Tržište radne snage ulazi u novu fazu u kojoj će konačno na cijeni biti i radnici. Bližimo se kraju rujna, kada tradicionalno kreću jadikovke o povratku sezonaca na burzu rada, no ‘vruća jesen’ ne započinje kuknjavom nezaposlenih, nego tvrtki koje traže uvoz radne snage.
Što će reći nova Vlada?
Broj nezaposlenih najniži je od siječnja 1991. godine. Posao traži 210 tisuća radnika, među kojima je 70.000 starijih od 50 godina i oko 110.000 dugotrajno nezaposlenih. Dogodio se još jedan paradoks – prvi put nezaposlenost pada i u mjesecu rujnu!
– Ovome doprinosi snažna potražnja unazad tri godine, prvenstveno zbog oporavka ekonomije, ali broj nezaposlenih smanjuju demografska kretanja te emigracija, koja i prema najkonzervativnijim procjenama godišnje s tržišta rada uzima 15.000 ljudi. U radni kontingent ulaze malobrojne generacije mladih, a izlaze brojne generacije rođene 50-ih godina. U takvim kretanjima poslodavci se susreću s manjkom radne snage, a pregovaračka pozicija radnika se poboljšava – kaže sociolog Teo Matković, stručnjak za tržište rada. Ove godine već je odobreno oko 2000 radnih dozvola, Sanaderova je Vlada 2009. dopustila uvoz čak 11.000 stranaca, ali tek nakon što se broj nezaposlenih, prema anketi radne snage, spustio na 150.000. Neki dan vapaj za uvozom radne snage opet su izrekli građevinari koji traže 3000 novih stranaca. Hoće li nova Vlada to omogućiti, tek treba vidjeti. Bivši ministar rada Mirando Mrsić kaže da on nije htio povećati kvote jer je na Zavodu za zapošljavanje bilo 15.000 nezaposlenih građevinara.
– Pokušavali smo naći rješenje, no građevinske su tvrtke inzistirale na uvozu radne snage iz BiH, sigurno zato što te radnike manje plaćaju. Bili smo spremni platiti edukaciju da se nezaposleni prekvalificiraju, no ni to nisu htjeli – kaže Mrsić.
Predsjednik uprave građevinske tvrtke Radnik Mirko Habijanec tvrdi da radnika nema jer tržište nije sređeno, a tvrtke ugrožava nelojalna konkurencija onih koji zapošljavaju na crno ili koji isplaćuju minimalnu plaću, a veći dio na ruke.
– To treba popraviti, što će omogućiti poslodavcima da ponude veće plaće kako radnici ne bi išli raditi u druge zemlje koje lakše otvaraju granice stranim radnicima – kaže Habijanec.
Rad na crno
I dok su procjene o broju radnika koji su otišli u inozemstvo nepouzdane i kreću se od 15.000 do 50.000 osoba godišnje, jučer objavljeni statistički podaci DZS-a pokazuju da se zadnjih osam godina broj radno-sposobnih stanovnika Hrvatske smanjio za 50 tisuća. I s tim osipanjem Hrvatska još uvijek ne može osigurati posao i egzistenciju za sve svoje državljane. Anketa radne snage navodi da je u drugom ovogodišnjem tromjesečju radilo 157.000 radnika manje nego 2008., pri čemu nije ni nužno da su svi bili u legalnom radnom odnosu. Anketa obuhvaća sve osobe koje su radile barem jedan sat tjedno bez obzira na njihov formalni status i način plaćanja za obavljeni rad. Stoga zaposleni u anketi o radnoj snazi može biti umirovljenik, student i kućanica, što znači da se povrh službenog broja od 1,413 milijuna zaposlenih s ugovorom o radu, među ‘zaposlene’ uguralo i približno 200.000 ostalih. Zvonimir Savić iz HGK navodi da je u prvoj polovini ove godine zabilježen godišnji pad broja nezaposlenih za 58 tisuća, dok je zaposlenost rasla skromnije, samo za 15 tisuća.
– Hrvatsko tržište rada ostaje među najlošijima u EU – kaže Savić.
>> Treba stimulirati rađanje do troje djece, obvezno i novcem
Sada ćemo vidjeti na djelu "nadri" poduzetnike kako će i dalje davati minimalac ljudima. Nema toga više. Problem je što i dalje ne shvataju da se radnici moraju poštivati i dati im plaću od koje mogu živjeti.