Ono što prestanete jesti važnije je od onoga što počinjete jesti. Ako prestanete nanositi štetu crijevima, vaše će ukupno zdravstveno stanje biti bolje. Holobiom vaše utrobe odgovoran je za 90% stanica koje sačinjavaju “vas” te sadrži 99% cijelog genetskog materijala, tako da ono što se događa u utrobi ne ostaje u njoj. To je prvo od četiri pravila dijete "paradoks biljaka", koja se po svom osnivaču, kalifornijskom kardiologu dr. Stevenu R. Gundryju, naziva i Gundryjevom dijetom, koja je u nas još prilično nepoznata, a ruši brojne teorije i mitove o hrani.
Najopasniji su lektini
Posljednjih godina sve je više ljudi intolerantno ili alergično na gluten – protein koji je moguće pronaći u pšenici i uzročnik je upalnih procesa u našem tijelu. No, kako tvrdi Gundry, gluten je samo jedan od vrlo toksičnih biljnih proteina koje nazivamo lektini. Lektina, naime, ima i u bezglutenskoj hrani koju smatramo vrlo zdravom, uključujući razne vrste voća, povrća, orašastih plodova, mahunarki i uobičajenih mliječnih proizvoda. Lektinima, čak i štetnijima od glutena, obiluju i brašno od kukuruza, zobi, heljde, kvinoje... I jednom kad konzumiramo te proteine, oni u našim tijelima pokreću svojevrsni kemijski rat, upalne reakcije, od mučnine, proljeva ili povraćanja, umora, zaborava, niza autoimunih bolesti poput Chronove bolesti, ulceroznog kolitisa, multiple skleroze, psorijaze, lupusa... sve do tumora i pretilosti, uvjeren je Gundry, o čemu progovara i u svojoj knjizi “Paradoks biljaka”, koju je objavila Mozaik knjiga. Ona sadrži i popis hrane koju možemo konzumirati, ali i one koje se treba čuvati, uz detaljan plan prehrane i detoksikacije te recepte bez ''opasnih'' lektina.
Osvrćući se na porast debljine kod djece, Gundry ističe kako se s usvajanjem zapadnjačke prehrane proteklih desetljeća samo dvije vrste hrane savršeno poklapaju s tom pošasti današnjice – pizza i piletina. “Dovoljno je pogledati jelovnik bilo koje državne škole. Što se više piletine i pizze pojelo u godinu dana, to je indeks tjelesne mase djece bio veći. Tipična pizza sadrži najmanje tri sastojka puna lektina – pšenicu, sir pun kazeina A-1 i faktora rasta nalik na inzulin te umak od rajčice. A piletina? Današnja kokoš, za razliku od svoje pretkinje koja je šetala po dvorištu, svoj kratki život provede jedući soju i kukuruz umočene u spojeve nalik na estrogen”, piše Gundry, koji danas radi kao voditelj i osnivač Međunarodnog instituta za srce i pluća te Centra za restorativnu medicinu u Kaliforniji u kojemu je liječio na tisuće pacijenata.
Gundry tvrdi kako svojim pacijentima stalno ponavlja kako je njihovo tijelo jedini dom u kojem žive. Ako u njega ulože jednako mnogo truda kao i u kuću li automobil, to će im se vratiti u obliku dugog života punog energije. No valja znati da nas Gundryjev “paradoks biljaka” udaljava i od onog naizgled najzdravijeg.
– U dijetama s visokim udjelom proteina prilično se smanjuje udio ugljikohidrata, svih žitarica i mahunarki u prehrani, a to znači i lektina – objašnjava on. No kada South Beach i Atkinsonova dijeta ponovno uvedu žitarice i mahunarke, obično se kilogrami opet vraćaju. Paleo dijeta, pak, smatra Gundry, počiva na pogrešnoj postavci da su u davnini ljudi večerali bizona. No, našu su preci rijetko hvatali bizone, a živjeli su na gomoljima, bobicama, orašastom voću i životinjskim proteinima iz riba, guštera, puževa.
– I na kraju, svi naši preci potječu iz Afrike te nikada nisu bili u dodiru s hranom koja sadrži lektine, kakvu konzumiramo danas – upozorava Gundry.
Valja izbjegavati, tvrdi on, i crveno meso kako bismo izbjegli autoimuni napad koji uzrokuje srčane bolesti, aterosklerozu, debljanje i rak, a sve zbog genske mutacije molekule šećera u ljudskom organizmu koja privlači lektine, koja je savršen primjer za to da ljudi koji jedu morske plodove i ribu imaju zdravije srce od onih koji jedu meso. Ni trenutačna opsjednutost “zdravljem cjelovitog zrna”, smatra, nije dobra. Zabrinjava jer u našu prehranu vraća aglutinin i niz drugih lektina, a na kraju krajeva, i to cjelovito zrno zapravo konzumiramo samljeveno.
