Nastavit ćemo pružati našu potporu Bosni i Hercegovini, ali i zagovarati ne samo formalnu jednakost njezinih naroda. Moram naglasiti kako se pritom mora osigurati demokratsko pravo svakog od triju naroda Bosne i Hercegovine da izaberu svoje legitimne predstavnike, kazala je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović danas u Ankari nakon sastanka s turskim predsjednikom Recepom Erdoganom.
- Dijelimo želju za njezinim što bržim napretkom, a na dobrobit sva tri njezina konstitutivna naroda i svih njezinih građana. Stabilnost BiH od strateške je važnosti, pri čemu je nužno poticati dijalog, kompromis i suradnju između tri konstitutivna naroda - kazala je predsjednica RH.
Kolinda Grabar-Kitarović je danas polaganjem vijenca na grobnicu utemeljitelja moderne Turske Mustafe Kemala Ataturka započela uzvratni državni posjet Republici Turskoj, na poziv svoga kolege Recepa Erdogana. Nakon odavanja počasti, predsjednica se zaputila na radni sastanak s predsjednikom turskog parlamenta, Velike nacionalne skupštine, Binalijem Yildirimom, a potom i na razgovor u četiri oka s domaćinom. predsjednikom Erdoganom, nakon čega su dali izjave za medije. Posebno su apostrofirali potpisivanje Program suradnje u području kulture i umjetnosti 2019. - 2021. i Protokol suradnje u okviru Projekta Islamskog kulturnog centra u Sisku između Islamske zajednice u Republici Hrvatskoj i Turske agencije za suradnju i koordinaciju (TIKA).
- Posebno me veseli činjenica kako je izaslanstvu muftija dr. Aziz efendija Hasanović, predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj. Islam je nezamjenjivi dio duhovnog i kulturnog mozaika hrvatskog društva. Prema riječima našeg muftije, to nije samo suživot, već istinski život u našoj zajednici. Hrvatsko iskustvo predstavlja primjer kako je moguće uspostaviti istinski međuvjerski dijalog i razumijevanje - kazala je Kolinda Grabar-Kitarović.
Po pitanju Europske unije i njezina proširenja, Hrvatska je svjesna važnosti Turske i Hrvatska će nastaviti podržavati turski put u Uniju. Stoga je Turska uključena i u program hrvatskog predsjedanja EU u prvoj polovici 2020. godine.
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i predsjednik Erdogan razgovarali su i o gospodarstvu te izrazili želju da se što prije približe ciljanoj razmjeni od jedne milijarde američkih dolara. Predsjednica je kazala i kako je Hrvatska, kao članica Europske unije, zahvalna Turskoj i iznimno cijeni njezin dosadašnji doprinos u zbrinjavanju sirijskih izbjeglica. Hrvatska je ispunila svoju preuzetu obvezu zbrinjavanja sirijskih izbjeglica iz Turske, njih 152. te se obvezala na preseljenje dodatnih 100 osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita.
Video - Grabar-Kitarović u Argentini
Hrvatska i Turska imaju vrlo dobre odnose, a dvoje šefova država susrelo se danas u Ankari godinu dana od predsjedničina radnog posjeta Turskoj kada je mnogo pozornosti bilo posvećeno Bosni i Hercegovini koja se pripremala za parlamentarne izbore. Očekivanja od lanjskog susreta varirala su ovisno o interesnim skupinama. Stranke u BiH s hrvatskim predznakom očekivale su da Zagreb lobira u Ankari kako bi predsjednik Erdogan svojim utjecajem na bošnjačko političko vodstvo pomogao postizanju jednakopravnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini i izmjeni izbornog zakona, a bošnjačke strane takva su očekivanja odbacile kao zadiranje u njihova unutarnja pitanja. Dvoje predsjednika završilo je sastanak iskazivanjem potpore reformskim procesima u BiH i za očekivati je da će to nastaviti kroz trilateralne sastanke, RH-BiH-Turska. Struktura vlasti u BiH određena je Daytonskim sporazumom i na neki način to je unutarnja stvar BiH, rekao je lani Erdogan.
Turski predsjednik boravio je u državnom posjetu Hrvatskoj u travnju 2016., na svečanom obilježavanju 100. godišnjice priznanja ravnopravnosti islama s drugim religijama u Hrvatskoj. Tada je izrazio zadovoljstvo integriranošću muslimanske zajednice istaknuvši da je Hrvatska hvalevrijedan primjer suživota različitih vjeroispovijesti i poručio da u suvremenim društvima treba njegovati suradnju, a ne sukob civilizacija.
Na gospodarskom forumu u Zagrebu 2016., Erdogan je rekao da bi robna razmjena između dvije države trebala iznositi milijardu američkih dolara, a kao područja u kojima postoje mogućnosti za jačanje suradnje istaknuo je turizam, energetiku, financijski sektor i poljoprivredu.
Ukupna robna razmjena između Hrvatske i Turske iznosila je 2017., po hrvatskim podacima, 486,8 milijuna američkih dolara, od čega je hrvatski izvoz u Tursku iznosio 171,6 milijuna dolara, što je 40 posto više nego 2016. godine.
U prvih 10 mjeseci 2018., po zadnjim podacima, ostvarena je robna razmjena od 427 milijuna dolara, prema podacima koje je iznio Ured predsjednice.
Lani je Grabar-Kitarović zahvalila Turskoj na brizi za milijune izbjeglica s Bliskog istoka te za poštivanje sporazuma s EU-om iz 2016. koji je omogućio zaustavljanje izbjegličkog vala preko tzv. balkanske rute.
Što ti je život! Od velikih ambicija, spali smo na islamiste.