Protivljenje "stare Europe" ratu u Iraku ubrzalo je planove Pentagona za razmještanje desetaka tisuća američkih vojnika iz njihovih baza u Njemačkoj u nove baze u državama bivšeg istočnog bloka - Mađarsku, Poljsku i Bugarsku. Dokaz je to što se 1. američka oklopna divizija, koja je sudjelovala u iračkim operacijama, a bila je stacionirana u bazama u Njemačkoj, tamo neće vratiti. Drugi je pak što su se Njemačka i Francuska nedavno zauzele za stvaranje Europske vojske, koja ne bi ovisila o SAD-u.
Los Angeles Times piše kako je ovakvo razmještanje američkih trupa najveće nakon Drugoga svjetskog rata. U Europi je razmješteno više od 110 tisuća američkih vojnika, od kojih je 80 posto u Njemačkoj. Dok se zemlje zapadne Europe sve više protive boravku američke vojske na svom tlu, biše komunističke zemlje, aspiranti za članstvo u NATO-u, rado Amerikancima nude dobrodošlicu. Dužnosnici Pentagona kažu kako je u takvom ozračju nužna promjena njihove obrambene politike.
U Bugarskoj će se sagraditi baza u zračnoj luci Sarafovo, kao i pomorska baza na Crnom moru u luci Burgas. Američke vojne instalacije gradit će se i u Rumunjskoj, a SAD se planira koristiti i velikim trenažnim poligonima u Mađarskoj i Poljskoj. Postojeće vojne baze u Njemačkoj i Italiji ostale bi aktivne, no s kudikamo manjim brojem vojnika.
Iako Pentagon poriče da je razmještaj motiviran političkim sukobom SAD-a s Njemačkom, Francuskom i Turskom zbog rata u Iraku, dužnosnici američkog ministarstva obrane kažu kako je to svakako katalizator procesa. Turska je, naime, od SAD-a tražila milijarde dolara ako SAD želi ući u sjeverni Irak s njezina tla.
- Zemlje istočnog bloka pristupile su nam ne tražeći bezobrazno veliko mito, kao neke, koje ne želim imenovati - rekao je za Los Angeles Times neimenovani dužnosnik Pentagona.
SAD je trijezno procijenio svoju novu ulogu u svijetu i ponaša se sukladno njoj. Na EU je, i to ponajprije Njemačkoj i Francuskoj, da pronađu svoju.
T. Oharek