investicije (1721) porasli za 24%, na 4,85 milijardi kuna. Za projekte financirane iz europskih fondova izdvojeno je 860 milijuna kuna, ili 420% više. Izvoznicima su odobrili 5,63 milijarde kuna, 23% više.

Darko Horvat (48)

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta je koordinator rješavanja problema brodogradilišta i njegove izjave se s pažnjom osluškuju i važu.

Oleg Butković (40)

Ministar mora, prometa i infrastrukture, premda strateške odluke ne donosi bez premijera, ipak je “gospodar zemlje, zraka i voda” kroz čiji resor prolaze ili će proći neke od najvećih investicija (20 milijardi kuna za prometnu infrastrukturu), a koje su ponajviše utjecale na gospodarski rast od 3,9%.

Marin Pucar (48)

Predsjednik uprave Podravke, koja je lani imala jednu od najuspješnijih poslovnih godina u dugogodišnjoj povijesti, a dobri poslovni rezultati se nastavljaju i u prvom tromjesečju. U izboru čitatelja Večernjeg lista i Poslovnog dnevnika proglašen je gospodarstvenikom godine za 2018. Podravka lani bilježi prihod od dvije milijarde kuna, dobit od 131 milijun kn te 3097 zaposlenih.

Mile Ćurković (59)

Vlasnik Plodina, drugog trgovačkog lanca u državi, s 85 supermarketa, koji je lani imao promet od 4,2 milijarde kuna, bruto dobit od 146,6 i 3413 zaposlenih. Lani je u Novom listu najavio da želi preuzeti Konzum.

Jako Andabak (69)

Jedan od najvećih hotelijera, vlasnik hotelskog lanca Bluesun. Ima više od tisuću zaposlenika u 11 hotela u Brelima, Tučepima, Bolu, Supetru, Starigradu, Bizovačkim toplicama, hotel Kaj u Mariji Bistrici, kamp u Paklenici i preuzeo je dva hotela kod Omiša. Najavio je gradnju pet hotela sa pet zvjezdica.

Gordana Kovačević (65)

Sinonim je za uspješnu poslovnu ženu. Još prije 15 godina proglašena je menadžerom godine u Hrvatskoj, ali nagrade i priznanja i dalje joj stižu. Od početka je na ovoj listi. Tjednik Lider dvije protekle godine proglasio ju je najmoćnijom ženom u hrvatskom biznisu”. Ovogodišnja je dobitnica nagrade “PRO P Vision Manager” za transparentnost u komunikacijama, i jer svojim porukama inspirira poslovnu zajednicu. Od početka 2005. na čelu je Ericsson Nikola Tesla, kompanije koja je lani imala 2401 zaposlenika (godinu prije 2269), prihod od 1,42 milijarde kuna i 117,9 milijuna kuna bruto dobiti.

Kristijan Buk (47), Dubravko Štimac (53), Damir Grbavac (64), Petar Vlaić (52)

Čelnici četiriju mirovinskih fondova koji su lani raspolagali s 98 milijardi kuna. Malo su “onemoćali” jer više ne mogu biti u nadzornim odborima tvrtki u koje ulažu.

Dragutin Drk (81)

Vindija je lani imala prihod od 2,87 milijardi kuna, dobit 36 milijuna kuna i 1072 zaposlenih. Peradarski lider Koka i 2018. kao i 2017. imao je promet od 1,3 milijarde kuna te 1517 zaposlenih.

Marko Pipunić (57)

Žito grupa 2018. imala je 1,72 milijarde kuna prihoda, bruto dobit 100 milijuna kuna i 584 zaposlenika, s time da zapošljava oko 2500 ljudi. Vlasnik je PK Osijek,a PPK Valpova i PPK Orahovice, Tvornice ulja Čepin i osječke šećerane. Podupire niz društvenih događanja.

Mirko Grbešić (58)

Vlasnik konditorske industrije u kojoj ima oko 2500 zaposlenika i prihode veće od 1,5 milijardi kuna (Koestlin, Kandit, Saponia, Brodomerkur i Maraska). Njegova grupacija Mepas ima desetak tvrtki u Hrvatskoj i BiH.

