Cijene naftnih derivata padaju osmi tjedan. Litra eurosupera 95 u utorak je pala za 31 lipu i sada stoji 8,80 kuna, a tu je vrijednost imala krajem 2010. Prema računici portala cijenagoriva.info, prosječni spremnik od 50 litara od srpnja je jeftiniji čak 117 kuna. Cijena eurodizela pala je za 27 lipa na 8,47 lipa i najniža je od veljače 2011.
Gorivo do 7,5 kuna
Glavni ekonomist Ine Goran Šaravanja kaže da ne očekuje da će se trenutačni disbalans na tržištu održati dugoročno. – Možemo očekivati umjeren rast cijena sirove nafte tijekom sljedeće godine – kaže Šaravanja. Pad cijene nafte mogao bi se još samo u nekoliko ciklusa odraziti na manju cijenu goriva kod nas, a prema procjeni prof. Igora Dekanića na 7,5 kuna za litru benzina.
– Mislim da bi cijene mogle pasti još oko 50 lipa uz trenutačnu cijenu nafte na svjetskom tržištu – kaže naftni konzultant Miro Skalicki.
I dok su prijašnjih godina zbog rasta cijena goriva domaći proizvođači odmah posegnuli za poskupljenjima svojih proizvoda, pojeftinjenja sada, prema najavama, ne treba očekivati. – Cijene goriva i energije koje u košarici potrošačkih cijena sudjeluju s gotovo 12 posto i zasigurno će, uz oslabljenu domaću potražnju, pridonijeti izostanku bitnijih inflatornih pritiska – kažu analitičari RBA. Savjetnik za promet u HUP-u Marijan Banelli tvrdi da nema šanse da prijevoznici spuste cijene jer s ovim padom goriva kompenziraju prijašnje godine u kojima su poslovali na rubu rentabilnosti.
– Jedino bi to možda mogli učiniti proizvođači koji imaju vlastiti prijevoz, primjerice trgovački lanci s vlastitom distribucijom – kaže Banelli.
– Cijene energenata nisu zastupljene u konačnoj cijeni pekarskih proizvoda s velikim postotkom pa ne utječu bitno ni kad poskupljuju ni kad pojeftinjuju. Da gorivo i plin poskupe deseterostruko, to onda ne bi bilo zanemarivo – kaže Nada Barišić, direktorica Žitozajednice. Ipak, poznato je da proizvođači i trgovci, bez obzira na to o kojoj se grani industrije radi, polagano spuštaju svoje cijene kada im cijena ulaznih sirovina pada, a brzo dižu kada im cijena ulaznih sirovina raste. To je jedan dodatni ‘prostor’ za ekstrazaradu i profit. Isto tvrde i u HGK.
– Nažalost, svjedoci smo uvijek jednosmjernog korigiranja cijena, kada rastu cijene goriva, rastu i cijene proizvoda i usluga, ali ne i obratno – kažu u Komori.
HEP bez odgovora
Ni u HEP-u ne odgovaraju hoće li smanjivati cijenu struje. Dosad je u razdobljima poskupljenja energenata i suše struja redovito poskupljivala, no u godini gotovo monsunskih kiša još nije stigla najava pojeftinjenja. – HEP prati predviđanja vezana uz ostale elemente koji utječu na cijenu – cijenu struje iz uvoza, cijene energenata – jer se na temelju svih tih faktora definira konačna cijena – kažu u HEP-u.
naravno da ostale cijene ne padaju niti će padati - razliku će si svi staviti u džepove i sačekati da cijena nafte opet poraste na prethodne razine, a to će onda našim "poštenjacima" biti razlog da dignu svoje cijene za dodatnih 10-ak % i dodatno nas opljačkaju!!!