Krajem kolovoza i početkom rujna održana je petnaesta međunarodna izložba zrakoplovne i svemirske tehnike u podmoskovskom gradu Žukovski. Ovaj grad, poznat i pod nazivima naukograd i aviograd, objedinjuje institucije i pogone povezane s razvojem i ispitivanjem svih vrsta ruskih zrakoplova već dugi niz desetljeća.
Grad Žukovski ima oko 100.000 žitelja i oko 80 posto stanovnika profesionalno je povezano sa zrakoplovnom i svemirskom tehnikom. Izložba MAKS održava se na površini Instituta za ispitivanje zrakoplova u letu „Mihail M. Gromov“ (ruska prvoslovnica LII). Pored LII-a, u samom centru Žukovskog nalazi se Centralni institut za aerodinamička i hidrodinamička ispitivanja (CAGI) koji zapravo predstavlja temelj grada.
Upravo je na mjestu CAGI-a otac ruskog zrakoplovstva Nikolaj E. Žukovski sagradio prvi aerodinamički tunel i započeo s provođenjem aerodinamičkih ispitivanja te postavio svoja epohalna otkrića u povezivanju teoretske i eksperimentalne aerodinamike aeroprofila i krila.
Razgovor s kozmonautima
Ovogodišnji MAKS prvi put je službeno otvoren od strane dvaju predsjednika. Osim predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina, ta čast pripala je turskom predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoğanu koji je sa svojom delegacijom bio poseban gost MAKS-a.
Nakon prvog javnog predstavljanja ruskog lovca 5. generacije pod tadašnjom oznakom T-50 u letačkom programu na MAKS-2011, Su-57 je prvi put predstavljen i na statičkoj izložbi na MAKS-2019. Točnije, pod oznakom Su-57E javnosti je predočena jasna mogućnost i želja za izvozom ruskog borbenog aviona posljednje generacije.
Na dan otvorenja MAKS-a Su-57 detaljno je prikazan turskom predsjedniku Erdoğanu, kao i zrakoplovnim stručnjacima iz njegova tima. Turska politika oduvijek je pokazivala simpatije prema ruskom naoružanju i vojnoj opremi, puno prije od aktualne nabave protuzrakoplovnog sustava S-400. Još krajem 90-ih godina prošlog stoljeća ruska helikopterska tvrtka Kamov ponudila je Turcima mogućnost razvoja posebne inačice borbenog helikoptera Ka-50-2 Erdoğan na natječaju za budući borbeni helikopter.
Promjene i turbulencije koje je Turska izazvala u NATO-u nabavom ruskog sofisticiranog protuzrakoplovnog sustava S-400 mogle bi imati i šire implikacije i prema ruskim borbenim avionima posljednjih generacija. Nesumnjivo, s S-400 pokrenut je game changing proces u Turskoj gdje orijentiranost prema ruskom naoružanju nema isključivo političku važnost. Naime, turski političari i donositelji odluka snažno se oslanjaju na neovisno, neoportuno i objektivno mišljenje struke koje ne može zanemariti pozitivne i superiorne činjenice koje Rusima idu u prilog.
Turcima su posebno zanimljivi i višenamjenski borbeni avioni visokih performansi Suhoj Su-30SM i Su-35S koji pripadaju 4++ generaciji i koje su im Rusi ponudili. Danas na zapadu nema borbenih aviona sličnih performansi kakvima se odlikuju Su-30SM i Su-35S. Ruski paketi gospodarske suradnje te posebno prijenos znanja i visokih tehnologija u projektiranju i proizvodnji borbenih aviona posljednjih generacija, također su primamljivi turskoj strani.
Osim protokola otvaranja MAKS-2019, turskom predsjedniku na izložbenom prostoru ruske svemirske agencije Roskozmos ukazana je čast izravne komunikacije s ruskim kozmonautima koji trenutačno borave na Međunarodnoj svemirskoj stanici. U općem obilasku izložbenih paviljona na MAKS-2019 te zrakoplova na statičkom dijelu izložbe, nije izostao i sada već tradicionalni običaj predsjednika Putina da sladoledom počasti svoje goste i pratnju.
