Ako je cilj kazniti pojedince koji su poticaje koristili godinama, a nisu to zaslužili, molim vas da pošaljete inspektore na teren da utvrde činjenično stanje, pokrenu tužbe i zahtjeve za povrat poticaja, odnosno da zarade svoju plaću. Ovim potezom najmanje kažnjavate takve pojedince, a ostalu većinu poštenih i vrijednih ljudi ponižavate i vrijeđate. Orah se sadi za generacije koje dolaze, sade ga odgovorni ljudi koji planiraju svoju budućnost i budućnost svoje djece i zbog toga smatram da nitko nema pravo smanjivati poticaj iz bilo kojeg razloga - samo je jedan od komentara koji se ovih dana mogu vidjeti na eSavjetovanju, a vezani su za prijedlog pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2020. godinu.
Pojednostavljeno rečeno, od svih potpora za ekološku proizvodnju, novim se pravilnikom predlaže smanjenje potpora za višegodišnje nasade oraha i lijeske, koji su proteklih godina najviše u negativnom kontekstu muljaža s potporama punili novinske stupce.
No treba li kazniti i sve one "poštene", pitaju gnjevni voćari na eSavjetovanju – toliko da se potpore za ekološke nasade oraha u "prijelazu" smanjuju za 46,86% u odnosu na dosadašnji iznos od 868,18 eura od 2015.-2019., odnosno za 406,82 eura po hektaru, za nasade u "održavanju" za 339,01 euro, za lijesku u "prijelazu" na ekološku proizvodnju za 117,44 eura ili 13,53% manje u odnosu na dosadašnjih 868,18, te za 97,86 eura manje za "održavanje" ekološke proizvodnje lijeske u odnosu na dosadašnjih 723,48 eura.
- Višegodišnji nasadi nose veći rizik od jednogodišnjih kultura, treba im više vremena da stasaju, godinama ne donose ništa osim što traže brigu, rad, energiju i stalna ulaganja. U razdoblju rasta koje se proteže na prosječno osam godina, nema prihoda, ima samo rada i rashoda. Gotovo 50% nasada oraha je u starosti do sedam godina, dakle bez ploda i prihoda od djelatnosti. U takvim okolnostima, od presudnog je značaja biti siguran u potporu, da će doći na vrijeme i da se neće mijenjati. Kod donošenja odluka o ulaganja, potpore su imale velik, možda i presudan značaj i stoga je neprihvatljivo smanjivati iznos potpore u sredini investicijskog ciklusa - prigovaraju iz Agropola ističući kako se iz izmjena pravilnika da pretpostaviti da Ministarstvo poljoprivrede nije zadovoljno razvojem voćarstva u kojem površine pod orasima i lijeskom zauzimaju malo više od 41% svih voćnjaka u RH.
Orasi su zasađeni na malo više od 8000 ha, lijeska na malo manje od 5000, ukupno 13.000 ha od 33 tisuće ha voćnjaka, ili nešto više od 41%!
- Ako je to po mišljenju Ministarstva previše, za to nisu krivi voćari, orašari i ljeskari, oni su samo nastojali podići višegodišnje nasade koristeći pritom sustav potpora koji je sigurno i odraz želja vlasti kada je riječ o pravcima razvoja voćarstva, odnosno poljoprivrede - ističu te pitaju: Zašto baš manje 406,82 eura po hektaru za orahe, zašto ne 406,44 eura/ha? Što je presudilo pri mjerenju kazne? Jer, ovo je kazna za orašare i ljeskare, zaključuju.
I mladi poljoprivrednici, proizvođači ekoloških oraha, Vedran Pavličić i Hrvoje Mucavac razočarani su smanjenjem potpora koje, dok njihova stabla dođu u potpuni rod, neće pokriti njihova kreditna zaduženja, a u nasade treba stalno i ulagati...Mucavac priča kako je 2014. ušao u proizvodnju oraha, lješnjaka, aronije i borovnice. U tome mu je pomogla Sisačka razvojna agencija SIMORA, a kulture je sadio u skladu s planom razvoja Sisačko-moslavačke županije, koja je kao jedan od prioriteta naglasila ulaganje u ekološku proizvodnju oraha i lješnjaka, te uz savjete Savjetodavne službe. Smanje li se potpore, nema pojma kako će vraćati kredit koji je dobio od HBOR-a.
