HRVATSKA KAKVU TREBAMO

Slavonija pokazuje da je prostor izazova u koji se vraća

Foto: Dubravka Petric/PIXSELL
Osijek: Svečano uručivanje ugovora za sufinanciranje EU projekata
Foto: Dubravka Petric/PIXSELL
Osijek: Svečano uručivanje ugovora za sufinanciranje EU projekata
Foto: Dubravka Petric/PIXSELL
Osijek: Svečano uručivanje ugovora za sufinanciranje EU projekata
24.11.2021.
u 11:37
Nakon niza uspješno realiziranih skupova, Večernji list prvi put u Slavoniji organizira konferenciju “Hrvatska kakvu trebamo”
Pogledaj originalni članak

Pozitivni gospodarski i demografski trendovi koje Slavonija i Baranja bilježi protekle i ove godine, u pandemijsko vrijeme – kada se to možda najmanje očekivalo, bili su povod Večernjem listu da u Osijeku organizira svoju konferenciju “Hrvatska kakvu trebamo – kako iskoristiti razvojni potencijal Slavonije, Baranje i Srijema”.

Večernji list, nakon niza uspješno realiziranih konferencija i gospodarskih skupova, prvi put u Slavoniji organizira konferenciju “Hrvatska kakvu trebamo”. Suorganizator ovog događanja je Osječko-baranjska županija. Riječ je o regiji koja je desetljećima bila simbol ratnog stradavanja, ekonomskog pustošenja i, posljedično, masovnog iseljavanja stanovništva.

Nakon dugogodišnje sustavne depopulacije, negativnih društvenih posljedica, loših statističkih pokazatelja i vala stečajeva nekadašnjih industrijskih divova, Osječko-baranjska županija napokon bilježi pozitivne trendove – rast broja poduzetnika i rekordne prihode u posljednjem desetljeću. Prihodi poduzetnika sa sjedištem u Osječko-baranjskoj županiji u protekloj, prvoj “koronagodini” premašili su one iz 2019., ali i iz 2018. te su iznosili 28,599 milijardi kuna.

Pozitivni trendovi

Štoviše, toliki nisu bili još od prije recesije koja nas je pogodila 2008. Povećan je izvoz županijskih gospodarstvenika za 2,1 posto, a rastao je i broj turističkih noćenja za 70 posto. Napokon je zaustavljen uzlazni trend iseljavanja stanovništva te je nakon dugo vremena zabilježen veći broj rođenih nego umrlih. Primjer Osječko-baranjske županije, koja u usporedbi s prijašnjim godinama ima priliku postati gospodarski fenomen te plodno tlo za investicije i poduzetničku aktivnost, upućuje na golemi teritorijalni kapital i razvojni potencijal svih slavonskih županija.

Foto: Dubravka Petric/PIXSELL
Osijek: Svečano uručivanje ugovora za sufinanciranje EU projekata

 Cilj ove konferencije je okupiti poduzetnike, gospodarstvenike, predstavnike jedinica lokalne i regionalne samouprave, Vlade Republike Hrvatske, razvojnih agencija i strukovnih udruženja na jedno mjesto kako bismo u konstruktivnom dijalogu detektirali politike i poteze koji su doveli do pozitivnog pomaka te predstavili gospodarske segmente i poduzetničke aktere na kojima može počivati budući uzlet istočne Hrvatske.

Uz glavnog urednika Večernjeg lista Dražena Klarića, na konferenciji će govoriti osječko-baranjski župan Ivan Anušić, osječki gradonačelnik Ivan Radić, kao i ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Nataša Tramišak. Na panelu smo, pak, okupili i važne aktere gospodarske scene u Slavoniji i Baranji, a među njima su Dajana Mrčela, predsjednica Uprave Saponije i članica uprave Kandita, Marko Pipunić, vlasnik tvrtke Žito, Damir Sušac, pokretač jedne od najsnažnijih osječkih IT tvrtki Mono, i Mirko Ervačić, vlasnik Osatina grupe.