Nesumnjivo, na MAKS-2019 veliku pozornost domaće i strane javnosti privukao je domaći civilni avion uskog trupa MS-21-300 kapaciteta od 132 do 163 putnika u kategoriji A321 i obitelji Boeing 737 MAX. Avion je razvijen u konstruktorsko-ispitnom uredu Jakovljev, proizveden u tvornici zrakoplova Irkut u sibirskom gradu Irkutsku.
Prikazana su dva primjerka, jedan na posebno uređenoj statičkoj izložbenoj površini te primjerak koji je svakodnevno sudjelovao u letačkom programu. Avion je trenutačno opremljen dvama američkim motorima Pratt & Whitney PW1000G, dok bi ubuduće trebali biti zamijenjeni ruskim turboventilatorskim motorima Aviadvigatel PD-14. Na MAKS-2019 se motor PD-14 mogao vidjeti montiran na unutarnjem lijevom potkrilnom nosaču letećeg laboratorija Il-76LL, što je eksperimentalna konfiguracija za provedbu ispitivanja rada motora u letu.
Dok je MS-21 namijenjen za kratke i srednje udaljenosti, na MAKS-2019 prikazan je koncept budućega rusko-kineskoga širokotrupnog putničkog aviona CR-929. Kina je ove godine predstavljala državu-partnera MAKS-u te je u tom svojstvu posjedovala i najatraktivnije paviljone. Sa svojim izložbenim prostorima isticale su se državne firme COMAC (engl. Commercial Aircraft Corporation of China Ltd.) koja je osnovana 2008. godine sa sjedištem u Šangaju, kao i AVIC (engl. Aviation Industry Corporation of China).
Tvrtka nastala spajanjem COMAC-a i ruske objedinjene korporacije proizvođača aviona (OAK) s jednakim udjelima nosi naziv CRAIC (engl. China-Russia Commercial Aircraft International Corporation Ltd.) i predstavlja nositelja projekta budućeg aviona CR-929. U ovom ambicioznom projektu ruska strana trebala bi dominirati u znanjima razvoja i projektiranja, iskustvu i tehnologijama proizvodnje civilnih aviona, dok bi se u Šangaju trebala postaviti linija za sastavljanje aviona. Maketa prednjeg dijela CR-929 mogla se razgledati u jednom od kineskih paviljona.
Na dvije odvojene statičke postave, prikazana je posljednja inačica višenamjenskog borbenog aviona MiG-35. U odnosu na standardne inačice MiG-29, MiG-35 je posljednji predstavnik tzv. nove generacije koja objedinjuje višenamjenski borbeni avion MiG-29M/M2, mornaričku inačicu MiG-29K/KUB te naposljetku MiG-35.
Posebnost ovog aviona je i izvedba instalacija avionike po tzv. principu otvorene arhitekture s NATO-ovom sabirnicom Mil 1553B, čime se ispunjava temeljni uvjet za uspješnu integraciju aviona MiG-35 u NATO-kompatibilno operativno okruženje. Na MAKS-2019 MiG-35 je prvi put sudjelovao u svakodnevnom letačkom programu, vođen sigurnom rukom glavnog test-pilota tvrtke MiG, Mihailom Beljajevom.
Prvi put javnost je mogla vidjeti na stajanci i u letačkom programu serijsku salonsku i transportnu inačicu Mi-38T. Na ovim helikopterima pogonska skupina je ugrađena iza vratila glavnog rotora i reduktora, čime su se ostvarila poboljšanja u smanjenju razine buke u kabinskom dijelu helikoptera. Mil-ov posljednji proizvod se odlikuje izvanrednom i vidno poboljšanom aerodinamikom trupa helikoptera te integracijom sustava nosećeg i repnog rotora.
