Popularnost stranaka i predsjedničkih kandidata: Domovinski pokret strmoglavio se na peto mjesto, HDZ postojan

Domovinski pokret zabilježio je velik pad i s trećeg se strmoglavio na peto mjesto, pokazalo je istraživanje CroElecto za rujan. Ta je stranka nakon podjele završila na 4,88 posto glasova, što je drastičan pad od preko dva postotna boda u odnosu na kolovoz. Očekivano, moglo bi se reći, nakon unutarnjih sukoba i međusobnih optužbi sadašnjih i bivših članova.

Možemo opet treći

– Još sam u izbornoj noći rekla da je raskol DP-a pitanje vremena, a sad kad se on i dogodio, svatko vuče na svoju stranu. Sve očekivano – kaže za Večernji list politička analitičarka Ankica Mamić. Rujansko istraživanje CroElecto otkrilo je i da afere nisu naštetile HDZ-u. Kad bi se izbori održali u rujnu, a Hrvatska bila jedna izborna jedinica, HDZ bi dobio 30,12 posto glasova ispitanika, odnosno neznatno manje od 30,32, koliko je imao u kolovozu. Uhićenja bivšeg predsjednika Uprave Hrvatskih cesta Josipa Škorića i gradonačelnika Otoka Josipa Šarića nisu značajno naštetila vladajućoj stranci. SDP kao najjača oporbena stranka na čelu s novim predsjednikom Sinišom Hajdašem Dončićem dobila bi 20,90 posto glasova ispitanika, što znači daljnji rast jer je u kolovozu SDP bio na 20,75 posto.

U intervjuu koji je dao Večernjem listu Hajdaš Dončić rekao je da mu je cilj osnažiti stranačku infrastrukturu. Dakle, više rada na terenu. Vodit će, kaže, stranku prema promjeni vlasti na državnoj razini, a ako u tome ne uspije, ne vidi se u politici. Stranka Možemo se nakon podjela u Domovinskom pokretu vratila na treće mjesto sa 7,06 posto, zabilježivši rast u odnosu na prošlomjesečnih 6,87 posto. Most je zadržao svoj rejting. U rujnu bi ga biralo 6,24 posto ispitanika, ali u odnosu na kolovoz, kad je bio peta stranka, Most je sada četvrti. Centar drži 2,04 posto potpore, IDS i HSU po 1,76 posto te Hrvatski suverenisti 1,22 posto i to su sve stranke iznad jedan posto. Može se zaključiti kako su glasovi nekih lijevih i liberalnih stranaka ovaj mjesec završili na adresi većih, a ostaje vidjeti kako će se ubuduće ponašati birači DP-a.

POVEZANI ČLANCI:

Mario Radić, naime, u međuvremenu je osnovao novu stranku Dom i Nacionalno okupljanje (DOMiNO). Predsjednik Mario Radić najavio je novi, za njega osobno, nakon suradnje s Miroslavom Škorom i Ivanom Penavom, sada već treći početak, s novom strankom u kojoj su se istomišljenici okupili kako bi, veli, "obranili svoj dom". Iako je najmlađa stranka, DOMiNO u svojim redovima ima europarlamentarca Stephena Bartulicu kao u javnosti najzvučnije ime, nekoliko saborskih zastupnika, županijske, gradske i općinske vijećnike. Predstavili su i svoju kandidatkinju za predsjednicu države, bit će to u javnosti manje poznata Branka Lozo.

Politički analitičari ne očekuju da će HDZ-ova saborska većina biti ugrožena jer teško da će manje stranke i manje poznati zastupnici riskirati nove izbore i moguće ekspresno nestajanje s političke scene. Baš sad kad su im plaće znatno porasle... Stranke i liste s potporom manjom od jedan posto ukupno bi, pokazuje CroElecto, biralo 4,75 posto, a neodlučnih je 17,5 posto ispitanika. Istraživanje je provela agencija 2X1 komunikacije u razdoblju od 13. do 28. rujna na reprezentativnom uzorku od 1041 ispitanika po administrativnoj podjeli na županije, uz mogućnost brojidbene pogreške uzorka od tri posto.

Od ispitanika se tražio i odgovor na pitanje čiju predsjedničku kandidaturu podupiru. Zoran Milanović i dalje vodi, s 42,54 posto. Milanović je promijenio taktiku i izbjegava izravne sukobe s neistomišljenicima. Pisanjem pisama Vladi na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem želi pokazati da mu je sad stalo do dijaloga. Najnovija tema na kojoj su se našli drviti tiče se uvođenja obveznog vojnog roka. Milanović traži sazivanje sjednice Vijeća za obranu zbog najave da se uvođenje vojnog roka odgađa. Nije, požalio se, konzultiran ni kad se pripremalo uvođenje roka.

– Ne znam odakle ta tema o odgodi vojnog roka – rekao je jučer u Splitu Plenković. Glavni izazivač i HDZ-ov kandidat Dragan Primorac, koji je dobio i podršku DP-a, ima 25,44 posto potpore, odnosno gotovo dvadeset postotnih bodova manje od Milanovića. Analitičari su uočili kako uporno izbjegava konfrontaciju s Milanovićem.

POVEZANI ČLANCI:

Briga za umirovljenike

– Briga za umirovljenike, starije i nemoćne građane bit će u fokusu mog predsjedničkog mandata. Brinuti se o onima koji su se nekad brinuli o nama nije samo politički program već i moralna i ljudska obaveza – jedna je od njegovih poruka posljednjih dana. O brizi o umirovljenicima govorio je i Milanović. Primorac, koji je tjednima na svojevrsnoj turneji po Hrvatskoj, iznosi mišljenja o raznim temama, od kulture i obrazovanja do gospodarstva i važnosti kravljeg mlijeka za razvoj djece, o čemu je govorio za posjeta farmi u Ivanovcima Đakovačkim. Mariju Selak Raspudić podupire 12,06 posto ispitanika, kandidatkinju stranke Možemo Ivanu Kekin 6,8 posto, a nezavisnog Tomislava Jonjića 3,51 posto. Nekog drugog navelo je 0,77 posto ispitanika, dok je 8,88 posto ispitanika neodlučno.

– Istraživanje pokazuje da je Marija Selak Raspudić ozbiljno u utrci. Nemojmo zaboraviti izbore na kojima je Stjepan Mesić bio na dva posto, pa je na kraju pretekao Matu Granića i s Draženom Budišom ušao u drugi krug. Mislim da Selak Raspudić ima potencijal ući u drugi krug i učiniti predsjedničke izbore jako uzbudljivim. Prema ovoj anketi, Primorac ulazi u drugi krug zahvaljujući podršci HDZ-a, no njegovi javni nastupi i vidljivost ne pokazuju da će sigurno tako i biti. Primorac vodi kampanju u stilu "nitko nije kriv, ja sam pristojan i dobar", a Milanović je ublažio retoriku i ne koristi protokolarne događaje kao dio kampanje. Kao da odgovara na Primorčevu strategiju i pokazuje da nije taj koji izaziva incidente – kaže A. Mamić.

>> FOTOGALERIJA Nik Titanik izložio karikature slavnih Hrvata: Milanović se nije prestajao smijati, a kad je ugledao sebe...