Eksplozija tržišta nekretnina

Kako vide Slavoniju, u kratkom su filmu s nama podijelili umjetnici, stručnjaci za nekretnine, poduzetnici, ali i studentica koja je u Osijek došla studirati i u njemu odlučila ostati.

– Iz pozicije one koja se više od 20 godina bavi umjetnošću i kulturom, čini mi se da su projekti koje Slavonija nudi u posljednje vrijeme sve izazovniji i kreativniji, da mladi prepoznaju nešto što možda dosad nisu mogli vidjeti, ne samo u prostorima Akademije za umjetnost i kulturu Osijek nego i u drugim sadržajima po gradovima Slavonije. Različiti međunarodni festivali, koji su do sada bili uglavnom vezani za Jadran, prebacuju se u Slavoniju, i mislim da je to jako dobro – kazala nam je Helena Sablić Tomić, dekanica Akademije za umjetnost i kulturu Osijek.

– Slavonija je uvijek imala stigmu, neću reći žitnice, ali prostora iz kojega se odlazi. Sve više pokazujemo kako je Slavonija prostor izazova u koji se vraća. Osječka Akademija nudi sadržaje iz vizualne i kazališne umjetnosti koji se ne mogu nigdje drugdje u Hrvatskoj studirati, osim u Osijeku – nadovezala se dekanica.

Da se Slavonija budi, pokazuje i tržište nekretnina, koje je u Osijeku doslovno eksplodiralo – cijena “kvadrata” stana doseže i 1700 eura, što je prije godinu dana bilo nezamislivo. No, stan se u Osijeku i dalje može kupiti povoljnije nego u drugim većim gradovima Hrvatske.

– Dobro je što mlade obitelji ostaju u Osijeku i kuće se. U popularnim urbanim vilama mahom mlada populacija kupuje stanove, i to trosobne ili četverosobne. Dolaze iz Virovitičko-podravske ili Brodsko-posavske županije jer su dobili posao u našem gradu i žele tu zasnovati život. Otvaraju se i radna mjesta, jer vidim da mladi ljudi dobivaju poslove – istaknuo je Duško Grgur, predsjednik Strukovne grupacije za nekretnine pri HGK Županijskoj komori Osijek.

Grad na Dravi odavno je prepoznat kao golem potencijal za razvoj IT industrije. Ivica Horvat suvlasnik je IT tvrtke Factory, odnosno Plava tvornica, koja je posao pokrenula u Virovitici pa ga proširila u Osijek.

– Sve je više tvrtki iz naše branše koje svoj put započinju u Slavoniji i postajemo sve konkurentniji u IT sektoru, ne samo na hrvatskoj ili europskoj već i svjetskoj razini. Glavni izazovi Slavonije su, pak, manjak kvalificiranih ljudi u poslovima visoke dodane vrijednosti. Nadam se da će obrazovne ustanove svoj program prilagoditi više STEM smjeru – poručio je Ivica Horvat.

>> VIDEO Evo koliko bi građana podržalo uvođenje lockdowna za necijepljenje i COVID potvrde u kafićima

KLIMATSKE PROMJENE

Kako će Jadran izgledati 2070. godine? Ljudi gladuju, otočne države tonu, a profit je i dalje najvažniji

Porast globalne razine mora neće se ravnomjerno odraziti u svim područjima, a u dokumentu se navodi ograda da su uz te procjene vezane znatne neizvjesnosti. Kako bilo, očekivani porast razine mora, ali i djelovanje budućih morskih mijena, valova i olujnih uspora, utjecat će i na obalnu infrastrukturu, a najviše će biti ugrožene urbane sredine s niskom obalom, primjerice mjesta na otocima – Cres, Mali i Veli Lošinj, Krk, Rab, Krapanj, Vela Luka..., ali i u priobalnoj Hrvatskoj, primjerice Nin, Trogir i Ston.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.