NEUSPJELI PREGOVORI

Predsjednik SIP-a BiH: Ako prije ne dođe do političkog dogovora, izbori će se održati u listopadu

Foto: Armin Durgut/PIXSELL
Sarajevo: Konferencija za medije Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine
Foto: Dejan Rakita/PIXSELL
Banja Luka: Izborna konferencija Gradskog odbora SNSD-a
Foto: Armin Durgut/PIXSELL
Sarajevo: Konferencija za medije Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine
31.01.2022.
u 12:42
Komentirajući Čovićevo stajalište Bakalar je kazao da je sa stajališta SIP-a jasno da važeći zakon obvezuje na provedbu izbora i da njih mora biti u listopadu
Pogledaj originalni članak

Predsjednik Središnjeg izbornog povjerenstva BiH (SIP) Željko Bakalar najavio je u ponedjeljak da će se izbori održati u listopadu ako prije toga ne bude izmjena izbornog zakona kojima bi se promijenili rokovi kako su sada definirani.

"Nema ustavnih i zakonskih smetnji za organiziranje općih izbora i provedbu izbornih rezultata", kazao je Bakalar za medije u BiH komentirajući moguće posljedice propasti pregovora o izmjenama izbornog zakona koji su proteklog tjedna uz posredovanje američkih i europskih diplomata vođeni u Neumu iza zatvorenih vrata.

Čelnici hrvatskih i bošnjačkih stranaka nisu uspjeli usuglasiti suprotstavljena stajališta o načinu biranja dva člana Predsjedništva BiH s područja Federacije niti o mogućem smanjenju ovlasti Doma naroda entitetskog parlamenta i zboru zastupnika u tom tijelu.

Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović je komentirajući ishod neumskih pregovora ustvrdio da sada uopće nema uvjeta za provedbu izbora s obzirom na to da je temeljem presude Ustavnog suda BiH iz 2016. godine po tužbi Bože Ljubića izvan snage stavljen dio izbornog zakona koji se odnosi na način konstituiranja Doma naroda parlamenta Federacije BiH.

"Mi formalno-pravnih uvjeta za organiziranje izbora nemamo", kazao je Čović u nedjelju. Konstatirao je da je jedini način da se to promijeni politički dogovor za koji je ostalo vrlo malo vremena jer je nužno da se nakon toga u parlamentarnoj proceduri promijeni izborni zakon ali i ustav BiH.

Komentirajući Čovićevo stajalište Bakalar je kazao da je sa stajališta SIP-a jasno da važeći zakon obvezuje na provedbu izbora i da njih mora biti u listopadu što znači da se moraju raspisati početkom svibnja.

"Ako dođe do izmjena izbornog zakona kojim će se ti rokovi i termini preinačiti, onda može biti izmjena. Pošto je očevidno da nema govora o tome, mi ćemo postupati po zakonu koji je na snazi", kazao je Bakalar.

Potvrdio je da u SIP-u ipak imaju problem s osiguranjem novaca za provedbu izbora koje planiraju. Od Vijeća ministara odnosno Ministarstva financija još nisu dobili nikakav odgovor na zahtjev da im se za prvu fazu organizacije odobri oko 500 tisuća eura.

Zbog blokade rada državnih tijela vlasti koju provode dužnosnici iz reda bosanskih Srba BiH je cijelu 2021. godinu provela na privremenom financiranju jer parlament nikada nije usvojio proračun. Nema naznaka ni da bi uskoro mogao biti usvojen proračun za ovu godinu. a on bi morao sadržavati i sredstva za izbore.

Visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt je ranije u siječnju s drugim dužnosnicima međunarodne zajednice posebnim pismom tražio od Vijeća ministara BiH da odobri isplatu sredstava koje traži SIP odnosno da osigura novce za provedbu izbora.

Sam Schmidt je prošlog tjedna rekao da će izbora u BiH ove godine svakako biti, bez obzira na ishod pregovora koje o izmjenama izbornog zakona vode hrvatske i bošnjačke političke stranke.

"O tome (listopadskim izborima) nema pregovora. Demokracija funkcionira po unaprijed određenim pravilima, a posebice izbori ne smiju postati predmet političkog manevriranja", izjavio je visoki predstavnik.

>> VIDEO Umirovljenika sve manje, u dvije 'COVID' godine umrlo ih čak 18.000 više od prosjeka

PROFESOR OŠTRO O LIDERIMA

Ivan Šiber: Dao sam Milanoviću glas, ali sad bih ostao kući. Neshvatljiv je. Ni Plenković nije bolji

Treba imati i razumijevanje za SDP koji je čitavo vrijeme, nakon dolaska na vlast 2000. godine, bio pod nevjerojatnim pritiskom, gotovo neprestano na rubu državnog udara. Baš kao što je kasnije i Milanović radio pod strahovitim pritiskom šatoraša, a nije imao snage, što je u pravnoj državi neshvatljivo, jednostavno to riješiti pravnim postupcima. I na kraju dolazi Kolinda Grabar-Kitarović koja s funkcije predsjednice daje podršku nečem što je izvan svih zakonskih i ustavnih opredjeljenja. A kad je HDZ zahvaljujući isključivo Karamarku izgubio podršku one uljuđene, miroljubive, građanske, konzervativne desnice, Milanović je učinio ključnu pogrešku.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.