Ana Stojić Deban (38)

Predsjednica uprave Zagrebačkog holdinga je od 16. lipnja odlukom skupštine dobila još jedan četverogodišnji mandat. Lani je Holding imao prihod od dvije milijarde kuna (2017. 3,47 milijardi kuna), bruto dobit od 106 milijuna kuna (54,6 milijuna kuna 2017.) i 4913 zaposlenih. Lider ju je smjestio na treće mjesto najmoćnijih žena hrvatskog biznisa.

Ivica Pivac (64)

Suvlasnik je s Nevenom (59) i Miljenkom Pivcem Mesne industrije braće Pivac koja je lani imala prihod 1,15 milijardi kuna, dobit 44 milijuna kuna i 1110 zaposlenih. U grupaciji Pivac su još Vajda (363 milijuna kuna i 225 zaposlenih), PPK-Karlovačka mesna industrija (premašili milijardu kuna prihoda, sa 670 zaposlenika) i Dalmesso.

Tomislav Debeljak (43)

DIV je lani imao 522,6 milijuna kuna prihoda, bruto dobit 82,8 milijuna kuna i 736 zaposlenih, a Brodosplit 757 milijuna kuna, 29 milijuna kuna dobiti i 142 zaposlenih.

Davor Bernardić (39)

Predsjednik SDP-a nakon razdoblja krize oporavio se na europskim izborima, čime se optimizam vratio u stranku, a time i povećao njegov utjecaj

Andro Krstulović Opara (52)

Gradonačelnik Splita, drugog po važnosti grada s proračunom za 2019. od 1,1 milijarde kuna.

Vojko Obersnel (61)

Gradonačelnik Rijeke od 2000., s proračunom od 1,1 milijardu kuna za 2019.

Lada Tedeschi Fiorio

Zamjenica predsjednika Nadzornog odbora Atlantic grupe, gdje je od 1997. započela karijeru kao zamjenica direktora financija, s time da se usavršavala i poslovna iskustva stjecala u inozemstvu.

Marica Vidaković (60)

Prokuristica Kraša, u raspletu poslovne sage o Agrokoru kao predstavnica velikih dobavljača figurira kao ključna igračica.

Dražen Klarić (44)

Glavni urednik Večernjeg lista od ožujka 2015. na čelu je najutjecajnijih hrvatskih dnevnih novina, povezanih s drugim najčitanijim portalom. Dvije godine nakon pokretanja projekta “Hrvatska kakvu trebamo”, okupio je ponovno sve one koji su sve do vrha države imali što reći o toj temi, kako bi se utvrdilo što je sve realizirano i što bi još trebalo učiniti, čime je na najpozitivniji način izražena moć medija. Upravo je tu nastala ideja o osnivanju predsjedničina ureda za brendiranje Hrvatske, inicirano je uvođenje 13. neoporezive plaće, a demografija je postala tema od važnosti u kojoj nema prijepora između predsjednice i premijera... Večernjakov TV studio bilježi rekord od pet milijuna pregleda videosadržaja. I ovogodišnja proslava 60. godišnjice Večernjeg lista, popraćena nizom događanja te finalnom svečanošću za više od 800 uzvanika iz svih područja života, dokaz je utjecaja najrelevantnijeg medijskog brenda u ovom dijelu Europe.

Milorad Pupovac (63)

Što je političkim elitama teže formirati i održati vlast u Hrvatskoj, to je jača njegova uloga, koju osim njega samog baš ništa ne može dovesti u pitanje.

Nataša Novaković (43)

Kao šefica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, čelnica je institucije koja zapravo skrbi o imidžu dužnosnika. S obzirom na prirodu njihova posla i posla vladajućih, oporba i spram vlasti kritičan dio javnosti uvijek je na strani Povjerenstva radi očuvanja njegove učinkovitosti i neovisnosti.

Božo Petrov (38)

Unatoč teškom udarcu na izborima za EU, Most će u poslijeizbornim bitkama za prevlast u Hrvatskom saboru, s obzirom na očekivano tijesni rezultat, biti i dalje važan potencijalni partner.

Ruža Tomašić (61)

Osvojila je novi eurozastupnički mandat i u izravnom dvoboju s Neovisnima za Hrvatsku dokazala tko je prvo ime desnice u zemlji.

Ana Hanžeković (42)

Vlasnica je Hanza medije, nakladnika Jutarnjeg lista, Globusa, Sportskih novosti...

