Posljedice razornog potresa u Zagrebu još se zbrajaju. Najviše su stradale zgrade u užem zagrebačkom centru, među kojima mnoge kriju neprocjenjivo blago.
Potresom je iznimno teško pogođena zgrada Muzeja za umjetnost i obrt, jedna od najljepših historicističkih palača izgrađena 1888. godine, u čijem fundusu se čuva više od 100.000 umjetničkih predmeta od 13 st. do danas. Kako doznajemo, urušila su se tri dimnjaka koja su povukla sa sobom krovište tako da bi prva kiša mogla dodatno pogoršati stvari.
– Cijeli segment krova je propao i blokiran je dio muzeja u koji se ne može ući. Ako sve padne još jedan kat dolje, nastaje totalna katastrofa. Oštećenja su po cijeloj zgradi, u neke depoe nemamo pristup, bojim se da Muzej neće na ovaj način biti više u upotrebi – kazao nam je jučer ravnatelj MUO Miroslav Gašparović.
Već sada jasno je da je stradala kolekcija satova, uništeni su podni barokni sat izrađen u Londonu oko 1710., alabasterni francuski sat sa stupovima iz 1810., figuralni sat s prikazom Alfeja i Aretuze datiran od 1820. do 1830...Nedaleko od iznimno oštećenog MUO, zagrebačka Mimara prošla je nešto bolje.
– Popucali su zidovi, pala je žbuka, katastrofalno je oštećen cijeli strop velike dvorane na drugom katu, no dojma smo da oštećenja nisu u potpunosti drastična. Stradao je vrijedan japanski tanjur, dva predmeta iz Zbirke stakla, skulptura Ivana Krstitelja i nekoliko vitrina u kojima su srećom sačuvani predmeti. Dio umjetnina za koje postoji potencijalna opasnost od urušavanja selimo u depoe koji su izdržali potres – kazala je ravnateljica Mimare Lada Ratković Bukovčan.
Teško stradala zgrada Komedije
Umjetnički paviljon je također pretrpio znatnu štetu. Izvana se vide oštećenja na dijelu krova, a jedan “tornjić” je prilično napuknut i mogao bi pasti.
– Iako nisam stručnjak, rekla bih da je narušena statika zgrade. U auli Paviljona, odlomljeni su dijelovi zidova. U izložbenom prostoru je mrak jer struju smo isključili iz predostrožnosti, kao i plin i vodu. Koliko sam mogla osvijetliti baterijom, i tamo su popucali zidovi. Dobra stvar je da, kako mi se čini, stakleni krov Paviljona nije popucao. To je ono što sam na brzinu vidjela jer je opasno boraviti u objektu dok statičari ne utvrde stanje – kazala nam je ravnateljica Paviljona Jasminka Poklečki Sošić.
Štetu je pretrpio i Muzej suvremene umjetnosti u Novom Zagrebu, koji u svo- jim zbirkama ima više od 12.000 umjetnina. Uslijed potresa aktivirale su se protupožarne prskalice koje su izazvale poplavu u izložbenim prostorijama. Oštećeno je i nekoliko skulptura, a primijećeno je i značajno slijeganje južnog platoa, Na Galeriji Klovićevi dvori najviše je stradalo krovište.
– Situacija nije cvijeće, upravo saniramo krov, ima pukotina po zidovima, ali ništa što bi ugrozilo statiku. Kad pogledam gimnaziju i zgrade oko nas te stradalu Crkvu Svete Katarine koja ima ogromnu štetu, mogu reći da smo dobro prošli – kazao nam je Dragutin Matas, šef tehnike Galerije Klovićevi dvori.
Sva ključna zagrebačka kazališta također se nalaze u potresom zahvaćenom strogom centru grada. Po onome što sada znamo najgore su posljedice na Komediji i Gavelli. U Gavelli još nemaju preciznu procjenu stanja, ali su nam javili da su se na krov upravne zgrade kazališta urušila dva stara dimnjaka i dio bočnog zida potkrovlja zgrade susjedne Ugostiteljske škole. Komedija na Kaptolu ima dvije zgrade,od kojih je jedna znatno oštećena.
– Ugodno nas je iznenadila naša kazališna zgrada koja ima tek nekoliko pukotina, očito ju je spasilo to što je rekonstruirana uoči Univerzijade 1987. godine. No, upravna zgrada na Kaptolu 27 jako je stradala. Nisam statičar, ali čini se da u njoj više nećemo raditi – rekao nam je tehnički direktor Komedije Tomislav Ruszowski.
