Demografija

Strana radna snaga ne može spasiti Hrvatsku

radnici
Foto: Žarko Bašić/Pixsell
1/3
02.03.2016.
u 08:30

Gdje će raditi u zemlji iz koje mladi bez posla odlaze van

Opustošena zemlja koja nema strategiju gospodarskog razvoja i u nju uklopljenu demografsku politiku, kao ni strategiju useljavanja, ima mantru da će se problem riješiti sam od sebe ili useljavanjem 100.000 ljudi. Šokira to, kako kaže demograf prof. dr. Anđelko Akrap, što danas čak i visokoobrazovani minoriziraju problem misleći da će sutra imati “besplatno” zdravstvo i školstvo i pristojne mirovine bez obzira na demografske probleme.

Ugledajmo se na Irsku

– Ljudi kažu: “Ma netko će se već useliti”. Ma nemojte. Sad će nam se doseliti 100.000 ljudi i gdje će raditi u zemlji iz koje mladi bez posla odlaze. Hoće li živjeti na livadi i tko će im osigurati krov nad glavom kad to država nije u stanju osigurati ni svom stanovništvu? Nemamo ni subvencije na stambene kredite za mlade obitelji, koje bi osobito trebale biti stimulativne u ruralnim krajevima, srednjim i malim gradovima jer je u razvijenim zemljama stambena politika uklopljena u socijalne programe da ljudi imaju krov nad glavom, a u Hrvatskoj je to prepušteno bankama. Ljudi koji zarađuju 3000 kn ne mogu ni dići kredit, a kamoli ga vraćati – upozorava Akrap na zablude mnogih građana koji, kao i politika, zbog kratkovidnosti ne vide ključni problem zemlje ni kako su ga rješavale zemlje poput Irske.

– Irska je prije 20 godina postavila temelj gospodarskog razvitka i djelatnosti koje su svojstvene potencijalu njihova prostora, oslanjajući se na svoje iseljeništvo, ali i na useljavanje stranih radnika, s tim da je limitirala da broj stranaca ne smije prijeći 10% u ukupnoj populaciji. Mi nismo ni pokušali vratiti svoje useljeništvo jer je to kao nemoguća misija. Mislimo, netko drugi će to riješiti, nešto će se dogoditi, ma što? – retorički se pita demograf dr. Stjepan Šterc.

Da je po broju useljenika, dodaje Akrap, Njemačka bi imala najbolju demografsku sliku, a nema zbog loše obiteljske politike. U Njemačkoj je loš položaj zaposlenih žena te prevladava tradicionalni model u kojem žena preuzima odgoj djece, a nemaju razvijenu infrastrukturu za pomoć zaposlenim ženama ni dobru radnu politiku prema njima iako sad ulažu silna sredstva da to promijene.

Interes Nijemaca

I Šterc se slaže da se demografski problem može dijelom rješavati imigracijom, ali selektivnom.

– Danas ne možete ući ni u jednu zemlju razvijenog svijeta, samo se tako useliti i reći ja ću tu živjeti. Sve razvijene zemlje imaju strategiju useljavanja po spolu, dobi i obrazovanju, a mi nemamo ni koncept useljavanja. Useljavanje većeg broja ljudi od nekoliko stotina tisuća nije problem u velikim zemljama koje, kao Francuska i Britanija, imaju 60 milijuna stanovnika ili Njemačka koja ih ima 80 milijuna. U nas bi useljavanje nekoliko stotina tisuća useljenika uzdrmalo zemlju i dovelo u pitanje temeljni identitet – tumači Šterc.

Zemlje poput Češke, Slovačke, pa i Slovenije demografski se oporavljaju, kaže Akrap, a mi tonemo.

– Nijemci su 60-ih popunjavali tržište radne snage iz mediteranskih zemlja pa se poslodavce u Njemačkoj nije sililo da promijene lošu politiku prema zaposlenim ženama, zbog rata 90-ih opet su popunili tržište radne snage, a sada im opet trebaju radnici jer im prema projekcijama broj radne snage 2030. pada sa 50 na 35 milijuna. Sve su imigracijske politike selektivne i zatvaraju vrata kad uzmu onoliko radnika koliko im treba i koliko ih mogu integrirati – zaključuje Akrap. (Sutra donosimo zašto bez promjene odnosa prema zaposlenim ženama nema rješavanja demografskog problema)

>> Hrvatska umire: Nikad manje rođenih, ostat ćemo bez tisuću školskih razreda!

>> TOP lista: Evo koji se gradovi najviše brinu za svoje mlade obitelji!

Komentara 79

K2
kritičar_2
08:52 02.03.2016.

Platite našeg zidara,bravara,ratara,inžinjeral,informatičara,liječnika...bar kao Slovenci i većina problema sa isaljavanjem,natalitetom ili manjkom radne snage bili bi riješeni.

IM
imreskovic
09:13 02.03.2016.

Samo jedan primjer, zadnji posao koji sam u Hrvatskoj obavljao kao zavarivac, 30kn sat, godisnji placen(od mojih prekovremenih sati) bolovanje isto nije placeno, prijava na minimalac naravno a ostatak se isplacuje kao terenski dodatak iako sam imao 5 min do posla,znaci subota je radna i svaka druga nedjelja,placa dolazi kako tako redovno,zena kao magistar ekonomije je mogla naci posao samo da cisti zahode isto za neke levate. Sad smo vec 2 godine u njemackoj, placen godisnji, bolovanje, petkom radim do 12, subota i nedjelja slobodni, 13 placa podjeljena jedan dio za ljetni godisnji drugi dio za Bozic, jos samo naspomenuti da zena radi isto i ima iste pogodnosti, sada cekamo nase prvo dijete i sad neka meni netko kaze zasto bi se ja trebao vratiti i tko mi moze takve uvijete osigurati kod nas?

DU
Deleted user
09:37 02.03.2016.

....u hrvatskoj će ostati tzv domoljubi, razni paraziti -oni koji žive na leđima hr. građana, branitelji i oni koji se tako deklariraju, oni koji misle da su bogom dati i oni koji moraju. ...ostali ce ići vanka i to nitkoo ne može spriječiti niti zaustaviti.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije