Slike katastrofe diljem Hrvatske: Voćari očajni, stradale brojne voćke zbog vremena

Voćari su se ove sezone nadali urodu od barem 45.000 tona konzumne jabuke u Hrvatskoj, no sa sušom i toplinskim valovima koji su poharali voćnjake bit će sretni bude li ih i 30-35 tisuća tona, kažu iz Hrvatske voćarske zajednice (HVZ). Iz voćnjaka, naime, ovih dana stižu slike katastrofe – tisuće dozrelih plodova na tlu umjesto na stablima, pa tako i iz Kovačevca pokraj Bjelovara – iz nasada šefa kriznog stožera HVZ-a Željka Ledinskog.

U preradi 40% jabuka

Umjesto u trgovinama i na tržnicama i deseci tona njegovih jabuka završit će, naime, u industrijskoj preradi – u sokovima, koncentratima, alkoholu i octu – po kudikamo nižoj cijeni od one za konzumnu jabuku. – Najviše su stradale sorte jonagold i idared. Plodovi su zbog suše ostali mekani i popadali sa stabala tako da ih mogu plasirati samo u industrijsku preradu. Tamo će završiti najmanje 40% mojih jabuka, što je po hektaru oko 20 tona – kaže Ledinski, koji se pita kako će proći i s ostalim sortama kako bude odmicala berba. Srećom, pa je zlatni delišes pobran ranije, ali je zbog suše ostao sitniji, objašnjava. Voćke koje je pak na tlu zahvatila i trulež moraju se što prije pokupiti i baciti inače kisele tlo i dodatno ga kalcificiraju, što nije dobro – a to je i dodatni trošak – rekao je Ledinski.

Predsjednik HVZ-a Branimir Markota kaže kako se početkom kolovoza na konferenciji Prognosfruit 2024. Svjetskog udruženja proizvođača jabuka i krušaka (WAPA) u Budimpešti procjenjivalo kako će se na području EU ove godine ubrati oko 10,2 milijuna tona jabuka, što je za oko 11,3% manje nego godinu prije te 13,6% manje od trogodišnjeg prosjeka. U Hrvatskoj bismo, prognoziralo se, kraljice voća trebali ubrati oko 7,5% manje nego godinu prije, oko 61.000 tona.

POVEZANI ČLANCI:

U Hrvatskoj se tada, kao i u većini članica EU, podbačaj pripisivao nepogodama poput mraza i tuče koje su obilježile vegetacijsku sezonu te najezdama insekata i drugih nametnika s obzirom na to da je sve više zabranjenih zaštitnih sredstava u voćnjacima, no teško da je itko mogao zamisliti i dugotrajne suše koje će uslijediti i dodatno zagorčati posao voćarima. U Hrvatskoj ćemo tako biti sretni ako i polovica uroda završi u hladnjačama, odnosno na policama trgovaca, umjesto u industrijskoj preradi.

– To znači da će se trgovcima isporučiti i 30% manje jabuka nego su planirali pa bi nam već na proljeće iduće godine moglo i zafaliti domaće jabuke – smatra Markota. Jedina sreća u nesreći je ta da se, s obzirom na podbačaje u proizvodnji i u svjetskim velesilama poput Kine, industrijska jabuka ove godine pojačano traži na tržištu zbog koncentrata pa joj je cijena znatno bolja nego lani – oko 20-25 centi za kilogram (lani 17-18 centi). No kako se za konzumnu jabuku očekivala otkupna cijena od oko 70 eurocenti, dok voćari trenutačno dobivaju 55, jasno je zašto se sve više govori o problemu dohodovnosti u toj grani voćarstva i sve manjoj proizvodnji.

Vlada im pokvarila računicu

– Lani smo tražili cijenu od 60 eurocenti, a sada bi zbog svih tih vremenskih neprilika malo bilo i 80 eurocenti za prvu klasu da bi se održala proizvodnja – napominje Markota. K tome, uredba Vlade da se limitira cijena gale u rinfuzi, determinirala je cijene gotovo svih drugih crvenih sorti jabuka s obzirom na činjenicu da većina trgovaca jabuke na policama deklarira samo kao crvene ili zelene.

– Ograničena cijena gale na 1,39 eura/kg "vuče" tako sve druge crvene sorte ka toj cijeni, što je strašan problem. Trgovci galu na akcijama snize čak i na 1,19 eura, ali sigurno ne na štetu svoje marže nego na štetu proizvođača – tvrdi Markota koji smatra da će se cijena ostalih crvenih sorata, kad ponestane gale, poput fujija, idareda, jonagolda... kretati od 1,50 do 1,70 eura, a klupskih sorata poput pink lady maksimalno do 2 eura. Zna li se da je gala lani na početku sezone koštala i 1,70 eura, a sada ni zlatni delišes ili granny smith ne prelaze 1,60 eura, ispada da su jabuke bile skuplje lani, a u ovoj je berba puno problematičnija, napominje naš sugovornik.

POVEZANI ČLANCI:

Zbog vrućina je i veliki broj sorata dozrio istodobno, čime se suzio vremenski rok berbe, a treba više berača, što se mnogima pokazalo nemogućom misijom. I to je, naime, jedan od razloga zašto je dobar dio jabuka koje nisu ubrane na vrijeme popadao sa stabala i odvoze se za Pago, Rauch... dok kiše proteklih dana otežavaju i ulazak u voćnjak. – A jabuke ne možete brati strojno – zaključio je Markota.

Najbolja proizvodnja jabuka u zadnjih deset godina u EU je zabilježena 2018. – više od 13,2 milijuna kilograma, a otada pada, prema procjenama, oko 10% godišnje. U Hrvatskoj je 2018. ubrano 86 tisuća tona, lani 66 tisuća. Gledajući količinski, daleko najviše jabuka u EU proizvedu Poljska, Italija i Francuska – ukupno oko 7,6 milijuna tona, 66% ukupne europske proizvodnje. EU je drugi najveći svjetski proizvođač jabuka iza Kine s oko 45 mil. tona. Slijede Turska s 4,8 mil. te SAD s 4,3 mil. tona godišnje. Potrošnja jabuka po stanovniku u EU kreće se oko 15,5 kg godišnje, a u Hrvatskoj 12,2 kg.

>> FOTOGALERIJA Još nije kasno: Rujan je idealno vrijeme za sjetvu i sadnju ovih šest vrsta povrća