Pilot-reforma počinje samo u prvim i petim razredima i STEM predmetima

Eksperimentalno provođenje kurikularne reforme moglo bi od sljedeće školske godine započeti samo u prvim i petim razredima osnovnih škola.

Svakako odabranim razredima i školama jer će se osnovnoškolske obrazovne ustanove za eksperimentalno provođenje reforme obrazovanja birati javnim pozivom, za koji se tek trebaju utvrditi kriteriji koje institucije moraju zadovoljiti kako bi počele s “testiranjem novog načina učenja i podučavanja” – onog koje ministrica obrazovanja Blaženka Divjak voli opisivati kao učenje za život, ne za ocjenu.

Iduća je godina ključna

Iako odluka o eksperimentalnom provođenju u prvim i petim razredima nije konačna, u Ministarstvu obrazovanja, kako doznajemo, o njoj razmišljaju kao o sve izglednijem obliku testiranja kurikularnih dokumenata.

– Konačna odluka bit će donasena nakon cjelovite analize koja je u proceduri. S obzirom na ranu fazu, o detaljima još ne možemo govoriti – poručili su tako iz krovne institucije u kojoj sve adute polaže u iduću 2018./2019. školsku godinu. Za tada su, osim eksperimentalnog uvođenja kurikularne reforme, najavili i uvođenje obvezne informatike, kao i promjene u strukovnim školama, no jasnih smjernica, jedanaest mjeseci prije realizacije obećanih programa, nemaju. Nema ni garancije da će u izabranim prvim i petim razredima osnovnih škola eksperimentalno početi provoditi svi nastavni predmeti.

Naime, stručne radne skupine koje je ministrica Blaženka Divjak nedavno okupila na prvom sastanku najprije će obraditi primjedbe na predmete pristigle tijekom javne rasprave, nakon čega slijedi recenzija kurikularnih dokumenata. Svi dokumenti koji prođu sve potrebne recenzije, provjere i usuglašavanja i budu dovršeni do početka iduće školske godine idu u primjenu – u petim i šestim razredima to je šesnaestak predmeta.

I ministrica Blaženka Divjak još prije mjesec dana otvorenom je ostavila mogućnost parcijalnog uvođenja predmeta u škole i potvrdila: cjelovita kurikularna reforma bit će cjelovita koliko god može biti!? Takva promjena modela – iz cjelovitog u parcijalni – ugrozila bi mogućnost da 2020. godine naše škole u službenoj primjeni imaju reformirane obrazovne predmete ako oni svi u eksperimentalnom provođenju ne budu obuhvaćeni. To se, naravno, ne odnosi na informatiku za koju će se u godini dana primjene u petim i šestim razredima osnovnih škola moći napraviti analiza i dodatno utvrditi treba li se u tome predmetu išta mijenjati. No reforma informatike nije cjelovita reforma školstva, kao što ni eksperimentalno provođenje nije provođenje samo u prvim i petim razredima – upozoravaju to već neko vrijeme mnogi stručnjaci ministricu obrazovanja Blaženku Divjak.

U eksperiment i srednjoškolci

U Ministarstvu, doznajemo nisu zaboravili učenike viših razreda – u sedme i osme razrede u eksperimentalno će provođenje, prema prvim planovima, svakako predmeti STEM područja, a eksperimentom novih nastavnih sadržaja trebala bi biti obuhvaćena i buduća generacija učenika prvih razreda srednjih škola. I kod njih će se primijeniti model koji je planiran za prve i pete razrede osnovnih škola – oni predmeti koji budu dovršeni idu u primjenu.

– Ministričin tim je pri kraju analize stanja i planiranja daljnjih koraka te zbog opsežnosti posla intenzivno povezujemo aktivnosti nacionalnih agencija iz područja obrazovanja kako bi proces bio valjano koordiniran – poručila je Lidija Kralj, pomoćnica ministrice.

No hoće li u 11 mjeseci biti spremni i novi udžbenici, nastavni dokumenti i digitalni sadržaji ako još ne znamo koji nam predmeti ulaze u eksperimentalno provođenje? Hoće li do početka školske godine svi nastavnici stići na edukaciju za novu školu koja učenika treba naučiti učiti za život? Rokovi već sada pritišću sva obećanja ministrice Divjak – to više što premijer Andrej Plenković još nije ekipirao Posebno stručno povjerenstvo na čije se čelno mjesto sam postavio pa samim time nije ni mogao biti raspisan, a kamoli dovršen novi natječaj za izbor Ekspertne radne skupine. A bez tih tijela nema reforme obrazovanja koja prati u Saboru usvojenu Strategiju obrazovanja.

Tri ključna pitanja za ministricu Blaženku Divjak