Željka Markić (53)

Čelnica udruge U ime obitelji učvrstila je svoj utjecaj na desnici, ne samo u Hrvatskoj već i izvan granica naše zemlje. Važno ime u konzervativnim krugovima prije svega zbog referendumskih uspjeha kroz koje nameće teme s kojima utječe i na politička zbivanja i izborne ishode.

Boris Miletić (43)

Predsjednik IDS-a politički je gospodar Istre i beskompromisni antifašist.

Ante Gotovina (63)

Ratni general, legenda Domovinskog rata, simbol haaške nepravde i vođa za čiju se naklonost i najveći moćnici i te kako trude.

Mirko Ervačić (54)

Osatina grupa treći je po veličini poljoprivrednik u Hrvatskoj, te bilježi rast s lanjskim prihodom od 394 milijuna kuna, bruto dobiti od 77 milijuna kuna i 471 zaposlenikom.

Dražen Bošnjaković (58)

Ministar pravosuđa na čelu je resora u kojem se kreiraju novi parnični, kazneni i ovršni zakon, digitalizacija sudstva i druga unapređenja koja trebaju bitno poboljšati lošu percepciju pravosuđa.

Đuro Sessa (61)

Predsjednik Vrhovnog suda, počasni predsjednik Udruge hrvatskih sudaca, dopredsjednik Međunarodne udruge sudaca i član Izvršnog odbora Europske udruge sudaca, član odbora savjetnika Globalne mreže za promicanje i zaštitu integriteta sudstva.

Frane Barbarić (52)

Predsjednik uprave HEP-a, premijerov je izbor na tu funkciju, koja osim značaja za hrvatsku energetiku, predstavlja i važnog promotora hrvatske kulture, sporta i humanitarnih aktivnosti.

Goran Gavranović (48)

Glavni urednik 24sata, najprodavanijih hrvatskih novina i najposjećenijeg portala te tjednika Express.

Ksenija Kardum (40)

Direktorica Informativnog programa Nove TV, godinama najgledanijeg i najrelevantnijeg.

Dražen Mavrić

Od 2005. generalni direktor NoveTV, već 10 godina najgledanije televizije, pa i nakon smjene vlasnika što govori o njegovu utjecaju.

Kazimir Bačić (57)

Glavni ravnatelj HRT-a, simbolizira moć naše najveće medijske kuće po brojnim kriterijima.

Goran Ogurlić (50)

Glavni urednik Jutarnjeg lista od 2015. te organizator niza gospodarskih, političkih i inih društveno utjecajnih događanja.

Željka Marjanović (44)

Šefica Informativnog programa RTL televizije.

Mate Granić (71)

Glavni savjetnik predsjednice Republike, čovjek je iz sjene koji je pomirio premijera i predsjednicu, koji ima ogromno vanjskopolitičko iskustvo i očuvao je značajne političke kontakte. U predsjedničinoj kampanji koja se očekuje fokusirat će se upravo na vanjsku politiku, u čemu su ključni protukandidati “tanki”, pa Granićev utjecaj može samo rasti.

Darko Milković (53)

Predsjednik Državnog sudbenog vijeća (i sudac Vrhovnog suda) kao primus inter pares simbolično predstavlja moć tijela koje kadrovira u sudstvu i sudi o stegovnim djelima sudaca.

Boris Šavorić

Odvjetnik je koji je bez vidljivih ozljeda prošao kroz afere u slučaju Agrokor, dok je kao koautor lex Agrokor uspješno prošao testove Ustavnog suda, a dobio je i potvrdu britanskog pravosuđa. Njegovo ime provlači se nerijetko u velikim hrvatskim gospodarskim pričama s međunarodnim obilježjem, što govori o njegovu stručnom utjecaju bez obzira na javnu percepciju. Prijatelj je Emila Tedeschija.

Ivica Nuić

Predsjednik je Kluba poduzetnika udruge Prsten koja okuplja Hrvate iz BiH i povezuje s Hrvatskom, a koja je od velike važnosti za opstanak Hrvata u BiH. Okuplja 200 tvrtki i ima 3500 članova, a zaklada je stipendirala već više od stotinjak studenata.

Josip Stojanović (52)

Vlasnik grupacije Jolly koja ima Olympia Sky u Vodicama, što je bila investicija od 172 milijuna kuna, te drugi hotel Olympia. Zastupnik je Mercedesa za Hrvatsku, njegov je i ženski košarkaški klub iz Šibenika. Slabost su mu superskupi automobili ograničene serije.