- Zadužio sam se za 750 tisuća kuna, a kako mi je upravo istekao poček od pet godina, meni sad taj kredit dolazi na naplatu. Ako se promijeni pravilnik i smanje potpore, ja ga neću moći plaćati, a morat ću otpustiti i radnika kojega imam. Neću ni sebi moći isplaćivati plaću, koja mi je jedini prihod. Nemoguće je da se za proizvodnju koja je pokrenuta u suradnji sa županijom, razvojnom agencijom, HBOR-om, usred proizvodnog ciklusa mijenjaju uvjeti. To se ne smije. Ako se smanje potpore tražit ću ili da mi se otpiše kredit ili da se poništi jer ga neću moći vraćati. Da sam to znao ranije, ne bih išao u investiciju dizanja proizvodnje oraha već bih se odlučio za neke druge kulture, a ovako sam i ove godine dodatno uložio u proširenje nasada, čak 8500 eura u visokokvalitetne dvogodišnje kalemljene sadnice Chandlera i Franqueeta, koji je oprašivač, te 30.000 eura u čišćenje i pripremu zemljišta za te sadnice u Sunji gdje je sve potpuno zaraslo i nema radne snage - priča Mucavac, ističući kako je u proizvodnju na 45 hektara išao s kalkulacijom, a onda na kraju proizvodnog procesa, kad se u travnju više ništa novo ni ne može posaditi, izmijeniti, mijenja se cijeli sustav potpora.
Zašto to nisu radili u rujnu, kad tek počinje proizvodni proces, pita, te traži da se smanjenje potpora, ako ništa drugo, barem odgodi na godinu dana ili sasvim stopira jer takva proizvodnja neće biti održiva. Orasi dolaze u rod tek nakon 5 do 7 godina, a potom rađaju idućih 50.
- Imam 37 godina, nigdje mi se ne žuri i gledam dugoročnije pa sam zato išao na sadnju oraha. No oko njih je jako puno posla, od čišćenja parcela, krčenja, pripreme zemljišta, a moraju se i zalijevati. Posadio sam sad novih 2000 sadnica kalemljenog oraha. Za svaku je trebalo iskopati veliku rupu 80X80 cm, posaditi je, a potom svaku sadnicu, s obzirom na to da je suša u posljednjih mjesec dana, i zalijevati da se uopće primi. A svaka je koštala više od 10 eura. Potom je slijedilo orezivanje, skraćivanje na četvrti pup, malčiranje, čišćenje korova, zabijanje kolaca, povezivanje...Ogromni su troškovi po svakom hektaru, najmanje 800 eura. I zato ne znam kako je Ministarstvo poljoprivrede došlo na to da ekološka proizvodnja oraha sada vrijedi 360 ili 400 eura, koliko se dobije i za livadu. Ispada da je sad bolje imati samo livadu koja će se dva puta godišnje premalčirati i za to pobrati novac. Pa valjda je cilj da se u Hrvatskoj nešto proizvodi - ogorčen je Mucavac te dodaje kako u susjednim državama Sloveniji i Mađarskoj poticaj na orahe iznosi 850 eura za prijelazno razdoblje i 750 eura za ekološku proizvodnju.
Kako da onda Hrvatska na zajedničkom tržištu EU bude konkurentna? To je protiv svakog razuma, rekao je, u nadi kako će svoju investiciju ipak uspjeti provesti do kraja. Nije on, kaže, kriv što su neki ljudi sadili sjemenjake od po nekoliko kuna, nisu ih obrađivali i samo su skupljali potpore.
- Ministarstvo tome lako može doći na kraj ako pošalje inspekciju, i ne samo Agencije za plaćanja koja jako loše radi svoj posao i nestručna je. Za koga se dokaže da je muljao neka se izbaci iz sustava potpora - napominje. Slično kaže i Pavličić koji se pri dizanju svojih 30 hektara u okolici Siska zadužio kako bi priveo svrsi zemlju koja je bila zapuštena, dijelom i na sumnjivom minskom području, kupio najskuplje cijepljene sadnice oraha koje su ga koštale 120 do 160 kuna, napravio poslovni plan, studije s kojima je išao prema bankama radi dobivanja kredita, a sad će se potpore, kako kaže, svesti na smiješne svote.
Iz Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) kažu kako je potrebno biti oprezan s umanjenjem intenziteta potpora pojedinim kulturama u ovom programskom razdoblju s obzirom na investicijske cikluse u koje su proizvođači ušli.