Iako je zgrada u kojoj se nalazi Savez slijepih jako oštećena, susjedno kazalište Vidra izvuklo se tek s manjim oštećenjima, kao i Kerempuh, ZKM i zagrebački HNK. Zbog potresa je iz Bogovićeve uklonjeno i Kožarićevo “Prizemljeno Sunce”. Glasnogovornica Moderne galerije Lana Šetka rekla nam je da se kod njih uglavnom radi o oštećenjima na samoj zgradi, ali stradalo je i nešto umjetnina, dok se šteta u depoima u kojima je pohranjen najveći dio zbirke još utvrđuje. Zgrada Društva hrvatskih književnika na Trgu bana Josipa Jelačića stradala je, nažalost, vrlo jako.
– Došlo je do puknuća i urušavanja krova, pa je cijeli objekt pod nadzorom – navodi DHK i moli članove da za sada ne dolaze kako ne bi ugrozili vlastitu sigurnost. Jučer smo nakratko, uz pratnju osiguranja, uspjeli ući u zgradu Hrvatskog sabora na Markovu trgu te na brzinu otići do novinarskih soba u prizemlju. Vidjeli smo da se na podu ispred dizala u blizini oveće saborske dvorane Ivana Kukuljevića, gdje se inače održavaju konferencije za medije, nalaze otpale i razbijene mramorne ploče koje su prije bile na zidu iznad dizala.
U samim novinarskim sobama ima popucanih zidova te pokoja pukotina na stropu, pa se po podu nalaze otpali komadi žbuke. I palača Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na Trgu Nikole Šubića Zrinskog pretrpjela je znatna oštećenja. Srušeno je nekoliko dimnjaka i oštećeno krovište, a u unutrašnjosti na svim etažama i u svim prostorijama palače brojne su pukotine na zidovima i stropovima i otpala žbuka. Potres je srušio i nekoliko lustera i poprsja hrvatskih velikana u velikoj dvorani, među njima i poprsje prvog predsjednika Akademije Franje Račkog, rad Rudolfa Valdeca. Oštećenja zbog potresa nije ostala pošteđena ni zgrada Novinarskog doma, koja je zaštićeno kulturno dobro.
– Ima dosta oštećenja na oba stubišta i na glavnom ulazu u zgradu. Popucali su i zidovi u prostorijama tajništva HND-a te Sindikata novinara Hrvatske, kao i plafoni ispod svakog kata. Zaštićeni stanari privremeno su iseljeni iz zgrade – kazao nam je predsjednik HND-a Hrvoje Zovko. I Hrvatski povijesni muzej pretrpio je teška oštećenja.
– Objekt palače Vojković-Oršić-Kulmer-Rauch u Matoševoj 9 statički je ugrožen, napose južno krilo s krovištem koje je zbog urušenog dimnjaka otvoreno. Zbog cjelokupnog stanja palače, a prije svega po smirivanju tla, moramo pristupiti evakuaciji građe. Napominjem dok se tlo trese, a odgovor vama sam u jednom trenutku morala prekinuti radi novog podrhtavanja, evakuacija i ulaz u prostor nisu mogući radi ugroze ljudskog života.
Prostorije i depo na lokaciji Meštrovićeva paviljona su u redu, iako je nužna statička provjera objekta. Objekt u Matoševoj više nije adekvatan za korištenje i djelatnost, stoga je pred nama zaista teško razdoblje – izjavila je ravnateljica Hrvatskog povijesnog muzeja Matea Brstilo Rešetar. U potresu koji je u nedjelju ujutro uzdrmao Zagreb oštećena je i zgrada Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu u Selskoj 2.
Zbog toga Kazneni odjel jučer nije primao stranke niti u hitnim kaznenim predmetima. Što se pak tiče Građansko-upravnog odjela Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu, koji je smješten na Trgu bana Josipa Jelačića, zbog oštećenja zgrade oni neće primati stranke do daljnjega. Oštećenja ima i na zagrebačkom Županijskom sudu, koji ovih dana radi u hladnom pogonu zbog pandemije koronavirusa, a jučer su izvijestili da do daljnjega neće primati stranke.