Velimir Neidhardt (75)

Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, arhitekt i urbanist.

Zlatko Dalić (52)

Izbornik nogometne reprezentacije kao simbol okupljanja i zajedništva te bolje i uspješnije Hrvatske, privlači pažnju gdje god se pojavi. Samom svojom pojavom ima ulogu javnog psihoterapeuta.

Davor Šuker (51)

Predsjednik HNS-a i član Izvršnog odbora Uefe, s profesionalnim integritetom utjecajniji je u inozemstvu nego u Hrvatskoj pa je i to vjerojatno razlog što se ne može izboriti za gradnju nacionalnog stadiona. Nedostatak autoriteta nadomješta bahatim odnosom prema medijima, a i ključnom ulogom u raspodjeli novca kojeg HNS nakon Rusije ima u izobilju.

Marijan Kustić (44)

HDZ-ov saborski zastupnik zasad uspješno vodi bitku protiv gospodara Like župana Darka Milinovića. Od 21. travnja izvršni je direktor Hrvatskog nogometnog saveza te je uspio u misiji vraćanja reprezentacije u Split.

Damir Boras (67)

Rektor Sveučilišta u Zagrebu, izabran tajnim glasovanjem s 80% glasova, za Tportal rekao je da jaki dekani znače da je jak i rektor, te da je onda i njemu lakše upravljati s 34 sastavnice, 70.000 studenata i 9500 zaposlenika od kojih je pet-šest tisuća profesora i nastavnika

Miran Pavić (33)

Na čelu portala Telegram koji se ove godine prometnuo u medij koji je otkrivao važne afere i utjecao na politički život zemlje

Ante Ćorušić (61)

Ravnatelj KBC-a Zagreb i HDZ-ovac, iako blizak Tomislavu Karamarku, kad zbog Mosta nije postao ministar zdravstva, nije smijenjen za Plenkovićeve vladavine

Ivan Turudić (57)

Predsjednik zagrebačkog Županijskog suda i uskočki sudac, dragovoljac Domovinskog rata, najavio je da će se kandidirati za predsjednika Visokog kaznenog suda za koji obavlja pripremne radnje po odluci ministra pravosuđa Dražena Bošnjakovića.

Berislav Jelinić

Glavni urednik Nacionala, nedavno je saslušan na policiji zbog objavljenih transkripata u navodnoj aferi potpredsjednika Hrvatskog sabora Milijana Brkića, a početkom godine bio je u Uskoku kako bi dao iskaz o objavljenim fotomontažama koje su trebale biti podmetnute ministru Tolušiću.

Ivan Žabčić (61) i Marko Vuković (70)

Suvlasnici HS Produkta, karlovačke tvrtke za proizvodnju vatrenog oružja. Njihova je puška i na ramenu hrvatskog vojnika. Lani su imali prihod od 740 milijuna kuna, bruto dobit 247 milijuna kuna i 1530 zaposlenih.

Vjekoslav Majetić (64)

Dok-Ing je svjetski poznat proizvođač robotiziranih vozila za razminiranje. Gusjeničar MV4 izvozi se u 24 zemlje pa i u SAD, a pod nazivom Uran-6 bio je dio parade u vojnom mimohodu ruske vojske u Moskvi. Za Ruse su razvili i robotsko vatrogasno vozilo. Majetić je i dobitnik European Business Awards, europskog poslovnog Oskara.

Veljko Župan

Vlasnik Ugo grupe u čijem je sastavu šest opatijskih Millennium hotela (229 zaposlenika i 244 milijuna kuna prihod), šibenski Solaris sa pet hotela, kampom i vilama (351 milijun kuna prihod u 2018. i 705 zaposlenika), Vranjica Belvedere u Trogiru (45 milijuna kuna i 74 zaposlenika), i investicija od 14,5 milijuna kuna Amadria Park Hotel Capital u centru Zagreba. U sastavu je i kongresna dvorana u Opatiji i konvencijski centar u Šibeniku, vodeni park...

Dragan Primorac (54)

Liječnik i genetičar s američkim znanstvenim iskustvom svjetski je poznati forenzičar te utjecajni hrvatski političar

Davor Miličić (56)

Akademik od 2012., a od početka 2019. potpredsjednik HAZU, dekan Medicinskog fakulteta i predstojnik Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb.

