Koprivničko-križevačka županija nalazi se na plodnom podravskom tlu. Zato i ne čudi što se i u turizmu mnogo toga vrti oko – hrane. U Koprivnici je sjedište najpoznatije hrvatske prehrambene tvrtke Podravke, čija je Vegeta jedan od najpopularnijih i najpoznatijih izvornih hrvatskih proizvoda.
Podravka je 1982. godine otvorila i Muzej prehrane, s prikazom razvoja industrijske prerade hrane i proizvodnje sirovina. Muzej je smješten u adaptiranim zgradama nekadašnje gradske klaonice, najstarijem primjeru industrijske arhitekture u Koprivnici sagrađenom 1892. godine. U zbirci sastavljenoj od oko 5500 predmeta čuvaju se i brojni recepti tradicijske kuhinje, odabrani primjerci stare ambalaže i etiketa, strojevi koje su osmislili i izradili radnici strojarske struke...
Sve o izlošcima u malom prstu ima etnologinja Nada Matijaško, koji tridesetak godina vodi brigu o muzeju koji godišnje obiđe i do 7000 posjetitelja iz cijele Hrvatske i susjednih država. – Ponuda ovdašnjih tradicionalnih jela, na čije su oblikovanje u prošlosti znatan utjecaj imale austrijska i mađarska kuhinja, zadovoljit će i najzahtjevnije gurmane i sladokusce. Uglavnom su to jela od mesa i riječnih riba pripremljena pečenjem i prženjem te razni suhomesnati domaći specijaliteti: sušeni dimljeni jezik, buncek, hladetina, domaći špek ili šunka... Uz meso, obvezni su i prilozi: krumpir (pire, restani, prženi, kalapajsani), riža (rizi-bizi), žganci s mlijekom ili kao prilog uz jela od divljači, tjestenina (uz pečenke) te umaci od pečenja, gljiva i vrhnja. Od mliječnih proizvoda specijaliteti su domaći sir i vrhnje, mlaćenica ili stepka te dimljeni kravlji sir (prge) – objašnjavaju u Turističkoj zajednici Koprivničko-križevačke županije.
Zimi se, napominju, kuhaju gušće juhe od krumpira, graha ili kupusa, a ljeti laganija povrtna variva ili ćušpajzi od kelja, graška, mahuna, krastavca s vrhnjem, sve začinjeno crvenom paprikom i češnjakom. Najpoznatiji su specijaliteti od svježeg kravljeg sira zapečeni štrukli.
Slatka pogača
– No ono po čemu je ovdašnja kuhinja sve prepoznatljivija je kopriva koja se danas kao namirnica u velikom stilu vraća na jelovnike ugostiteljskih objekata ovoga kraja kako u pripremi slanih tako i slatkih jela – ističu. Za kušanje jela od koprive idealna je prilika Renesansni festival, na kojem se hrana priprema na tradicijski način, isključivo od namirnica koje su se koristile prije Kolumbova otkrića Amerike, dakle bez rajčice, krumpira i kukuruza.
Pripremaju se jela poput pečenog hrpta mladog vepra u kosanoj masti s paštetom od divljači, renesansni gulaš, gulaš od mesa divljači s mediteranskim biljem, klekovim bobicama i trgancima od pšeničnog brašna serviranog u kruhu, rolada od kopuna s đumbirom i nadjevom od kopriva u umaku od kestena, svinjski file na maču s tikvicama, začinjeno anisom i gorušicom, jetrica omotana mesnatom slaninom na hajdinskoj kaši s porilukom, špikani but jelena lopatara na kremi od koprive s palačinkom od badema, slatke pogače sa šumskim voćem, pogače od prosene kaše s pekmezom i šumskim plodovima...
Od koprive i – pivo
Pije se, uz medovino, i pivo od koprive. Na manifestaciji “Podravski motivi” koprivnički pivar Dean Posnjak, recimo, predstavio je svoje craft pivo u kojem hmelj zamjenjuje kopriva, po kojoj je Koprivnica i dobila ime. Motiv koprive vrlo uspješno kroz svoje manifestacije isprepliće gradska Turistička zajednica. Osim jela iz razdoblja srednjeg vijeća, turisti vole probati i nešto modernije slastice. Orehnjače, makovnjače, štrukle s nadjevima od voća, bučnice, kukuruznu zlevku, krafne, uštipke, kuglofe, medenjake, salenjake i šape. Kao autohtone kolače ističu slane kašnjake, štrukle s hajdinskom ili prosenom kašom i bučinim uljem, te dva slatka specijaliteta koja su proglašena nematerijalnim kulturnim dobrom Hrvatske – bregofsku pitu iz Koprivničkih Brega i pogaču z oreji s područja Đurđevca.
Bregofska pita pripremala se za Božić, Uskrs i svatove, a recept prenosio isključivo unutar svake obitelji, majke kćerima, svekrve snahama, a posljednjih desetljeća najveću ulogu u očuvanju i zaštiti imala je Udruga žena Bregi u suradnji s Udrugom prijatelja kulture “Vlado Dolenec”. Podravski i prigorski kraj obiluju i dobrom vinskom kapljicom. Županija je podijeljena na dva vinogorja – vinogorje Koprivnica – Đurđevac i vinogorje Kalnik. Uzgajaju se sorte graševina, rajnski rizling, pinot, chardonnay, sauvignon, silvanac zeleni, kerner, traminac, frankovka, zweigelt i cabernet souvignon. Đurđevačka vinska cesta povezuje vinograde na pješčanim obroncima Bilogore koji daju specifičnu kvalitetu vina i podlogu sličnu vinorodnim krajevima Francuske, a kao brend razvijaju se “vina s peski”.
Vinogorje Kalnik idelano je za uzgoj autohtonih sorti kao što je kleščec, na čijoj se revitalizaciji angažirao viši predavač na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima Dragutin Kamenjak. Na vinskoj cesti Križevci – Kalnik – Orehovec od bijelih sorata prevladavaju graševina, chardonnay, sivi i bijeli pinot, rajnski rizling i kraljevina.