Za rad dok se ne pregleda nije sigurna ni zgrada Badela u Vlaškoj 116 u kojoj je smješten USKOK. U potresu nisu ostali pošteđeni ni škole i fakulteti, pa tako štetu bilježe Hotelijersko-turistička škola u Frankopanskoj 8, a većina objekata Pravnog fakulteta nesigurna je za ulazak i korištenje. Najgore je, kaže dekan Igor Gliha, stradala glavna zgrada koju fakultet dijeli sa Sveučilištem na Trgu Republike Hrvatske 14.
– Izvana sve lijepo izgleda, ali unutra je jako, jako razrušeno. Popucali su zidovi, stropovi, pali su i dimnjaci, ali srećom u dvorište. Objektom su prošli stručnjaci s Građevinskog fakulteta koji su zaključili da se u zgradu ne bi smjelo više ulaziti – kaže dekan, no ističe da nema opasnosti da se zgrada kao takva uruši. Jednako loše prošla je i zgrada Državnog arhiva u Zagrebu, koja je podignuta još početkom 18. stoljeća. Šteta je totalna, kaže tajnica Danijela Milovac, jer gotovo da nema neke površine koja potresom nije na neki način pogođena.
No, Milovac i njezinim kolegama bitnije je bilo očuvanje vrijedne arhivske građe.
– Ona, na sreću, nije pogođena, ali njezini spremnici jesu. Morali smo prekriti građu i tako je barem sačuvati od vlage i hladnoće, ali moramo je čim prije preseliti. Čekamo da stignu dečki iz Civilne zaštite da nam je premjeste jer sami ne smijemo, mada ne znamo kamo će je odnijeti – iskrena je Milovac.
Evakuacija povijesnog muzeja
Gornjogradska palača Amadeo kojoj predstoji rekonstrukcija i dogradnja, u kojoj se nalazi Hrvatski prirodoslovni muzej, nakon jučerašnjeg razornog potresa dijeli tužnu sudbinu brojnih muzejskih i kulturnih institucija smještenih u nepokretnoj spomeničkoj baštini grada.
Ovaj najstariji prirodoslovni muzej u Hrvatskoj pretrpio je velika oštećenja na 1. i 2. katu muzeja kao i na stalnom postavu. Hrvatski glazbeni zavod u potresu je pretrpio ozbiljnu štetu. Prvi kraći uvid u stanje jučer su napravili arhitekt Roman Šilje i stručnjak za konstrukcije i statiku dipl. ing. građ. Andrej Marković te konstatirali da zgrada za sada nije statički ugrožena, ali da je hitna sanacija svakako potrebna kako ne bi došlo do goreg scenarija.
Materijalna šteta je golema – popucali su zidovi i brojni nadvoji, žbuke i stakla ima po cijelom prostoru. Kako je krovište znatno oštećeno, prijeti opasnost od dodatnih oštećenja zgrade u slučaju dugotrajnih oborina – rekla nam je Nataša Mesarić o stanju u popularnom Glazbenjaku. Hrvatska komora arhitekata pozvala je sve svoje članove koji imaju stručna znanja iz područja rekonstrukcija i sanacija da se volonterski priključe radu timova koji će na terenu procjenjivati štete nastale nakon potresa.
Već u prvih sat vremena javili su se brojni arhitekti, a broj članova koji su spremni pružiti stručnu pomoć Zagrebu raste iz sata u sat. S obzirom na to da je Kula Lotrščak oštećena, mnogi su se pitali hoće li Grički top koji još od 1877. godine pucnjem odzvanja podne i dalje raditi.
– U nedjelju, normalno, nisam pucao, ali sam se zato odmah vratio u akciju – kaže topnik Alem Tutundžić. No, nije siguran hoće li s pucnjevima moći nastaviti u sljedećim danima jer je već nekoliko minuta nakon podneva dobio ljutiti poziv.
– Zvala je uznemirena gospođa, ljutita jer smatra da bi moj pucanj bi mogao proizvesti vibracije koje bi mogle dodatno oštetiti okolne zgrade – kaže Tutundžić. Konačna odluka je, kaže, na Gradu, no do zaključenja ovog teksta njihov odgovor nismo dobili.
Lipa nasa je previse siromasna da bi mogli to sami popravit. Nadajmo se da ce pomoc merkel, macron, susjedi ...nesto vise i ne samo simbolicno.