- Smatramo kako je potrebno napraviti reviziju i kontrolu provode li se svi planovi koje su proizvođači prijavili kako bi dobili potporu. Također, naše je mišljenje kako je rok za očitovanje na Pravilnik prekratak, te ćemo vam nakon dodatnih konzultacija s članovima Odbora za ekološku proizvodnju i ljekovito bilje poslati objedinjena stajališta - odgovorili su iz HPK.
Iz Ministarstva poljoprivrede kažu kako se ekološka poljoprivredna proizvodnja u RH provodi već gotovo dva desetljeća (od 2001.), a u sustavu potpore je od 2002. godine. Od 2015. potpora za ekološki uzgoj integrirana je u Program ruralnog razvoja RH 2014-2020 unutar agrookolišnih mjera kroz mjeru 11 Ekološki uzgoj, a za njeno financiranje osigurano je 128,3 milijuna eura, odnosno gotovo milijarda kuna, od čega je 15% sredstava iz državnog proračuna, a ostatak iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Od tada je interes poljoprivrednika za ekološku poljoprivredu, koji su prepoznali njenu važnost u proizvodnji hrane visoke kvalitete koja pridonosi očuvanju ljudskog zdravlja, značajno porastao.
Od 2015. površine pod ekološkom proizvodnjom u sustavu ekološke potpore porasle su za gotovo 56%, sa 65.267 hektara na 101.687 hektara u 2019. godini, što Ministarstvo ocjenjuje iznimno pozitivnim. No zbog iznimnog porasta površina u ekološkoj proizvodnji, a sukladno tome i zahtjeva za ekološku potporu osigurana sredstva za provedbu mjere 11 u ovom programskom razdoblju postala su nedostatna, stoga je, kažu, Ministarstvo poljoprivrede u izmjenama Programa ruralnog razvoja 2014-2020 u studenom 2019. godine zatražilo od Europske komisije povećanje financijske alokacije za provedbu mjere 11 realokacijom sredstava unutar agrookolišnih mjera.
- Europska komisija je razmotrila prijedlog, analizirajući pri tome podatke o ekološkoj proizvodnji u Hrvatskoj u ovom programskom razdoblju, te je upozorila na uočen iznimno veliki trend porasta površina pod višegodišnjim ekološkim nasadima oraha i lijeske za koji je izrazila sumnju da je možebitno posljedica iznimno stimulativnog iznosa potpore za ove dvije voćne vrste. Površina nasada ekoloških oraha i lijeske u proteklom petogodišnjem razdoblju porasla je 2,5 puta, s 3400 ha na gotovo 8200 hektara. Također je povećan njihov udio u površinama ekoloških višegodišnjih nasada s 42% u 2015. na 55% u 2019. godini. Zbog navedenog EK je zatražila da se provede revizija izračuna potpore za ekološke višegodišnje nasade oraha i lijeske - kažu iz Ministarstva te dodaju kako je kalkulacije izračuna potpore za mjeru 11 Ekološki uzgoj za tekuće programsko razdoblje u 2014. godini izradila neovisna znanstveno-stručna institucija.
Izračunata visina potpore u mjeri 11 predstavlja nadoknadu troškova i izgubljenog prihoda za provedbu ekoloških praksi i metoda u odnosu na uobičajenu konvencionalnu poljoprivrednu proizvodnju. U kalkulacijama izračuna visine potpore za mjeru 11 jedinični iznos potpore za ekološke višegodišnje nasade u iznosu od 723,48 eura/ha dobiven je kao prosjek izračunate visine potpore za tada najzastupljenije voćne vrste u proizvodnji. Pri tome je izračunati iznos za lijesku iznosio 625,62 €/ha, a za orah 384,47 €/ha, što jest, osobito kod oraha, značajno manje od prosječnog iznosa potpore za višegodišnje nasade koji su korisnici dobivali u proteklom petogodišnjem razdoblju.
- Promatrajući s tog aspekta ekološki proizvođači oraha i lijeske bili su u proteklom razdoblju ekstra nagrađivani, značajno iznad stvarnog izračuna dodatnih troškova za održavanje takvih nasada - ističu te dodaju kako se izračunati iznos u kalkulacijama odnosi na potporu za održavanje ekoloških poljoprivrednih praksi i metoda, a za razdoblje prijelaza poljoprivrednika na ekološke poljoprivredne prakse i metode, koje traje dvije godine, taj je iznos uvećan za 20%.