Ruska Uralska rudarsko-metalurška tvrtka (UGMK) danas je 100-postotni vlasnik LET Aircraft Industries iz Kunovica koja se proslavila s L-410 Turbolet. Trenutačno se za ruske kupce ovaj avion proizvodi i u Rusiji u Uralskom postrojenju za civilno zrakoplovstvo (UZGA). Na MAKS-2019 bila je po prvi put predstavljena inačica koja se može opremiti plovcima za sigurno slijetanje i uzlijetanje s vodenih površina.
Suhoj je sa svojim borbenim avionima i glavnim test-pilotom Sergejem Bogdanom svakako dominirao u letačkom programu na MAKS-2019. U prvom planu tu su četiri Nevidljivice, tj. Su-57 koje su polijetale i slijetale s uzletno-sletne staze LII-a. U letu Su-57 do izražaja je dolazila agilnost aviona pri malim brzinama i na malom prostoru, a posebno učinkovita je demonstrirana simulacija bliske zračne borbe.
Višenamjenskim Su-35S upravljao je probni pilot tvrtke Sujoj Jurij Vašuk i prvi put nad nebom Žukovskog demonstrirao dosad neviđene manevarske sposobnosti ovog aviona gdje dominiraju velike kutne brzine na malom prostoru, što odgovara režimu leta koji se ostvaruje isključivo zbog vektoriziranog potiska. Budući da je i demonstracijska grupa Lipetskog centra za ispitivanje i integraciju aviona te obuku zrakoplovno-tehničkog sastava „Ruski sokolovi“ prešla na Su-35S, također im se radikalno izmijenio i letački program.
Nakon 20 godina
Par višenamjenskih Su-30SM, kojim upravljaju otac i sin – test-piloti Vjačeslav i Jevgenij Averjanov, demonstrirao je svoj novi letački program. Dvojac uzlijeće istovremeno sinkronizirano i cijeli letački program izvode na maloj međusobnoj udaljenosti, simulirajući zračnu borbu, izvodeći paralelno manevar zvono te demonstrirajući ostale manevre ovog jedinstvenog višenamjenskoga borbenog aviona.
Dragovoljni klub “Legende avijacije” uoči službenog otvorenja MAKS-2019 realizirao je povijesni projekt postavljanja nadzvučnoga putničkog aviona Tu-144 na velikoj površini ispred ulaza u Institut LII. Ono što je pak najviše privuklo publiku je svakako činjenica izlaganja Suhojeva eksperimentalnoga tehnološkog demonstratora Su-47 Berkut s krilima s obrnutim kutem strijele koji se pojavio na stajanci nakon 20 strogog čuvanja od očiju javnosti.
Na MAKS-2019 predstavljena je jedinstvena knjiga „Naš MAKS“ koja je tiskana u povodu 25. godišnjice ove globalne izložbe zrakoplovne i svemirske tehnike. Veliki interes za ovom knjigom pokazala je upravo ruska strana jer slična knjiga do sada nije napisana.
„Naš MAKS“ je hrvatsko-ruski projekt koji su realizirali autori Dorijano Mohorović, Mihail Agafonov i Danijel Vuković. Knjiga je napisana dvojezično, na hrvatskom jeziku te ruskom jeziku i pismu. Na gotovo 500 stranica i s više od 1300 fotografija, opisan je svaki MAKS od održavanja prve međunarodne zrakoplovne izložbe 1992. godine.
Zbog izrazito velikog interesa za ovom knjigom, organizirana je bila i posebna prezentacija u Muzeju zrakoplovne i svemirske tehnike u Moskvi, gdje su osim autora, govorili i kozmonauti Fjodor Jurčihin i Sergej Zaljotin te predstavnik grada Gagarin. Među posjetiteljima prezentacije posebno su se istaknuli diplomatski predstavnici Češke i Slovačke, čije su institucije i podržale te sponzorirale knjigu „Naš MAKS“
Erdoganu trebaju Ruski avioni jer se boji vlastite vojske i naroda.