– Ono smo što jede naša hrana – Gundryjeva je mantra. Loši mikrobi traže više šećera, rafiniranih ugljikohidrata i zasićenih masti – smeće od hrane, upozorava, kao i na to da voće, u kojega on ubraja i povrće sa sjemenkama, poput tikvica, rajčica, paprika, patlidžana i krastavaca, mozgu i genima šalje tek jednu te istu kemijsku poruku kako trebamo pohraniti mast za zimu.
– Fruktoza iz voća je otrov koji podiže krvni tlak, izaziva giht te utječe i na oticanje i oštećenje bubrega – poručuje. Voćke koje preporučuje, ali samo dok su još zelene, su avokado (u neograničenim količinama), banane, mango i papaja.
Zašto Kinezi ljušte rižu?
Gundry ne vidi dobrobiti ni u tipičnoj veganskoj prehrani, a dok mislimo kako je smeđa riža zdravija od bijele, Gundry pita kako to da četiri milijarde Azijaca, čija se prehrana temelji na riži, oduvijek ljušte rižu.
– Glupo? Ne, vrlo inteligentno. U ljusci se nalaze lektini, a te kulture koje tisućljećima ljušte zrno tradicionalno nisu ni debele i nemaju srčanih bolesti, dijabetesa i drugih bolesti kakve su česte na Zapadu – tvrdi on.
Video: Pokazala kako izgleda hrana iz McDonald'sa nakon – 17 godina!
Tri faze dijete
Prva od tri faze njegove dijete podrazumijeva trodnevno čišćenje organizma. Ne konzumiraju se mliječni proizvodi, žitarice, pseudožitarice, voće, šećer, sjemenke, jaja, soja, pomoćnice, korijenje i gomolji – dopuštena su samo jela od dopuštenog povrća te male količine divlje ribe. U drugoj fazi koja bi trebala trajati barem šest tjedana slijedi konzumacija dopuštenih namirnica bez lektina i uzimanje određenih dodataka prehrani poput vitamina D i ribljeg ulja te ciljanih probiotika, dok treću, doživotnu fazu Gundry zove načinom života. Kako bilo, i kod ove, za mnoge rigorozne dijete s puno odricanja, kojom Gundry cilja i na kronične bolesnike, treba se obvezno posavjetovati s liječnicima.
Na Gundryjevu popisu “da, molim” namirnica su ulja, među kojima maslinovo, kokosovo, avokadovo, makadamijevo, orahovo, sezamovo, palmino..., ali ne i od kikirikija, suncokreta, biljno, repičino, kukuruzno, sojino... Od sladila su dopušteni stevija, sladilo korijena cikorije, inulin, jakon, eritrol i ksilitol, od orašastih plodova (oko 50 g na dan) orasi, orasi makadamije, pistacije, pekan orasi, kokos, lješnjaci, kesten, brazilski orasi, pinjoli, sjemenke lana i konoplje, psyllium. Dopuštene su i sve vrste maslina, tamna čokolada (30 g dnevno), sve vrste octa, kokosovo, bademovo, lješnjakovo, sezamovo, kestenovo, maniokino brašno, brašno od zelenih banana i batata, sladoled od kokosova ili kozjeg mlijeka, tjestenina bez glutena i žitarica, 30 g sira ili 120 g jogurta (kozjeg ili ovčjeg) dnevno, parmezan, ghee, 200 ml crnog vina dnevno, 30 ml žestice...
Od voća i povrća dopušteno je sve osim: krastavaca, tikvica, buča, lubenica, dinja, patlidžana, rajčica, paprika, čili papričica, goji bobica, graška, slanutka, graha, soje, svih vrsta leće. Zanimljivo, Gundry dopušta mahunarke (ne i leću) skuhane u ekspres-loncu koji je, tvrdi, izvrstan način da se u njima unište lektini. Od žitarica i pseudožitarica preporučuje samo proso i sirak koji su "sigurni" od lektina, a od mesa (115 g dnevno) samo ono iz organskog uzgoja.•
Taj Gundry je pravi idiot,sve treba jesti ali umjereno ,problem sa hranom je taj da je sve zatrovano sa svakakvim kemikalijama a ne sto jedes, jer organizam treba mast,secer i kolesterol sve sto je zabranjeno po misljenju ovih supljoglavaca!