Sustav socijalne skrbi u Hrvatskoj je na margini javnog interesa već dulje vrijeme. Zanimanje za sustav jačalo bi uglavnom nakon ekscesa u kojima su žrtve bile ranjive i slabije zaštićene skupine ili djelatnici u sustavu. Tako su nakon ekscesa u kojem je smrtno stradala djevojčica, a čija je obitelj bila korisnik sustava socijalne skrbi dulje vrijeme, najavljene promjene i reforme kojima bi se ubuduće spriječili takvi događaji.
Stručne udruge se protive
Jedna od ključnih reformi koju je nagovijestio ministar Aladrović pri predstavljanju Akcijskog plan unapređenja socijalne skrbi i najave Nacrta prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi, jest i promjena ustroja sustava tako da se ukida pravna osobnost centara za socijalnu skrb, a centri se zamjenjuju središnjim zavodom za socijalnu skrb, 21 podružnicom zavoda i ispostavama, navodi Pravni fakultet Zagreb. U dopisu koji potpisuje predstojnica Studijskog centra socijalnog rada, izvanredna profesorica Gordana Berc, prvi čovjek Katedre za radno i socijalno pravo prof. Željko Potočnjak te predstojnica Katedre za upravnu znanost prof. Gordana Marčetić Pravni fakultet jasno se opredijelio protiv Vladina plana. Reforma se opravdava neučinkovitošću sadašnjeg sustava i neujednačenim postupanjima u praksi.
– Smatramo da prijedlog, kojem se protive sve stručne udruge (Hrvatska udruga socijalnih radnika, Hrvatska komora socijalnih radnika, Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi), neće pridonijeti učinkovitijem ustroju i radu sustava – navode profesori Pravnog fakulteta te objašnjavaju da prijedlog o ukidanju pravne osobnosti centara za socijalnu skrb nije došao od predstavnika djelatnika koji rade u centrima za socijalnu skrb ili drugim ustanovama socijalne skrbi niti od radnih skupina koje su radile na izradi prijedloga novog zakona, već ga nameću ministar i ministarstvo. Nadalje, novim se prijedlogom sustav hipercentralizira iako postojeći spada među visoko centralizirane sustave. Time se lokalnim i regionalnim vlastima oduzima mogućnost utjecaja na sustav socijalne skrbi, iako imaju obveze financiranja određenih prava (pomoć za stanovanje, pučka kuhinja, smještaj beskućnika, dio troškova centara za socijalnu skrb, domova socijalne skrbi...).
Daljnja centralizacija sustava, ističu s Pravnog fakulteta, nije u skladu s Ustavom u kojem stoji da jedinice lokalne samouprave obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana među kojima su posebice potrebe socijalne skrbi. Novim prijedlogom Zavod za socijalnu skrb nema obveza prema jedinicama lokalne samouprave u smislu da podnosi izvješća, a niti su lokalne i regionalne vlasti zastupljene u upravnom vijeću novog zavoda. Evidentno se ovdje radi o promjeni ustroja po uzoru na Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje koji također ima područne službe, urede i ispostave. No, sustavi socijalne skrbi i mirovinskog osiguranja djeluju na različitim modelima – ističu s fakulteta.
Razlog za promjenu ustroja i ukidanje pravne osobnosti centara obrazlaže se neučinkovitim upravljanjem i neujednačenim postupanjima. No, nije jasno navedeno o kakvim se neujednačenim postupanjima radi i što je uzrok takvog postupanja.
Tradicija duga 60 godina
Naziv “centar za socijalnu skrb” prepoznatljiv je i razumljiv većini hrvatskih građana i dio je tradicije dulje od 60 godina tijekom kojih su se institucije socijalne skrbi nazivale “centri za socijalnu skrb” ili “centri za socijalni rad”. Ukidanjem pravne osobnosti centara socijalne skrbi samo se dodatno pogoršava percepcija socijalne skrbi, rast će nepovjerenje građana i usporit će se procesi unapređenja djelatnosti. Stoga s Pravnog fakulteta predlažu resornom ministarstvu da uzmu u obzir komparativna iskustva drugih zemalja u reformi sustava socijalne skrbi, posebice Slovenije, koja je uspješno reformirala svoj sustav i s kojom dijelimo povijest razvoja socijalne politike.
– Potrebna je reforma sustava socijalne skrbi, ali ona ne smije biti ishitrena i nametnuta te protivna mišljenjima djelatnika, stručnjaka i istraživača – poručuje zagrebački Pravni fakultet.