Tema o mogućem smanjivanju ustavnih ovlasti predsjednice RH, koju je Večernji list otvorio za vikend, potaknut Vladinom mjerom komparativne analize izbora predsjednika Vrhovnoga suda u zemljama EU u Vladinu Antikorupcijskom programu dobila je novu dimenziju.
Iz Ministarstva pravosuđa jučer su nam neslužbeno ponudili svoju verziju pozadine donošenja odluke o toj analizi. Izvor iz tog ministarstva tako neslužbeno tvrdi da zahtjev za eliminaciju predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, čija je ustavna ovlast izbor/prijedlog predsjednika Vrhovnog suda, ide od samog Vrhovnog suda, odnosno Marina Mrčele koji je predsjednik GRECO-a (antikorupcijskog odbora Vijeća Europe) i zamjenik predsjednika Vrhovnog suda.
Bojali se Turudića
Isti izvor tvrdi i da Mrčela inzistira na tome da kandidati za predsjednika Vrhovnog suda moraju biti isključivo suci tog suda. GRECO inzistira na depolitizaciji izbora šefa Vrhovnog suda, a u zadnjem izvješću za Hrvatsku navode kako to mjerilo nismo ispunili unatoč relativno svježim promjenama koje su omogućile transparentniji izbor te sudbene funkcije.
– U dijalogu s Vrhovnim sudom odbijali smo mogućnost eliminacije predsjednice RH iz tog procesa jer je to njena ustavna ovlast premda je na Vrhovnom sudu bilo tvrdnji da za to čak nisu ni potrebne izmjene Ustava, što jako dobro znamo da nije tako. Odupiremo se i zahtjevu da kandidati za predsjednika Vrhovnog suda ne mogu biti osobe koje nisu suci tog suda jer da je tako Ivica Crnić nikada ne bi bio predsjednik Vrhovnog suda. Vjerujem da su se bojali da će Ivan Turudić postati predsjednik Vrhovnog suda pa su posebno na tome inzistirali. Komparativnu analizu odlučili smo napraviti da vidimo postoji li standard u zemljama EU jer želimo ispoštivati preporuke GRECO-a, ali i pronaći podlogu za naše stavove u dijalogu s Vrhovnim sudom i Mrčelom – tvrdi naš izvor iz Ministarstva pravosuđa koji dodaje da u Švedskoj, primjerice, kraljica predlaže šefa Vrhovnog suda.
Na našu konstataciju da GRECO prigovara i zbog izbora glavnog državnog odvjetnika, kojeg predlaže Vlada, uvjerava kako GRECO smatra je Vlada na tom području ispunila mjerila. No u izvješću GRECO-a, koji je objavilo samo ministarstvo, i dalje se traži depolitizacija i jači utjecaj struke na izbor glavnog državnog odvjetnika pa to što se u ovom slučaju ne traži nikakva komparativna analiza pokazuje da Vlada ipak znatno više drži do čuvanja vlastitih ovlasti nego ovlasti predsjednice.
Naš izvor neslužbeno poručuje i kako Ministarstvo pravosuđa ima priličnih problema s Mrčelom i Vrhovnim sudom jer su, kad god su htjeli zakonom ograničiti prihode koje suci ostvaruju izvan svog matičnog posla, doživjeli velik otpor, jednako kao i u slučaju javne objave sudačkih imovinskih kartica.
– Bila je ideja da ekstra primanja sudaca koja oni ostvaruju držeći predavanja, konferencije, na arbitražama i sl. ograničimo na 50 posto njihove plaće, ali odmah smo doživjeli otpore, posebno s Vrhovnog suda. A kad se pogleda tko ima najviše neriješenih predmeta, to je upravo Vrhovni sud jer suci rade i zarađuju izvan suda – tvrdi taj izvor. Iz Ministarstva pravosuđa podsjećaju i kako je planirano da će od lipnja sudačke imovinske kartice biti javno dostupne na internetu.
Prozvani Mrčela odbacuje tvrdnje da iskorištava svoj položaj u GRECO-u kako bi se osvetio Vladi za odluke koje nisu po volji Vrhovnom sudu. Za neslužbenu argumentaciju Ministarstva kaže da je ispod razine na kojoj želi komunicirati.
Civilizacijski doseg
– O preporukama GRECO-a ne mogu govoriti dalje od onoga što je GRECO već rekao, a to je da se smanji politički utjecaj i da postupak izbora predsjednika Vrhovnog suda bude transparentan. To je kod nas vrlo teško i GRECO respektira situacije kada postoji sustav koji je gotovo isključivo politički. Zato su njegove preporuke da se smanji politički utjecaj i da se da veća uloga struci, i Vrhovnom sudu i DSV-u – kazao nam je Mrčela.
Od Vladine najave komparativne analize izbora šefova vrhovnih sudova u drugim članicama EU Mrčela nema prevelika očekivanja. Pojašnjava kako politika i u nekim drugim zemljama odlučuje o tom izboru, ali kako to u zemljama s dugom demokracijom uključuje i puno poštovanje mišljenja struke, dok je u tranzicijskim zemljama situacija znatno složenija.
– Poredbenom analizom može se dokazati ili ne dokazati što god hoćete, da je neki sustav jako dobar ili da je jako loš jer imate primjera i za jedno i za drugo. Takve analize ne vode računa o civilizacijskom dosegu i povijesti. U srednjoj i istočnoj Europi utjecaj politike je najveći, a u zapadnim zemljama politika donosi odluke, ali pritom sluša struku i uvijek prihvaća njezine prijedloge – objašnjava Mrčela.
Premijer Plenković o Šibeniku
