Goran Višnjić ostao je zapanjen ljepotom pješčanih dina iznad kojih je, pod lipanjskim suncem, lelujao topli zrak. Popularni glumac nije podijelio oduševljenje dinama u pustinji Rub’ Al Khali na Arapskom polutoku ili Namib u Namibiji. On je govorio o Đurđevačkim pijescima, poznatim i pod imenom “hrvatska Sahara”. Ostaci pustinje poslužili su kao kulisa za snimanje scena iz filma “General” u kojem su odglumili Afriku. A Višnjić generala Antu Gotovinu. Priznao je da nije očekivao pustinju usred Podravine. Riječ je o posljednjem nepošumljenom ostatku dvanaest kilometara dugog pojasa Podravskih pijesaka s kojeg je vjetar raznosio sitne čestice pijeska po podravskoj ravnici i zasipao sve pod sobom. Još 1963. godine to je područje proglašeno posebnim geografsko-botaničkim rezervatom kao jedinstvenim staništem u Hrvatskoj. Rezervat se prostire na 19,5 hektara.
– Taj pokretni sivo-žućkasti pijesak odredio je i reljef tog posebnog rezervata koji je valovit. Karakterizira ga izmjena pješčanih humaka i udubljenja u visini od četiri do šest metara – objašnjavaju u Javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode u Koprivničko-križevačkoj županiji. Zanimljiva je i vegetacija jer se tu združuju se biljke istočnoeuropskog i zapadnoeuropskog podrijetla s endemičnim biljkama Panonske kotline, od trave gladice i vlasulje bradice do majčine dušice pješčarke, trputca vuzlike, poljskog pelina, trobridog lanolista i drugo.
Ljubitelji šetnji i trčanja među stoljetnim stablima obožavaju park-šumu Župetnicu kod Križevaca, koju zovu i plućima grada
Zaštićeno botaničko područje s velikim brojem endemičkih vrsta, jedinstvene flore i faune i vidljivim oblicima pješčanih dina, tijekom cijele godine privlači posjetitelje. Kako uz pustinju idu i deve, Grad Đurđevac kupio je nekoliko tih životinja za koje je uređena i posebna nastamba. One koji misle da je to pretjerano jer što imaju deve raditi u Hrvatskoj možda će razuvjeriti podatak da su tijekom arheoloških iskapanja u okolici Đurđevca pronađene i kosti deva koje su turski osvajači koristili za prijevoz tereta.
Oaza patuljastih životinja
Deve Đurđica, Dina i Tomica osvojile su simpatije posjetitelje, a otvoren je i mali zoološki vrt s patuljastim kozama, ovcama, konjima i autohtonom peradi. Planirano je otvaranje podravske oaze koja će udomiti mnoge druge autohtone patuljaste životinje prilagođene interakciji s djecom. Među prirodnim atrakcijama Koprivničko-križevačke županije je i Mali Kalnik, posebni botanički rezervat koji zauzima nešto više od pet hektara i nalazi se unutar veće zaštićene cjeline značajnog krajobraza Kalnik. Crni jarki su posebni botanički rezervat šumske vegetacije u blizini Koprivnice s crnom johom i drugim stablima te grmovima krkavine, udikovine i sremze, dok u prizemnom sloju dominiraju biljke močvarnih šuma kao što su vučja noga, paskavica, hmelj i dugoklasi šaš. Posebnost su biljne zajednice crne johe, poljski jasen i sremze te dugoklasi šaš.
– Te biljne zajednice održale su se samo na rijetkim najnižim staništima Europe, stoga one u Crnim jarcima s crnom johom koja je tu u optimalnom razvitku imaju reliktni karakter – vele prirodnjaci. Ljubitelji šetnji i trčanja stoljetnim šumama skoknut će i do park-šume Župetnice, zapadno od Križevaca, koju nazivaju i “plućima” grada. Na jedanaest hektara najviše je bukve, a ima i hrasta kitnjaka te graba. U parku Pod lipama u Novigradu Podravskom raste pak 25 metara visoko stablo lipe čija se dob procjenjuje na više od 325 godina i zaštićeno je kao spomenik prirode. Kod Koprivnice, u Močilama, u neposrednoj blizini crkve i šumskog rasadnika raste staro stablo pitomog kestena staro oko 420 godina, jedno od ugroženih primjeraka stabala te vrste. Na ušću rijeke Mure u Dravu, u blizini Legrada, može se razgledati Veliki Pažut, posebni ornitološki rezervat na području od čak 570 hektara, ispresijecan kanalima i rukavcima s pješčanim dinama, šljunkovitim nanosima, niskim obalama i adama. U rezervatu obitava velik broj ptičjih vrsta, mnoštvo visoke i niske divljači, a ima i dabrova koji su zahvaljujući projektu “Dabar u Hrvatskoj” naseljeni u taj kutak županije.
Barski ekosustav
Čambina ima status značajnog krajobraza kao područje barskog ekosustava smještenog kod Ždale blizu granice s Mađarskom. U Ždali se nalazi i mali park koji okružuje zgradu Šumarije Repaš, sa stablima hrasta lužnjaka starima oko 370 godina. Livade u Zovju kod Đelekovca spomeniku su prirode i tamo se mogu razgledati livade, staništa velikog livadnog plavca i zagasitog livadnog plavca, koji spadaju među najugroženije i najranjivije europske vrste leptira. Na području županije je regionalni park Mura – Drava, prvi regionalni park u Hrvatskoj koji prolazi preko teritorija nekoliko županija. Na području Koprivničko-križevačke županije zauzima površinu od 16.780 hektara i time je prostorno najveće zaštićeno područje u županiji.
U Turističkoj zajednici pozivaju i na posjet parku pokraj Osnovne škole Vladimira Nazora u centru Križevaca, spomeniku parkovne arhitekture, u kojem se ističu velika stabla divljeg kestena, lipe piramidalnog rasta, amerikanskog hrasta, jele, smreke, šumskog bora, koprivića, sofore, likvidambra, zelkove, gorostasne tuje, crnog bora... Uglavnom, u Koprivničko-križevačkoj županiji ljubitelji prirode doista će uživati. Toliko raznovrsnosti na tako malom prostoru!
