Hrvatski potrošači zainteresiraniji su za pitanja vezana uz sigurnost hrane od prosjeka Europske unije.
Vjerujem da je podizanju svijesti hrvatskih građana o sigurnosti hrane uvelike doprinijela visoka razina transparentnosti hrvatskog sustava sigurnosti hrane i povlačenja proizvoda s tržišta - istaknula je danas ravnateljica Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) Darja Sokolić na današnjem predstavljanju kampanje EU bira sigurnu hranu, koju drugu godinu zaredom provodi u suradnji s Europskom agencijom za sigurnost hrana (EFSA), najvišim savjetodavnim tijelom Unije u području sigurnosti hrane, te uz podršku Ministarstva poljoprivrede i brojih institucionalnih partnera u Hrvatskoj.
Cilj kampanje, koja se ove godine provodi u 10 EU zemalja, povećanje je informiranosti potrošača pri svakodnevnom odabiru hrane i ukazivanje na visoke EU standarde koji jamče da je hrana u Hrvatskoj, kao i cijeloj EU.
Ove godine u središtu kampanje u Hrvatskoj, kao i u EU, bit će i tema smanjenja bacanja hrane.
- To je izuzetno važno jer više od pola otpada od hrane potječe iz kućanstava, a čak 10% je posljedica nerazumijevanja oznaka roka trajanja na hrani. Upravo zato neophodno je kontinuirano provoditi edukaciju i osvještavati naše potrošače. Na svima nama je da kao pojedinci smanjimo bacanje hrane na najveću moguću mjeru i tako doprinesemo smanjenju ekonomskih, ekoloških i društvenih posljedica koje bacanje hrane nosi sa sobom - kaže Sokolić.
U Europskoj uniji godišnje se baci 88 milijuna tona hrane. Procjenjuje se da vrijednost otpada od hrane u EU iznosi 143 milijarde eura. Kad je u pitanju Hrvatska, tijekom 2021. svaki je stanovnik u prosjeku bacio 71 kg hrane, pri čemu je najviše otpada (53%) nastalo u kućanstvima. Kao najčešći razlog bacanja hrane navedeni su prevelika količina kupljene i pripremljene hrane. Više od trećine kućanstava (39 %) nikada ili rijetko iskoristi ostatke obroka za pripremu novog obroka.
- Svatko u lancu prehrane ima svoju ulogu. Ulaskom u EU preuzeli smo EU legislativu i time jedan od najviših standarda higijene i sigurnosti hrane. To nije nekakva floskula, već je zaista tako. Ministarstvo poljoprivrede orijentirano je na kontrolu primarne proizvodnje i pripadnika prehrambene industrije - istaknuo je načelnik Sektora za sigurnost hrane i veterinarsko javno zdravstvo Ministarstva poljoprivrede Tomislav Kiš.
Sjetimo li se slučajeva salmonelozne piletine koji povremeno potresaju hrvatsko tržište, a nerijetko je u pitanju uvoz iz Poljske, Kiš je kazao kako je prije dva tjedna i službeno potvrđeno u EU kako Poljska ima nešto više salmonele od Hrvatske. Iako u EU sve članice rade po istim principima, nije isto je li neko meso do naših stolova lokalno, što znači da je putovalo maksimalno jedan dan, a povrće i kraće, ili više dana, tijekom kojih pada i kvaliteta, objasnio je.
- Naši monitorinzi su vrh piramide jer osnovna postavka sadašnje legislative je samokontrola, odnosno svaki proizvođač odgovoran je da sam sebe kontrolira te se tako rizik svodi na najmanju moguću mjeru. Uz to, krajnji potrošač nije zanemariva karika. Mi možemo napraviti savršenu hranu kroz lanac, ali ako piletina stoji tri dana u kuhinji izvan hladnjaka, postoji šansa da neće biti dobra. Svatko treba odraditi svoj dio _ naglasio je Kiš.
Chef Melkior Bašić osvrnuo se na praksu u restoranima i svijest potrošača.
- Moramo pravilno i racionalno raspoređivati namirnice kako bismo smanjili otpad od hrane. Danas smo čuli da svaki Hrvat u prosjeku baci 71 kg hrane, a od toga najviše u kućanstvu. Namirnice su vrijedne i šteta je zbog nepažnje i neznanja baciti pola namirnice. Brojne namirnice, poput bistre juhe, možemo zalediti, a hranu koju smo skuhali možemo ponovno jesti i drugi dan - rekao je.
- U svjetskim restoranima se izuzetno vodi briga o otpadu od hrane. Danas znamo brojne tehnike pomoću kojih možemo, ako je podrijetlo hrane provjereno, namirnicu maksimalno iskoristiti, a otpad od hrane smanjiti na minimum. I potrošači su sve osvješteniji te primjećujem da ih sve više uzima ostatke obroka iz restorana - istaknuo je Bašić.
Sokolić je pak podsjetila kako je Španjolska uvela i obvezu pakiranja viška hrane gostima koji je nisu pojeli u restoranu. Naglasila je i četiri osnovna postulata kojih se građani sami moraju pridržavati kako bi eventualnu opasnost iz hrane sveli na minimum – operi, odvoji, obradi, ohladi.
Tijekom 2021. godine u Hrvatskoj je zabilježeno devet epidemija uzrokovanih hranom s ukupno 102 oboljelih, među kojima je najučestalije bilo trovanje salmonelom. Dvije godine ranije zabilježeno je 46 epidemija sa 486 oboljelih.
>> VIDEO Zagreb muku muči s vranama: Što učiniti u slučaju napada vrane i kako ga izbjeći?