Iako su zbog rata i progona svoje novo prebivalište našli u Karlovačkoj županiji prije 17 godina čak 800 obitelji naseljenika još uvijek nije stambeno zbrinuto, žive u vrlo teškim uvjetima i mnogi od njih su na granici egzistencije. Istovremeno već duže vrijeme državne institucije ništa ne rade kako bi riješili taj problem, iako su sve te obitelji uložile krajnje napore, a mnogi od njih i posljednja financijska sredstva, da konačno riješe problem svog novog doma – tek je dio oštrih reakcija Franje Pinušića i Marka Davidovića, predsjednika i zamjenika predsjednika Udruge naseljenih Hrvata grada Karlovca Hrvatsko srce.
Jedan suzdržan glas
Zakon koji regulira stambeno zbrinjavanje Sabor je donio još u svibnju 2011. godine. Otad je sa ovog prostora darovnice dobilo tek desetak obitelji, iako su svi ispunili uvjete za dovršetak tog procesa.
– Gotovo nevjerojatno je da zakon Sabor donese samo s jednim suzdržanim glasom, a zatim dvije godine institucije po njemu ne učine gotovo ništa. Riječ je o klasičnoj opstrukciji. U mnogim našim kontaktima s resornim ministarstvom i Državnim uredom za obnovu i stambeno zbrinjavanje dobili smo odgovor da je u tijeku reorganizacija. No, nikakva reorganizacija ne može trajati tako dugo. Umjesto da se tim ljudima konačno nađe trajni dom, dodatno ih se opterećuje plaćanjem stanarine – objašnjava Franjo Pinušić.
Većina naseljenih obitelji plaća stanarinu za život u državnim kućama ili stanovima u iznosima većim od 500 kuna, što je mnogima prevelik izdatak. U udruzi tvrde da su pristali na plaćanje stanarine na rok od šest mjeseci, jer je to bio jedan od uvjeta za darivanje objekta, no ne i trajno rješenje.
Nesređene institucije
– I tih nekoliko obitelji koje su darovnicama konačno riješile egzistenciju ponovo su dobile uplatnice za stanarinu, iako je kuća sad i formalno u njihovom vlasništvu. To dovoljno govori kako je nesređeno stanje u institucijama koje se bave stambenim zbrinjavanjem – zaključuje Pinušić.