U socijalizmu je srednji sloj manje imao, a bolje živio

“U Hrvatskoj nažalost uzimamo najmanje od onih koji imaju najviše. Naši porezi najviše deru srednji sloj. To su stvari koje moramo promijeniti ne tako da obeshrabrimo i ubijemo u pojam one koji imaju, koji žele raditi i bogatiti se i uvećavati svoju imovinu, ali da plate pošten dio društvu.” Kazao je to u četvrtak premijer Milanović, a ta tvrdnja mogla bi biti smjer kojim će se njegova vlada voditi kod predstojećeg rebalansa i budućih poreznih poteza. Za srednji se sloj zauzeo i ministar financija Boris Lalovac, koji je najavio niže porezno opterećenje na više plaće, ali još nema potvrde kada.

Prema posljednjim informacijama, ne bi se odmah išlo na ukidanje stope poreza na dohodak od 40%, ali bi se već u rujanskom rebalansu mogao povećati neoporezivi dio plaće sa 2200 na 2400 ili 2600 kuna te bi se mijenjali porezni razredi tako da se najveća stopa poreza od 40% primjenjuje na poreznu osnovicu iznad 13.000 kuna. Sad je ta granica porezna osnovica od 8800 kuna. Od siječnja 2016. računa se na daljnje rasterećenje plaća paralelno s uvođenjem poreza na nekretnine.

Državi 46%

Ako bismo slijedili praksu zapadnih zemalja, gdje su srednji sloj građani čiji je dohodak između 70 i 150% prosječnih prihoda u zemlji, kod nas bi onda srednji sloj činila polovica zaposlenih jer zarađuju od četiri do osam tisuća kuna na mjesec. Svi mi znamo da je, uz cijene koje imamo, osoba sa 4000 kuna plaće gotovo kandidat za socijalnu pomoć, a i osam je premalo za obitelj. Analiza Instituta za javne financije pokazuje da desetina poreznih obveznika s najvišim dohocima podnosi dvije trećine poreznog tereta.

Godišnje se od poreza i prireza na dohodak prikupi oko 13 milijardi kuna pa proizlazi da zaposleni s netom plaćom iznad 8000 kuna plate osam milijardi kuna poreza na dohodak. To su uglavnom akademski obrazovani građani, koji nisu nužno i najbogatiji u zemlji jer je u tranziciji stasao poduzetnički stalež koji ne prijavljuje velike dohotke. Uzmu li se sva javna davanja (doprinosi, PDV, trošarine i RTV pristojba), jasno je da porezna presija ne mimoilazi nikoga. Ivica Urban s Instituta za javne financije izračunao je da je porezno opterećenje građana s najnižim dohocima (1300 kuna bruto po članu obitelji) uoči krize bilo 33% ili 300 kuna po članu, a onih s više od 8000 kuna po članu 46% ili 4300 kuna po osobi.

Izbjegavanje poreza

– Hrvatska nema jasan uvid u to tko je siromašan, koliki je srednji sloj, a gdje su bogati jer se svi naši podaci temelje na prijavljenim dohocima. Stvarno se bogatstvo ne temelji na dohotku, nego na imovini. Tek kad se upare imovina i mjesečni prihodi, dobit ćemo jasnu sliku o srednjem sloju – komentira Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta Zagreb. Potrošnja stanovništva stagnira već šestu godinu zaredom pa je i najavljeno rasterećenje plaća pokušaj da se ona stimulira. Današnji srednji sloj grca u dugovima.

– Bogati trebaju plaćati veće poreze i u relativnom i u apsolutnom iznosu. Porez na nekretnine trebao bi poslužiti da se zahvati u imovinu imućnijih, ali vidimo da teško ide s uvođenjem tog poreza jer svuda u svijetu bogati imaju instrumente da izbjegnu njegovo plaćanje – kaže Zdenko Babić s Pravnog fakulteta.