- Kako bi osigurali dugoročnu i kontinuiranu održivost financiranja ekološke poljoprivrede iz sredstava EU za ovu i naredne godine morali smo napraviti korekcije iznosa ekološke potpore za nasade oraha i lijeske kako nas je uputila Europska komisija u pregovorima koje smo s njima vodili zadnjih par mjeseci. Iznos potpore umanjen je sukladno izračunatim iznosima naknade za izgubljeni prihod i dodatni trošak za ove dvije voćne vrste u Kalkulacijama izračuna potpore za mjeru 11, dok je iznos potpore za ostale voćne vrste ostao nepromijenjen, odnosno na razini prosječne visine potpore za sve ekološke višegodišnje nasade - tvrde iz Ministarstva. Dodaju kako taj nužno neophodan potez ne treba promatrati negativno.
- Korisnici mjere 11 koji smatraju da u okviru smanjenih iznosa potpore za navedene dvije voćne vrste neće više biti u mogućnosti nastaviti provoditi ekološke prakse u svojim višegodišnjim ekološkim nasadima oraha ili lijeske, imat će mogućnost, sukladno predloženim izmjenama Pravilnika, izaći iz petogodišnje obveze održavanja ekološkog uzgoja u tim nasadima i to bez sankcija. Takvim korisnicima otvara se mogućnost kompenzacije dosadašnjih potpora u mjeri 11 s potporama u okviru mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene.
Tvrde kako je Mjera 10, s obzirom na primjenu određenih praksi i metoda uzgoja koje vode računa o zaštiti i poboljšanju okoliša, u svojoj naravi vrlo bliska praksama koje se provode ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji, stoga se korisnici s površinama pod ekološkim nasadima oraha i lijeske vrlo lako mogu uključiti u neke od preporučenih kombinacija unutar mjere 10 i za navedeno ostvariti odgovarajuće potpore. Jedan od primjera mogućih kombinacija za višegodišnje nasade omogućuje primjerice ostvarivanje 936,56 EUR/ha, što je više od prosječnog iznosa potpore u mjeri 11 za višegodišnje nasade, a u ovom slučaju se od poljoprivrednika traži da provodi predmetne aktivnosti, te da isto dokazuje. (Primjer: Primjena ekoloških gnojiva u višegodišnjim nasadima (563,23 EUR/ha) + 10.1.16. Mehaničko uništavanje korova unutar redova višegodišnjih nasada (373,33 EUR/ha) = 936,56 EUR/ha).
Što se tiče inspekcija, kontrolama na terenu za proizvodnu je 2017. i 2018. godinu za orah i lijesku u ekološkom uzgoju utvrđeno 283 hektara neprihvatljivih za plaćanja te su izuzeti su iz potpora, kažu u Ministarstvu.
Konzultant za agrobiznis Miroslav Kuskunović kaže kako su potpore za ekološku poljoprivredu u prosjeku veće od konvencionalne proizvodnje, a posljednjih godina je došlo do ogromnog rasta površina pod eko orahom ili lješnjakom, koju ne prati i adekvatna proizvodnja. Eko poljoprivreda je daleko zahtjevnija od konvencionalne, ali je zbog većih poticaja došlo do velikih manipulacija, dok slabe kontrole potrošnje potpora otvaraju prostor da povećanje površina ne prati i rast proizvodnje.
- Moje je mišljenje kako je potrebno, posebice u situaciji kada smo došli u krizu zbog pandemije, preispitati ove proizvodnje i pojačati kontrole potrošnje ovih novaca. Ekološka poljoprivreda u svijetu raste kao i potrošnja za ekoproizvodima koji su traženi i postižu veću cijenu na tržištu. U Hrvatskoj se pak stvorio dojam kako je prostor ekološke proizvodnje pogodan za dobivanje većih potpora, a kako zakonski nije određeno koliko je potrebno imati prinosa, imamo ogromne površine, a malu proizvodnju. Ako je poznato da je prema našim zakonima dovoljno kontrolirati do 5% potpora, jasno je da je da moguće manipulacije da netko zasadi orahe i lješnjake, stavi ih u eko uzgoj, a gotovo da nema proizvodnju i tako na lagan način dobije veće potpore - rekao je Kuskunović.
Dodaje kako je broj ekoloških poljoprivrednih proizvođača u 2018. porastao je gotovo 9% u usporedbi s 2017., prerađivača 3,1%, a iako je vidljivo da su se povećale i površine pod ekouzgojem, kao i broj stoke koja se uzgaja na ekološki način, podaci DZS-a pokazuju kako porast površina ne prati jednak porast proizvodnje te je i dalje prisutan veliki deficit domaćih ekoproizvoda.