Igor Rudan (46)

Stručnjak za globalno zdravlje, radi sa zakladom Billa i Melinde Gates dajući doprinos spašavanju djece u zemljama trećeg svijeta. Večernjakov je kolumnist i autor futurističkih eseja “pogled u budućnost”.

Ivan Đikić (53)

Redoviti profesor na sveučilištu Goethe u Frankfurtu, imenovan je za člana Američke akademije znanosti i umjetnosti. Suosnivač je Frankfurtskog instituta za rak koji do 2025. ima na raspolaganju 116 milijuna eura.

Marin Soljačić (45)

Redoviti profesor na Odsjeku za fiziku na MIT-u i jedan od naših najcitiranijih znanstvenika. Najboljim maturantima dodjeljuje godišnju nagradu od 5000 USD.

Nenad Šestan (48)

Profesor i voditelj laboratorija na američkom Yaleu, imao je lani 18 radova u kojima je ili prvi znanstvenik ili je u njima sudjelovao, a najznačajniji je rad njegova tima koji je razvio visokotehnološki sustav BrainEx koji je uspio satima nakon smrti očuvati neke stanične i molekularne funkcije u svinjskom mozgu. Dopisni je član HAZU.

Krešimir Sever (60)

Suorganizator referendumske inicijative “67 je previše”. Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata s više od 127.000 članova još od 1999. Suradnik je Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve. Jedan od najupućenijih sugovornika u socijalne i sindikalne teme.

Vilim Ribić (62)

Osnivač sindikata i čelnik od 1990. Kao predsjednik Matice hrvatskih sindikata, bio je jedan od vođa za referendum “67 je previše”

Mladen Novosel (52)

Čelnik SSSH bio je suorganizator referenduma “67 je previše”

Gordana Deranja

Tjednik Lider je prvu ženu na čelu Hrvatske udruge poslodavaca, i to u drugom mandatu, te predsjednicu uprave Tehnomonta, uvrstio među 10 najmoćnijih žena hrvatskog biznisa. Njezine kritike vlasti su oštre, ali argumentirane i poštene. Ne podnosi ulizivanje i kad se gazi preko drugih ljudi.

Aziz Hasanović (52)

Muftija i predsjednik Mešihata Islamske zajednice u RH poštovan je kao vjerski autoritet koji promiče dijalog, međureligijsko poštovanje i univerzalne vrijednosti.

Tomislav Mamić (59)

Vlasnik trgovinskog lanca Tommy, s prihodom u 2018. od 2,85 milijardi, bruto dobiti od 152,6 milijuna kuna i 2784 zaposlena. Od 2013. je vlasnik Bobisa, većinski je vlasnik Francka i kupio je Koteks.

Biljana Borzan (46)

Osvojila drugi mandat i izabrana za potpredsjednicu socijalista i demokrata u EU parlamentu.

Mate Uzinić (50)

Dubrovački biskup, svojim se stavovima izborio za poziciju miljenika medija čijim se stavovima izrazito daje na važnosti.

Nenad Bakić (51)

Poduzetnik, pokretač STEM revolucije, Večernjakova osoba godine, savjetnik predsjednice države za digitalnu transformaciju i STEM, ulaganjem 20 milijuna kuna postao je većinski vlasnik Varteksa i predsjednik uprave te se čini da dobro vodi još jedan posao.

Dubravka Vrgoč (57)

Intendantica HNK od 2014., u drugom mandatu, na zajednički prijedlog gradonačelnika Bandića i ministrice kulture, prvi put HNS-ove Andreje Zlatar Violić, a sada HDZ-ove Nine Obuljen Koržinek.

Vanja Marušić

Ravnateljica USKOK-a, po funkciji je najmoćnija osoba o kojoj ovisi “društveni status” organiziranog kriminala.

Veljko Miljević

Odvjetnički autoritet s enciklopedijskim poznavanjem kaznenog prava, obvezan je medijski tumač složenih procesa i pravnih afera. Njega čak i Zdravko Mamić sluša, a na listi njegovih klijenata bili su ili su jo??: Branimir Glavaš, Tomislav Karamarko, Tomislav Horvatinčić, Robert Ježić, Markica Rebić, Franjo Turek, Željko Dolački, Darko Marinac, Franjo Varga...

Maruška Vizek (39)

Ravnateljica Ekonomskog instituta i ekonomska komentatorica.